IBAR i popis oda raštimovanog orkestra: Politički bilans Spajićeve Vlade u prvoj godini mandata

Približavanje članstvu u EU kroz dobijanje pozitivnog izvještaja o ispunjenosti mjerila u pregovorima s tom zajednicom, realizacija popisa stanovništva čiji ishod nije osporila nijedna partija i izbjegavanje sankcionisanja države zbog nerada u borbi protiv pranja novca - mogli bi biti ključni politički “uspjesi” Vlade Milojka Spajića u prvoj godini njenog rada, a partijski sukobi oko kontrole nad sektorom bezbjednosti, pisanje zakona iza zatvorenih vrata, gomilanje fotelja u vlasti i zloupotrebe državnih resusrsa za stranačke potrebe “mrlje” na premijerovom kabinetu.

On je izabran 31. oktobra prošle godine, i do kraja jula su ga, osim Spajićevog Pokreta Evropa sad (PES), činili i Demokrate, Socijalistička narodna partija, Savez građana CIVIS, te koalicije Albanski forum i Albanska alijansa.

U julu su im se pridružio dio nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koji je do tada podržavao izvršnu vlast iz Skupštine, i Bošnjačka stranka, pa Vlada sad ima gotovo dvotrećinsku podršku u parlamentu.

Finale pregovora i sumnjivi zakoni

Za građansku aktivistkinju Dinu Bajramspahić, dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), obilježilo je prvu godinu mandata Spajićevog kabineta.

Crna Gora je pozitivan IBAR primila krajem juna, što su crnogorski i EU zvaničnici nazvali istorijskim trenutkom, ocjenjujući da je Podgorica otvorila finalnu faza pregovora s Briselom. Taj izvještaj odnosi se na ključna pregovaračka poglavlja - 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost), i omogućava zatvaranje ostalih, na šta se čeka godinama. Iz Vlade navode da očekuju okončanje tog procesa do 2026. godine, a potom ulazak u EU do 2028.

Bajramspahić kaže da će IBAR imati svrhu samo ako poglavlja budu “dinamično zatvarana” sljedeće dvije godine.

“Drugim riječima, benefiti su odgođeni i nadamo se da ćemo ih vidjeti... Najveća sreća Vlade je geostrateški momenat koji joj ide naruku, ali bez strateškog upravljanja na domaćem nivou, podrška međunarodnih aktera će se istopiti”, poručuje ona za “Vijesti”.

IBAR je dobijen nakon što je u kretkom roku izmijenjeno i usvojeno 12 važnih propisa koje je predložila Vlada, a među kojima su pravosudni, antikorupcijski, medijski... Iako su opozicija i dio javnosti oštro kritikovali neke od predloga, navodeći da se donose na brzinu, bez ozbiljnih konsultacija, iza zatvorenih vrata i da vraćaju državu unazad - opozicione partije ipak su podržale izglasvanje tih akata.

Najveća bura podigla se zbog izmjena medijskih zakona, čijem su uvajanjem kriterijumi za izbor direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) smanjeni s dotadašnjih deset godina iskustva na pet. Uz to, Javnom servisu je vraćeno reklamiranje u prajm tajmu (udarnom terminu). Kritičari izglasanih rješenja saopštili su da su ona pisana da bi se uspostavila politička kontrola nad RTCG-om i da bi se privatni mediji finansijski ugrozili.

Da su posrijedi bila mutna posla, svjedoči dokument koji je u maju obznanio generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Neđeljko Rudoviću, na kom se vidi da su primjedbe kabineta premijera na nacrt jednog od medijskih zakona pisane na šablonu sa znakom RTCG-a.

S 23 na 32 fotelje

Bajramspahić kaže da je rekonstrukcija Vlade druga najvažnija promjena za godinu mandata, koja je, prema njenim riječima, dovela do formiranja najglomaznije izvršne vlasti u istoriji Crne Gore.

Ulaskom BS-a i bivšeg DF-a (sadašnja koalicija Za budućnost Crne Gore), Vlada je porasla s 23 na 32 člana, odnosno dobila pet novih ministarstava, tri nova potpredsjednika i ministra bez portfelja. Ona je zbog toga na meti još snažnijih kritika opozicije i dijela javnosti, koji tvrde da su konstituentima vlasti najvažnije fotelje, te da nekadašnji DF i jedan od njegovih lidera i šef parlamenta Andrija Mandić sad diktiraju političke procese.

Sagovornica kaže da “nezgrapnost Vlade” ne prate rezultati, učinak i rješavanje društvenih problema, te da se, kad se pogleda dnevni red njenih sjednica, vidi da dominiraju postavljenja i razrješenja, tj. “kadrovska politika po partijskom ključu”, a da izostaju stručni materijali i sistemske odluke.

“O tome koliko je loša koordinacija u državnoj upravi, najbolje govori činjenica da su za manje od godinu održane 53 redovne sjednice i 62 telefonske (preko aplikacije ‘WhatsApp’), što je u prosjeku 2,5 sjednice sedmično. To znači da administracija nije u stanju da planira ni u sedmičnom intervalu, već između svake dvije redovne sjednice postoji potreba da se donose ad hok odluke, bez podrobne analize i kvalitetne interne i javne rasprave”, napominje Bajramspahić.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) objavio je početkom oktobra da je Vlada za 11 mjeseci rada imenovala 652 javna funkcionera, a razriješila 497, i saopštio da dinamika tih odluka upućuje na zaključak i da su pojedine sjednice sazvane samo zbog tih pitanja.

Bajramspahić navodi da iako su ulagani napori da se Vlada prikaže kao izvršna vlast “široke društvene podrške” i kao “stabilna”, takvi, prema njenim riječima, spinovi nisu uspjeli, i u javnom diskursu preovlađuje slika “raštimovanosti, međusobnih ucjena, podmetanja, nekonzistentnih politika i stavova”, što se, dodaje, može vidjeti i po rezultatima lokalnih izbora koji su bacili svjetlo i na stavove građana o radu Vlade.

Neuglasice o kojima govori Bajramspahić vidjele su se na nekoliko primjera. Prvenstveno početkom godine, kad su se “zategli” odnosi PES-a i Demokrata zbog kadrovanja u bezbjednosnom sektoru, a nakon sjednice Vlade početkom decembra 2023. na kojoj je tadašnji ministar pravde Andrej Milović (PES) zatražio hitne smjene u tom dijelu sistema. Tinjajući sukob kulminirao je početkom marta, kad je Vlada, na protivpravni predlog Spajića, izabrala Aleksandra Radovića za v. d. šefa Uprave policije (UP). Demokrate su zbog izbora Radovića bile tužile Vladu Upravnom sudu, koji je odbio tužbu kao nedozvoljenu, i bile oročile podršku Spajićevom kabinetu do dobijanja IBAR-a.

Iz te stranke su tvrdili da je njihov funkcioner i ministar policije Danilo Šaranović odbio kandidate za v. d. šefa UP koje su “pojedini partijski funkcioneri regrutovali u ne tako skromnom društvu, u ne tako nepoznatom podgoričkom lokalu”, te da je jedan lokal “mjesto gdje je stvarno i suštinski izabran v. d. direktora UP”. Međutim, sukob je eskalirao odlukom Upravnog suda da vrati Zorana Brđanina na mjesto šefa UP, pa su Demokrate ostale dio vlasti.

Drugi i najsvježiji primjer nesaglasja u izvršnoj vlasti je prošlonedjeljni verbalni rat na relaciji bivši DF - potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj. Nakon što je on prije nekoliko dana izjavio da bi izmjene Zakona o državljanstvu, što zagovara nekadašnji DF (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom), naišle na žestok odgovor, ta koalicija mu je replicirala riječima da se, “ako nastavi da prijeti”, može desiti da “bude izbačen iz Vlade”. Đeljošaj je odgovor adresirao Mandiću, rekavši da ima “problem s prevarantima koji se pozivaju na nacionalno”, poručivši mu: “Zadnja ti je opomena”.

Đeljošajev Albanski forum i BS napustili su krajem septembra sjednicu Vlade na kojoj je aminovana izgradnja spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama, ocijenivši da podizanje tog spomen-obilježja ne bi doprinijelo multivjerskom skladu u Crnoj Gori, i da je rano za odluku o tome. Međutim, vratili su se na zasjedanja koja su uslijedila nakon tog.

Neosporavani popis

Za potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivicu (Demokrate), bilans rezultata Vlade je “izuzetno pozitivan”. On je rekao “Vijestima” da je izvršna vlast na počeku mandata zatekla “teško i složeno stanje”, da su postojale tenzije u susret popisu, “faktička blokada evropskog puta”, da su ključne pravosudne institucije bile u dugotrajnom v. d. stanju, da je stavljanje države na “sivu” listu Radne grupe za finansijsku akciju (FATF) bilo izvjesno...

“Vlada i parlamentarna većina su u samom startu efikasno rješavale nagomilane goruće probleme. Postignut je društveni i politički dogovor, te je popis efikasno i kredibilno sproveden, na vrlo uređen, transparentan i kontrolisan način, više nego ikad ranije, i danas ga niko ne osporava”, ocjenjuje Koprivica.

Popis je trebalo da počne 1. novembra prošle godine, ali ga je Vlada odgodila istog dana kad je izabrana, jer je opozicija prijetila bojkotom. Premijer je nakon toga održao više sastanaka s tim partijama, nevladinim sektorom i vijećima manjinskih naroda, što je rezultiralo potpisivanjem sporazuma kojim je predviđena kontrola unosa prikupljenih podataka, izrada softvera za njihovu provjeru, ulazak opozicije u popisne komisije... Pošto je dio tih stranaka i nakon toga istupio s novim zahtjevima u vezi sa softverom, Spajić je to uvažio i još jednom odgodio popisivanje. Na kraju, kompromis je postignut i popis je održan krajem godine, bez bojkota.

Njegovi rezultati u dijelu nacionalne (etničke) pripadnosti, vjeroispovijesti i jezika predstavljeni su prije dvije sedmice, a vlast i opozicija su ih prihvatili i “proslavili” mlako. Dok je dio vladajućih partija poručio da srpski jezik treba da bude službeni, neke opozicione ocijenile su da je na popisu “odbranjena” građanska Crna Gora.

Koprivica u rezultate vlasti ubraja i izbore u pravosuđu koje je realizovao parlament - izbor vrhovnog državnog tužioca nakon četiri godine v. d. stanja, te kompletiranje sastava Ustavnog suda i Sudskog savjeta (koji su u međuvremenu opet nekompletni). To je, prema njegovim riječima, “bio značajan zamajac u deblokadi evropskog puta”.

Potom je, kako je rekao, preduzeta reforma zakonodavstva.

“I nakon harmonizacije pravosudnog, antikorupcijskog i medijskog zakonodavstva s evropskim standardima, te usvajanja Strategije za borbu protiv korupcije koju Crna Gora nije imala čak 10 godina, ali i nakon impozantnog jačanja bilansa rezultata Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) - Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i UP u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, Crna Gora je dobila pozitivan IBAR”, naveo je Koprivica, dodajući da je time završena važna faza, ali i dobijena “snažna potvrda da je Crna Gora nesumnjivi lider u evropskim integracijama, dobar primjer na Zapadnom Balkanu i država izvjesno bliske perspektive članice EU”.

Nije stala borba protiv kriminala

Potpredsjednik Vlade kao njen rezultat vidi i to što je ubrzanom reformom tri akta (o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, o igrama na sreću i Krivičnog zakonika) izbjegnuto stavljanje Crne Gore na “sivu” listu FATF-a, čime je, kaže, spriječen udar na ugled države i njen investicioni ambijent. Crnoj Gori je stavljanje na tu listu prijetilo zbog nerada u borbi protiv pranja novca.

Koprivica dalje navodi da “institucije pravne države” ne djeluju ad hok i marketinški, već sistemski i produktivno, te da su pale u vodu “manipulacije” da će izborom Vlade stati borba protiv kriminala i korupcije.

Kaže da su koordinisanim aktivnostima procesuirane “krupne organizovane kriminalne grupe (OKG) koje su se bavile krijumčarenjem”, da je jedna od tih akcija i akcija “general”, da su procesuirani bivši direktor policije Slavko Stojanović, nekadašnji pomoćnik direktora UP Zoran Lazović, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, doskorašnja direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović, “dijelovi OKG povezani s ‘Bemaksom’”, sudije, inspektori, policijski službenici...

Sagovornik “Vijesti” poručuje da borba protiv korupcije i kriminala ostaje jedan od ključnih prioriteta Vlade, dodajući da je to preduslov sveukupnog napretka društva.

“Kad je počeo mandat nije bilo učinaka na planu adaptacije stare zgrade Vlade za potrebe SDT-a i SPO-a, a mi smo preduzeli značajne aktivnosti i ušli u finalnu fazu radova, a skoro i dodijelili zgradi status štićenog objekta... Izabran je i novi Savjet ASK-a, čime je došlo do deblokade institucije... U sklopu reforme sektora odbrane, osim zakonodavstva, pristupilo se modernizaciji Vojske, i to operativnog mornaričkog centra i sl., a kruna procesa je sporazum o nabavci dva patrolna broda, što je najveća investicija u istoriji naše vojske”, konstatuje Koprivica.

Taj sporazum, koji je potpisan sa Francuskom i u septembru usvojen u parlamentu, kritikovali su neki vojni stručnjaci, tvrdeći da je cijena od 120 miliona za dva broda - skupa investicija.

"Zahladnilo" s Hrvatskom

Za razliku od Koprivice, poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević dobijanje IBAR-a i realizaciju popisa ne vidi kao uspjehe Spajićevog kabineta.

On je “Vijestima” kazao da izvršna vlast, pored brojnih prilika, nije uspjela da samostalno ostvari bar jedan dobar rezultat.

“Dobijanje pozitivnog IBAR-a je zasluga, s jedne strane, ministra pravde Milovića, kojeg su ekspresno nakon toga smijenili, i Skupštine, s druge strane, koja je jednoglasno usvojila zakone. Takođe, uspješno sproveden popis Vlada je morala realizovati tek nakon sporazuma s crnogorskom opozicijom. Dakle, Vlada je bez uspjeha, a s velikom štetom po državu, završila prvu, a ako bude sreće po građane, i posljednju godinu mandata”, ocijenio je Rakočević.

On tvrdi da je Spajićeva vlada uspjela da postigne “gotovo nemoguće” - da bude “štetnija za građane i državu od Krivokapićeve (Zdravko) i Abazovićeve (Dritan).

“Vlada je za kratko vrijeme uspjela da uništi međunarodni imidž Crne Gore, da nas posvađa s gotovo svim susjedima. Protestne note iz Bosne i Hercegovine, narušeni odnosi s Kosovom, tri čelnika vlasti na listi sankcija Hrvatske, najblžeg partnera u EU...”, navodi Rakočević.

Zagreb je u julu proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića (Demokrate) i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića zbog “sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”, aludirajući time na odluku Skupštine da usvoji u junu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen.

Taj dokument usvojen je na inicijativu dijela vladajuće većine, nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala krajem maja Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. To je učinjeno uz podršku Crne Gore, čemu su se protivile Mandićeva i Kneževićeva partija, koje su zbog toga zahtijevale da se crnogorski parlament odredi rezolucijom o Jasenovcu. Hrvatska je zbog toga burno reagovala, poručujući da žali što je Crna Gora odlučila da zanemari pozive njihove države da “ne politizuje žrtve Jasenovca”.

“Zahlađenje” odnosa s Hrvatskom počelo je zimus, nakon što je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem (Demokrate) zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o brodu “Jadranu” i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru. Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”.

Kapela, državljanstvo, izmjena Ustava...

Osim na političkom planu, Rakočević vidi probleme i na ekonomskom, bezbjednosnom, društvenom...

Kaže da su kupovna moć i standard građana, kao ključni zadatak svake vlasti, u stalnom opadanju zbog “galopirajuće inflacije”, nedostatka investicija i neredovnog izmirivanja obaveza države. Dodaje da su partijsko zapošljavanje, nepotizam i nezakonitosti u državnim preduzećima ustaljena praksa, te da su rekordna zaduženja Vlade pod nepovoljnim uslovima radi servisiranja neracionalne javne potrošnje nastavila da opterećuju javne finansije i budžet.

“Bezbjednosna situacija u zemlji je jako loša, što potvđjuju istraživanja javnog mnjenja koja ukazuju da se građani ne osjećaju bezbjedno. Razlog leži u tretiranju kompletnog bezbjednosnog aparata države kao partijskog plijena, gdje je važna politička a ne stručna referenca. Umjesto reformi, izvršna vlast se obračunala s nezavisnim medijima izmjenom zakona, a najavila da će u Skupštini isto uraditi s NVO sektorom”, saopštio je Rakočević, podsjećajući na nedavnu poruku Mandićeve i Kneževićeve koalicije - da hitno treba donijeti zakon koji će urediti funkcionisanje “raznih stranih agentura”.

Sagovornik “Vijesti” kaže da je vlast uspjela da podijeljeno crnogorsko društvo uvede u fazu duboke nestabilnosti, stavljajući u fokus pitanja nacionalnih i ideoloških razlika, kroz teme izgradnje kapele na Lovćenu, uvođenja dvojnog državljanstva sa Srbijom, “nasilne izmjene Ustava”, usvajanja političko-istorijskih rezolucija i sl. I te teme dominantno “gura” nekadašnji DF.

“Analizirajuci sve resore i oblasti funkcionisanja izvršne vlasti, jasan je obrazac planskog uništavanja državnih interesa”, konstatovao je poslanik najjače opozicione stranke.

Preokret u slučaju “Camgoz”

Pod uspjehe Vlade mogla bi se podvesti i odluka ministra pravde Bojana Božovića (PES) da izruči Turskoj njenog državljanina Binalija Camgoza, optuženog za više teških krivičnih djela.

Ta odluka je donesena krajem avgusta. Prethodno je zimus bivši ministar pravde Milović odbio to da učini, pravdajući odluku o neizručenju narušenim zdravstvenim stanjem turskog državljanina i etničkom pripadnošću, iako je odlukom Višeg suda iz Podgorice, koja je 1. juna prošle godine postala pravosnažna, utvrđeno da su ispunjeni uslovi za ekstradiciju.

Milović je razriješen u rekonstrukciji Vlade. Spajić je ljetos rekao da su razlog za inicijativu o smjeni Milovićevi “raniji nastupi u javnosti”. S druge strane, Milović je optužio Spajića da PES, Vladu i državu vodi “u ponor”.

Državni resursi i dalje u partijskoj službi

Prvu godinu mandata Spajićeve vlade obilježile su i zloupotrebe državnih resursa za partijske potrebe, odnosno - funkcionerska kampanja.

Ona je posebno bila vidljiva uoči septembarskih izbora u Podgorici.

Od 27. jula, kad su raspisani ti izbori, bilo je na desetine takvih primjera - raspisivanje tendera, presijecanje vrpci, najave projekata... Neki od onih koji su učestvovali u tome oštro su, za vrijeme vlasti DPS-a, kritikovali tu praksu.

Plate povećane, ali po kojoj cijeni?

Momo Koprivica rekao je “Vijestima” da je Vlada na planu ekonomskih reformi ostvarila “značajne rezultate”.

“Uvećana je minimalna penzija na 450 eura, a minimalna plata na 600, odnosno 800, prosječna zarada nakon ovih povećanja biće 1.000 eura. Takođe su i zarade u okviru programa stručnog osposobljavanja uvećane sa 450 na 600 eura. Usvojena je i Fiskalna strategija, kao sveobuhvatan i kvalitetan dokument... Koncipirana je i akcija limitiranja cijena... Usvojenim izmjenama Granskog kolektivnog ugovora zarade za preko 15.000 zaposlenih u prosvjeti uvećane su u rasponu od kumulativno 17,4 odsto do 18,6 odsto u odnosu na junske... Uvećane su i naknade za novorođenčad”.

Opozicija je kritikovala i usvajanje Fiskalne strategije (programa “Evropa sad 2”), prije svega zbog smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) sa 20,5 na 10 odsto i nejasnoća šta će biti s Fondom PIO.

Program “Evropa sad 2” bio je na meti kritika i zbog toga što ne sadrži sva predizborna obećanja - njim nije predviđeno sedmočasovno radno vrijeme, minimalna zarada nije svima povećana na 700 eura, a sa sajta PES-a uklonjen je kalkulator kojim je svima “obećano” povećanje plata od 25 odsto.