Vraneš čestitao Vučiću Dan primirja: Pljevaljska brigada branila je tri mjeseca bok srpske vojske...

"Izgubivši skoro dvije trećine vojno sposobnog stanovništva i ogroman broj žena, staraca i djece, Srbija je sebe zauvijek uzidala u temelje slobodarskog svijeta, a srpski narod je stao rame uz rame sa onim malim brojem naroda koji su simbol borbe za najveće vrijednosti civilizacije", naveo je Vraneš u čestitki

6608 pregleda 28 reakcija 28 komentar(a)
Vraneš, Foto: Luka Zeković
Vraneš, Foto: Luka Zeković

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš čestitao je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću Dan primirja u Velikom ratu.

"U ime građana opštine Pljevlja i u svoje lično ime čestitam vam Dan primirja u Velikom ratu – Dan kapitulacije Njemačke carevine 1918. godine pred silama Antante među kojima je Srbija bila u prvom redu dajući za slobodu najvrijednije i najljepše što je imala – cvijet srpske mladosti. Kapitulacija Njemačke, a nedjelju dana prije toga i kapitulacija Austrougarske carevine, bila je kruna nadljudske borbe cijelog srpskog naroda i strašne žrtve koju je on prinio na pijedestal pobjede Dobra nad Zlom. Izgubivši skoro dvije trećine vojno sposobnog stanovništva i ogroman broj žena, staraca i djece, Srbija je sebe zauvijek uzidala u temelje slobodarskog svijeta, a srpski narod je stao rame uz rame sa onim malim brojem naroda koji su simbol borbe za najveće vrijednosti civilizacije", naveo je Vraneš u čestitki.

Podsjetio je i na doprinos pljevaljske dobrovoljačke brigade pobjedi u Prvom svjetskom ratu.

"Stavljajući danas na svoje grudi Natalijinu ramondu sa lentom Albanske spomenice – simbol srpskog vaskrsnuća, pred Bogom bih se ogriješio ako ne spomenem Pljevaljsku dobrovoljačku brigadu i bar dio njenog doprinosa pobjedi slavnog srpskog oružja i srpskog duha u Prvom svjetskom ratu. Pljevaljska brigada sa svojih 3.326 boraca branila je puna tri mjeseca bok srpske vojske koja se povlačila preko Alabanije. Od Romanije i Glasinca, preko Drine i Čelebića, pa sve do Mojkovca, goli, bosi i gladni, Pljevljaci su odolijevali austrougarskoj armadi i svoje živote davali nemilice, znajući dobro za kakvu svetinju ginu. U tom nadljudskom boju, braneći svoju braću, poginulo je ili umrlo u zarobljeništvu 859 boraca Pljevaljske brigade, dok je još najmanje toliko bilo ranjeno ili umrlo od posledica ranjavanja, tifusa ili španske groznice. O tom viteškom podvigu Pljevljaka najbolje govori podatak da je njih 443 odlikovano srebrnom a 109 zlatnom medaljom za hrabrost 'Miloš Obilić' po čemu je Pljevaljska brigada jedna od najodlikovanijih jedinica srpske vojske u Prvom svjetskom ratu", rekao je Vraneš.

Vraneš očekuje da će "uskoro biti podignut spomenik našim slavnim i časnim precima".

"Nažalost, ni dan danas u Pljevljima ne postoji dostojno spomen obilježje našim slavnim i časnim precima. No, siguran sam da ćemo svi zajedno u najskorije vrijeme smoći snage da im se odužimo, jer mi, njihovi potomci, znamo ono što su i oni znali, da je od sveg zlata vrijednija sloboda i da je od sve sile jača bratska ljubav. Neka Natalijina ramonda zauvijek cvjeta na grudima srpskih sinova i kćeri ma gdje bili i neka vo vjeki vjekov niče iz svog pepela", naveo je Vraneš u čestitki Vučiću.

U Srbiji se danas obilježava državni praznik - Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, jer je 11. novembra 1918., u Francuskoj, potpisano primirje između sila Antante i poražene Njemačke.

Na snazi je bilo do zaključenja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. juna 1919. godine, kada je formalno okončan ovaj rat poznat kao Veliki, u kojem je Srbija pretrpjela strahovite ljudske gubitke i razaranja.

U Srbiji se povodom ovog praznika nosi na reveru amblem sastavljen od zeleno-crne trake, kao motiv sa Albanske spomenice, koja okružuje stilizovani prikaz cvijeta, Natalijine ramonde, nazvane po srpskoj kraljici Nataliji Obrenović.

Simbolizuje sposobnost oporavka, poput feniksa. Uglavnom raste na istoku Srbije, ali i na planini Kajmakčalan, u Sjevernoj Makedoniji, gdje je srpska vojska vodila veliku borbu, u sklopu Solunskog fronta.

Srbija ovaj praznik obilježava kao državni od 2012. godine.

Bonus video: