Ukoliko Crna Gora, uprkos podjelama, identitetskim pitanjima, prebrojavanju članova i sabornika zatvori četiri poglavlja do kraja godine, ključne prepreke na daljem putu ka EU biće unutrašnji politički konsenzus, tehnički i finansijski okvir za usvajanje i sprovođenje zahtjevnijeg dijela EU zakonodavstva i okupljanje podrške svih 27 zemalja članica za tu agendu, smatraju sagovornici “Vijesti”.
Crna Gora bi, prema očekivanjima, do kraja godine trebalo da zatvori četiri pregovaračka poglavlja - 7 (Pravo intelektualne svojine), 10 (Informatičko društvo i mediji), 20 (Preduzetništvo i industrijska politika), kao i Poglavlje 31 koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambrenu politiku.
Mapom puta koju je sačinila Evropska komisija (EK), Crna Gora bi 2025. godine trebalo da zatvori šest poglavlja u pregovorima sa EU, a u 2026. godini 20.
Pregovori o članstvu u EU počeli su 2012. godine, otvorena su sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorena tri.
Analitičar berlinske Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), Adnan Ćerimagić, kazao je “Vijestima” da je za četiri poglavlja do kraja ove godine, Crna Gora ispunila sve uslove, pa u teoriji ne bi trebalo da bude iznenađenja.
“Međutim, s obzirom na dosadašnju praksu, uvijek su moguća neugodna politička iznenađenja”, rekao je Ćerimagić.
On je naglasio da će, kada je u pitanju krajnje ambiciozni ali ostvariv cilj zatvaranja preostalih poglavlja do kraja 2026. godine, Crna Gora biti suočena sa tri prepreke.
“Prva prepreka se odnosi na unutrašnji politički konsenzus oko fokusa na dogovaranje, usvajanje i sprovođenje značajnog EU zakonodavstva i standarda. Da bi se to ostvarilo, neće biti prostora za raštimovane orkestre, a još manje za revizionističke ili nacionalističke agende”, ocijenio je Ćerimagić.
On je istakao da će druga značajna prepreka biti tehnički i finansijski okvir za usvajanje i sprovođenje zahtjevnijeg dijela EU zakonodavstva i standarda.
“Uzmite samo kao primjer poglavlje o zaštiti životne sredine, gdje je i drugim kandidatkinjama bilo potrebno puno fokusa, podrške, ali i vremena. Dobro je da je i sama Crna Gora, na neki način, već najavila da će tu biti potrebna značajnija podrška EU, ali i fokusa domaćih institucija”, kazao je Čerimagić.
On je rekao da će treća značajna prepreka biti okupljanje podrške svih 27 zemalja članica za tu agendu. Ćerimagić je podsjetio da sve zemlje članice, uz sve dramatične promjene koje se događaju u svijetu, Evropi i regiji, “moraju na kraju dana biti spremne da podrže Crnu Goru u EU”.
“To za sada nije do kraja slučaj. Tu će se Crna Gora morati na jedan mudar i diplomatski način “odbraniti” od svih onih koji će tražiti načine da Crnu Goru aktivno uspore ili zaustave, ili joj prikače kandidatkinje koje su po nivou pripremljenosti daleko iza nje”, ocijenio je Ćerimagić.
Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, je ocijenila da se ključni izazovi u zatvaranju poglavlja ogledaju u nedemokratskim političkim partijama koje su usmjerene samo na svoje partijske interese i kojima ne odgovara izgradnja jakih institucija, preferencije i stavovi građana koji su okovani postsocijalističkim nasljeđem, te udaljenost i nerazumijevanje građana i političke elite evropskih vrijednosti.
Ona je istakla da mnogo gore od impresija EU lidera predstavlja činjenica da je parlamentarna većina izgubila iz fokusa integracije i vratila se podjelama, identitetskim pitanjima, prebrojavanju članova i sabornika, gušenju nevladinih organizacija, kritičke misli i slobode medija, kao i narušavanju odnosa sa susjedima.
“Ako Crna Gora nastavi ovim pravcem kojim je krenula nakon dobijanja IBAR-a, teško možemo očekivati zaslužena zatvaranja poglavlja. Upravo su ovo ključni izazovi u periodu koji nas čeka, kako u ovoj godini kada se uskoro očekuje zatvaranje četiri poglavlja, tako i u naredne dvije koje se sagladavaju kao rok za zatvaranje svih poglavlja”, istakla je Đukanović.
Ona je kazala da ne treba zaboraviti da je pitanje kakav će odnos prema Crnoj Gori imati novi sastav Komisije, ali i države članice kojima proširenje Unije nije prioritet, što će sigurno otežati dalji proces pristupanja koji Crnu Goru čeka, a koji je najzahtjevniji.
“Nadam se da Vlada jasno čita izvještaj, iako ga doživljava kao partijsku alatku, da Crna Gora mora pokazati i rezultate u implementaciji reformi a ne samo u usvajanju strateških akata i zakona”, kazala je Đukanović.
Ona je istakla da je ovaj izvještaj EK mnogo bolji od prethodnog, ali ne toliko bolji i od izvještaja koje je Evropska komisija davala Crnoj Gori svih proteklih godina:
“Dobro je da postoji jasna politička volja i podrška EU, ali i jasna orijentisanost prodemokraskih struja u Vladi, koje iako u manjini, pokazuju jasno opredjeljenje i stručnost da ovaj proces ubrzaju i uspješno završe”.
Đukanović je istakla da, međutim, činjenica da dvije trećine poglavlja imaju ocjenu “ograničen napredak”, da je četiri poglavlja dobilo manju ocjenu u odnosu na ocjenu iz prošlogodišnjeg izvještaja, da je u tri poglavlja konstatovano da nije bilo nikakvog napretka, a da je čak trinaest poglavlja zadržalo gotovo istu ocjenu kao u prošlogodišnjem izvještaju, ne ukazuje da je Crna Gora uradila dovoljno da bude zadovoljna i da Vlada sa pravom izvještaj svrstava u impresivna dostignuća.
“Naprotiv, ovi podaci ukazuju da je crnogorska administracija morala i trebalo da uradi neuporedivo više”, istakla je Đukanović.
Ona vjeruje da bi administracija i uradila neuporedivo više, da je oslobođena okova nedemokratskih političkih partija iz aktuelne većine, kao što su se oni oslobodili okova Demokratske partije socijalista (DPS)-a 2020. godine.
“Sa druge strane, činjenica je i da je parlamentarna većina uradila sve da se, kakvi-takvi, takozvani IBAR zakoni usvoje u junu, a da su se nakon toga vratili svojim tradicionalnim temama zasnovanim na identitetskim podjelama, koji su svoju krunu našli u čak nevjerovatnoj inicijativi usvajanja Zakona o stranim agentima, ili na primjer izmjenama i dopunama Zakona o dvojnom državljanstvu”.
Istakla je da je puno takvih primjera koji vode društvo u autokratiju a ne EU demokratiju, ali ovaj izvještaj nije tretirao period nakon dobijanja IBAR-a, te vjeruje da to objašnjava jasnu suzdržanost EU i njenih predstavnika kada je u pitanju “impresivni napredak Crne Gore” na predstavljanju izvještaja.
Parlamentarna većina uradila sve da se, kakvi-takvi, takozvani IBAR zakoni usvoje u junu, a nakon toga su se vratili svojim tradicionalnim temama zasnovanim na identitetskim podjelama, koji su svoju krunu našli u čak nevjerovatnoj inicijativi usvajanja Zakona o stranim agentima, ili na primjer izmjenama i dopunama Zakona o dvojnom državljanstvu, rekla je Đukanović
Problem su i kadrovski kapaciteti
Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je kazala za “Vijesti” da dinamiku pristupanja nameće i diktira EU, koja u ovom momentu ima otvorena vrata i razumijevanje za bilo koji vid progresa, što je pokazao i izvještaj EK.
“Prva prepreka u ispunjavanju obaveza su kadrovski i znalački kapaciteti Crne Gore, koji ne odgovaraju u potpunosti reformskim zadacima. Tako je i konstatovano u istom izvještaju za MEP, koje ima najveću nadležnost i odgovornost”.
Vuksanović je istakla da drugu prepreku predstavljaju unutrašnji sukobi političkih subjekata, koji mogu dovesti do neuspostavljanja dijaloga oko pitanja koja to zahtijevaju, osobito dugoročno.
“Treća potencijalna prepreka je promjena pravca i raspoloženja koje postoje u EU. Zasad nema naznaka za to i EU ima jasan cilj da Crnu Goru sprovede kroz postupak što ranije, ali se ne može otkloniti kao mogućnost. Stoga je izrazito značajno da iskoristimo ovu priliku i EU integracije posmatramo kao nacionalni interes”, ocijenila je Vuksanović.
Bonus video:
