U Crnoj Gori nema dovoljne političke podrške za izbornu reformu, poručeno je na konferenciji “Izborna reforma kao ključ demokratizacije: Postoji li politička podrška za promjene”, koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica podsjetio je da Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu plenumu do sada nije uputio nijedan zakon.
“Ovih dana očekujemo prvi nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, a onda i kvalitetnu i inkluzivnu javnu raspravu. Da bi tako važne reforme uspjele potreban je naporan rad svih političkih subjekata koji u njoj učestvuju, a ne samo dijela njih”, smatra Koprivica.
On je podsjetio da Odbor više od tri mjeseca nije zadovoljavao formalne pretpostavke za funkcionisanje.
“Nakon rekonstrukcije vlade i promjenom političke strane Bošnjačke stranke, sastav Odbora nije u skladu sa Odlukom o osnivanju i na njegovim sjednicama se ne mogu donositi valjane odluke”, rekao je Koprivica.
On je podsjetio da su dvije članice Odbora prestale da budu poslanice jer su preuzele funkcije u Vladi.
“I pored naših javnih apela ovaj problem nije riješen. Čini se da se i u ovakvom odnosu Skupštine može naći dio odgovora da li ima stvarne političke volje za ovu reformu”, naveo je Koprivica.
Izborna reforma, kako je kazao, nije proces koji se radi preko noći.
“CDT-u je još u aprilu bilo jasno da rok u kome Odbor treba završiti posao mora biti značajno produžen. Pozdravljamo predlog da novi rok bude 31. decembar iduće godine i to smo više puta javno zagovarali”, kazao je Koprivica.
On je problematizovao to što su iz djelokruga Odbora izostavljeni značajni zakoni koji imaju veliku važnost za izborni proces.
“Moramo raspravljati i o Krivičnom zakonu, Zakonu o sprečavanju korupcije, medijskim i mnogim drugim važnim zakonima. Ta reforma se baš zbog toga i zove sveobuhvatna”, rekao je Koprivica.
On smatra da će reforma biti teška i neizvjesna.
“I u datim političkim okolnostima nije jednostavno biti optimista i vjerovati u njen uspjeh. Kao neko ko četvrti put učestvuje u ovom procesu, mogu reći da postoji stotinu načina da ona propadne, a samo jedan da uspije. Potrebna nam je iskrena politička volja”, kazao je Koprivica.
On je rekao da je planirano da izborna reforma bude završena do kraja 2025. a redovni parlamentarni izbori su početkom 2027. godine.
“Što znači da se mora planirati vrijeme i za implementaciju novih rješenja”, zaključio je Koprivica.
Ambasadorka Italije Andreina Marsela kazala je da se reforma izbornih zakona radi prije svega zbog Crne Gore.
“Ako to činite zbog članstva u EU, na kraju dana to činite i zbog sebe, ako uzmemo u obzir da je Crnoj Gori cilj da postane naredna članica EU”, kazala je Marsela.
Ona je citirala Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori u dijelu o izborima koji kaže da je potrebno zakonski okvir reformisati i usaglasiti sa zakonima EU o izborima, glasanju i pravu na kandidaturu, transparentnost…
“Crna Gora i EU idu ruku pod ruku kada se radi o ovim pitanjima ali i mnogim drugim. Ne postoji ništa što EU traži od Crne Gore a da ide nasuprot interesima države. Izborna reforma, ako se sprovede kako treba, podići će nivo demokratije u državi”, dodala je Marsela.
EU je, kao je rekla Marsela, zajednica država koje dijele iste vrijednosti.
“Ako želi članstvo do 2028. reforma se mora sprovesti što prije. Potreban je doprinos svih političkih aktera i faktora. Svi treba da pokažu volju za reformom, da su spremni za kompromis i dijalog i pokažu političku zrelost”, dodala je Marsela.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić rekao je da se u Crnoj Gori EU ne percipira dovoljno temeljito.
Prema njegovim riječima, građani koji žive u državama članicama EU mogu da imaju legitimna očekivanja da će njihov sistem isporučiti najbolje za njih.
Čarapić je kazao da Pokret Evropa sad, čiji je član, posmatra EU temeljno.
“I znamo da je demokratija bitan činilac tog društva, da li EU može da bude uspješna bez demokratije, prema našem mišljenju, ne može. U tom kontekstu posmatramo i izbornu reformu. Potrebno je da demokratiju podignemo na veći nivo, da damo građanima veću moć da upravljaju državom”, kazao je Čarapić.
On je kazao da nije zadovoljan stanjem demokratije u Crnoj Gori kao i da je potrebno napraviti dodatan iskorak kako bi demokratija bila na nivou zemalja EU.
Čarapić je rekao da je za Crnu Goru, u kontekstu izborne reforme, članstvo u EU dobar motivator.
Odgovarajući na pitanje da li ima spremnosti da se sprovede izborna reforma, Čarapić je kazao da ako je indikator rad u Odboru i radnoj grupi ili prisustvo na konferenciji, “onda to ne ide u dobrom pravcu”.
“Ključni indikator je ono što se desi na plenumu. Imam optimizam da, kad stignemo do plenuma, sprovešćemo sveobuhvatnu izbornu reformu”, rekao je Čarapić.
On je kazao da je poznato šta treba da se implementira u zakonodavstvo.
“Mislio sam da je to samo formalnost, ali očigledno da ta dinamika nije odgovarala svima i to je jedan od razloga zašto građani slabo vjeruju političkim partijama”, rekao je Čarapić.
Prema njegovim riječima, zahtjevi su jasni ali da je očigledno partijski interes u prethodnoj godini bio bitniji i to je, kako je naveo, uzrok slabog rada Odbora.
“Neophodno je da ljudi u Odboru imaju reformski duh, da znaju da rade ono što nije klasični partijski posao, nek se pokaže njihov liderski potencijal”, rekao je Čarapić.
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević rekao je da je izborna reforma važna jer će otvoriti neka pitanja koja Odbor neće moći da riješi poput biračkog spiska.
“I finalizacije tog procesa koji će učiniti legalnim izborne procese. Izborna reforma je preduslov našeg članstva u EU jer izborne zakone moramo prilagoditi evropskoj regulativi. EU ne želi državu u kojoj može biti sporan legitimitet izbornog procesa”, rekao je Rakočević.
On je kazao da su se čule izjave iz parlamentarne većine kako oni “imaju svoju glavu i da će oni uraditi kako misle”.
“Ako Crna Gora želi da bude dio EU, onda treba da radimo sve kako da dođemo do tih standarda”, smatra Rakočević.
Odgovarajući na pitanje da li ima političke volje za reformu, Rakočević je rekao da je to stvar koja kod njega unosi određenu sumnju.
Rakočević je dodao da je siguran da će do kraja godine biti usvajen zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
On je kazao da Crnu Goru naredne godine čekaju izazovi povodom usvajanja izmjena zakona o izboru poslanika i odbornika i zakona o crnogorskom državljanstvu.
Rakočević je naveo da to što se stalno priča o izmjeni zakona o državljanstvu navodeći da se boji da postoji potreba da se nađu instrumenti da se uspori rad Odbora.
“Vjerujem da će ova godina biti završena pozitivno a u narednoj biće potrebna velika pomoć nevladinog sektora i međunarodnih partnera da motivišu one političke subjekte da uprkos raznim opstrukcijama da ostanu fokusirani da zajedno sa opozicijom riješe ova pitanja”, kazao je Rakočević.
Bonus video:
