Blokada Ustavnog suda zavisi od Milatovića

Ako šef države Jakov Milatović bude saglasan s jučerašnjim stavom vladajuće većine sa skupštinskog Ustavnog odbora, da su sudije Ustavnog suda Desanka Lopičić i Budimir Šćepanović stekli uslove za penzionisanje, ta institucija biće u blokadi do izbora novih ustavnih sudija.

Ustavni sud imao je do juče šest sudija. S obzirom na to da je parlament konstatovao sinoć prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović, ukoliko bi Milatović prihvatio mišljenje Ustavnog odbora i aminovao slanje Lopičić i Šćepanovića u penziju, ta institucija “spala” bi na troje sudija i ne bi mogla da odlučuje.

Milatović nije sinoć odgovorio na pitanja “Vijesti” o tome, a u februaru se nije eksplicitno odredio na pitanje lista - odredbe kog zakona se, prema njegovoj ocjeni, primjenjuju prilikom utvrđivanja da li je sudija Ustavnog suda stekao uslove za penzionisanje. Tada je samo kazao da je očigledno da se Ustavni sud vodi Zakonom o radu, a ne Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO).

Prema Ustavu (član 151), Ustavni sud odlučuje većinom glasova svih sudija, što znači da je potrebno da ih na funkciji bude najmanje četvoro (od ukupno sedam). U najvišem pravnom aktu (član 39) piše i da taj sud odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti na sjednici svih sudija, kao i na sjednici vijeća sastavljenog od troje sudija.

Ako bi se u Ustavnom sudu desila blokada, ponovila bi se situacija iz perioda septembar 2022. - kraj februara 2023. godine, kad taj sud nije imao kvorum za odlučivanje, jer je bio s troje sudija, odnosno bez četvoro.

Nakon dimne bombe na sjednici Ustavnog odbora i incidenata u plenarnoj sali, parlament je sinoć konstatovao prestanak funkcije Dragani Đuranović, koja je u februaru 2023. izabrana za sutkinju.

Time je u Ustavnom sudu ostalo pet sudija, od ukupno sedam koliko bi trebalo da ih ima, jer je sudija Milorad Gogić penzionisan u maju. Iako je opozicija upozoravala juče da će Ustavni sud biti blokiran, to se još neće desiti. Štaviše, penzionisanjem Đuranović trebalo bi da se promijeni “odnos snaga” u Ustavnom sudu, pa bi ta institucija mogla gotovo dva mjeseca od izbora u Kotoru da odluči o izbornim sporovima u toj opštini, što do sada nije bio slučaj zbog pat pozicije (tri prema tri), i dovede te izbore do kraja.

Šta je "starije": Zakon o PIO ili o radu

Prije sinoćnje odluke Skupštine, Ustavni odbor je zaključio da je Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju shodno Zakonu o PIO, dok je u slučaju Lopičić i Šćepanovića odlučio da Milatoviću proslijedi obavještenje koje je tom skupštinskom radnom tijelu dostavila predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.

Ona je prije sedmicu, na zahtjev predsjednice Ustavnog odbora Jelene Božović (Nova srpska demokratija), dostavila tom tijelu informaciju o godinama života i radnog staža sudija Ustavnog suda.

Prema Ustavu, sudije Ustavnog suda, kojima mandat traje 12 godina, bira i razrješava Skupština - i to dvoje sudija na predlog predsjednika Crne Gore i pet na predlog Ustavnog odbora.

Za predlog “nasljednika” Lopičić i Šćepanovića nadležan je šef države Milatović, jer ih je na funkciju predložio nekadašnji predsjednik Filip Vujanović.

Lopičić, Đuranović i Šćepanović u ponedjeljak su optužili Armenko da je, u saradnji s Božović, “kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda, dostavila podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija”.

Armenko je odgovorila da oni, kao dugogodišnje sudije Ustavnog suda, s višedecenijskim iskustvom, ne prave razliku između prestanka funkcije po sili Ustava i penzionisanja.

Đuranović nije željela sinoć da komenatariše odluku Skupštine. Ona je “Vijestima” rekla da će danas vjerovatno doći na posao, pa će vidjeti šta će dalje, “u zavisnosti od daljih dešavanja”.

Sporenja pravnika o tome po kom aktu bi trebalo da se penzionišu sudije Ustavnog suda - zakonima o PIO, radu ili državnim službenicima i namještenicima, traju nekoliko godina. U važećem Zakonu o Ustavnom sudu nema ni riječi o uslovima pod kojima ustavne sudije odlaze u penziju.

Ustavni sud je ljetos većinom glasova (četiri prema dva), odlučio da nisu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija. Razlog tome je, kako su naveli tada u saopštenju, “većinski stav o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO”.

Prema aktu o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno kad osoba navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života. Imajući to u vidu, Šćepanović je uslove za penziju stekao krajem maja, Lopičić ljetos, a Đuranović stiče danas.

Prema Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. U tom slučaju, Šćepanoviću bi radni odnos prestao u maju 2025, Đuranović u decembru iste godine, dok bi Lopičić prestao takođe tada, jer joj u tom periodu ističe dvanaestogodišnji mandat.

Sudijama ostalih sudova funkcije prestaju u skladu sa Zakonom o PIO.

Plavi dim u Crvenom salonu

Jučerašnja sjednica Ustavnog odbora protekla je u uzavreloj atmosferi, uz dobacivanja, buku, upadanja u riječ, prozivanja, a na kraju je bačena dimna bomba kako bi se spriječilo glasanje o zaključcima. To je uslijedilo nakon što je zamjenik predsjednica Odbora i poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić rekao da on i njegove kolege neće dozvoliti nastavak zasjedanja. Gotovo cijeli poslanički klub DPS-a bio je na sjednici.

Uprkos bacanju dimne bombe, sjednica je završena i na njoj su usvojeni navedeni zaključci. Odbor je, pored ostalog, odlučio i da raspiše oglas za izbor dvoje sudija (nasljednika Gogića i Đuranović).

Ne zna se ko je aktivirao dimnu bombu, a na video-snimku koji je zabilježila reporterka “Vijesti” vidi se da je dim počeo da izlazi u dijelu sale u kojem sjedio dio poslanika DPS-a. U jednom trenutku, poslanik i potpredsjednik te stranke Abaz Dizdarević podigao je dimnu bombu i stavio je na sto.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, policija je izvršila uviđaj u Crvenom salonu Skupštine, gdje je održana sjednica Ustavnog odbora.

Tokom rasprave, opozicija je problematizovala to što Ustavni odbor odlučuje o prestanku mandata sudijama Ustavnog suda, iako ta institucija nije poslala obavještenje o tome, što je uglavnom bila praksa. Prema Ustavu (član 154 stav 3), nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu.

Predsjednica Ustavnog odbora Božović, kazala je je da se na osnovu odgovora predsjednice Ustavnog suda, odnosno podataka koje je poslala, “može zaključiti da je troje sudija steklo uslov za penziju”.

“Samim tim, funkcija im prestaje na osnovu Ustava”, kazala je Božović.

Slučaj Drašković

Na konstatacuju opozicije da Ustavni sud nije poslao obavještenje o prestanku mandata sudijama, poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović rekla je da su sudije “preglasavanjem odlučile da ne obavještavaju predlagače (Skupštinu i predsjednika) da prestaje mandat za još troje sudija”.

Uprkos tvrdnjama opozicije da se juče desio slučaj bez presedana, na Ustavnom odboru zapravo se ponovio događaj iz decembra 2021. Tada su dvojica bivših sudija, Gogić i Miodrag Iličković odbili da odlučuju na sjednicima kojima je prisustvovao sudija Dragoljub Drašković, smatrajući da bi time prekršili zakon. Oni su tvrdili da mu je mandat istekao na osnovu odredbi Zakona o PIO, dok je troje sudije tvrdilo da to nije slučaj.

Ustavni odbor je na sjednici 27. decembra 2021. usvojio zaključak, “u skladu s informacijom koja je dobijena od strane Ustavnog suda Crne Gore u vezi godina života i staža sudije Dragoljuba Draškovića i u vezi zakonskog limita u kojem mu prestaje mandat...” - da raspiše oglas za izbor jednog sudije.

Prema Zakonu o Ustavnom sudu, šef države i Ustavni odbor sprovode postupak predlaganja sudija, nakon dobijanja obavještenja o prestanku funkcije ili razrješenju sudije.

“Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavijestiće predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”, piše u tom zakonu (član 7).

Blokada suda i izbori u jednom danu?

Nakon što je u Crveni salon bačena dimna bomba, poslanici DPS-a su ušli u plenarnu salu na sjednicu Skupštine, skandirali “izdaja” i udarali o sto šefa parlamenta Andrije Mandića, nakon čega je on dao pauzu.

Sjednica je nastavljena nakon sat, a Mandić je tada pročitao zaključke s Ustavnog odbora i naveo da je konstatovao prestanak funkcije sutkinji Đuranović. On je kazao da prekida sjednicu i da će Skupština danas nastaviti da radi.

Poslanik DPS-a Oskar Huter je, nakon prekida, kazao da Mandić “ima drugu državu”.

Iz opozicije tvrde da dešavanja u vezi s Ustavnim sudom imaju veze “s blokadom svih izbora do 2027.”, jer je navodno skupštinska većina dogovorila da izmijeni zakone kako bi se svi izbori održavali u jednom danu. Zbog toga bi se, navodno, izbori u Nikšiću i Herceg Novom, koji treba da se održe naredne godine, odgodili za 2027. i održali skupa s parlamentarnim, čime bi se sadašnjim vlastima u tim lokalnim upravama produžio mandat.

Izvor “Vijesti” iz vladajuće koalicije rekao je da je premijer Milojko Spajić na sastanku s koalicionim partnerima, nakon razgovora o održavanju lokalnih izbora u jednom danu, poručio da će do kraja godine predstaviti plan kako da se do toga dođe.

Drugi sagovornik iz parlamentarne većine rekao je da postoje neke ideje i predlozi kad su u pitanju izbori u jednom danu i produžavanje mandata u nekim opštinama, ali da još ništa nije dogovoreno.

S druge strane, izvor iz opozicije kazao je da je cilj da se u jednom danu održe parlamentrani i lokalni izbori, i da se tako “spasu” Nikšić i Herceg Novi. Poslanik Građanskog pokreta (GP) URA Dritan Abazović, rekao je na konferenciji za medije u parlamentu da je namjera da se uvede prinudna uprava u Podgorici i Budvi, gdje se nakon održanih lokalnih izbora još pregovara o konstituisanju vlasti.

Mandić je izjavio juče da će održavanje lokalnih izbora u jednom danu, kao izuzetno važan korak u izbornom zakonodavstvu, “osigurati dodatnu stabilnost, iskorijeniti izborni turizam i relaksirati Crnu Goru”.

“Za ovaj iskorak je potrebna podrška dvije trećine poslanika, i vjerujem da će se ona pronaći, dok bi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u nastavku svog rada mogao da se bavi konkretnim pitanjima vezanim za ovu i druge teme”, rekao je Mandić na sastanku s novoimenovanim šefom Misije OEBS-a u Crnoj Gori Janom Haukasom, saopšteno je iz Skupštine.

Bajramspahić: Veća dara nego mjera

Sad se u punom svjetlu vidi koliko je dogma o napretku u evropskim integracijama šarena laža iza koje je jadac, a raspršila se i dogma o “političkoj stablinosti”.

Tim riječima je građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić prokomentarisala za “Vijesti” epilog jučerašnje sjednice Ustavnog odbora.

Bajramspahić je ocijenila da je Skupština, “s veoma niskim nivoom kvaliteta diskusije i argumentacije”, ogledalo “poraslih apetita za neobuzdanom vlašću i gaženja svih obećanja o reformama”.

“Tanki pokušaj demokratizacije i evropeizacije krahirao je pod teretom nedemokratskih partija. Komplikovan problem Ustavnog suda riješen je ‘preko koljena’, s implikacijama koje gotovo izvjesno znače da je ‘veća dara nego mjera’. Skupština je blokadom Ustavnog suda ukinula izbore do daljeg, što nije javni interes, dok je Ministarstvo prostornog planiranja dan ranije ukinulo javnu raspravu. Demokratski postulati se tope, a autoritarne refleksi pojačavaju. Ovo nije slika Crne Gore kojoj smo težili”, konstatovala je ona.

Nova propast Odbora za izbornu reformu

Predsjednik GP URA Abazović, saopštio je sinoć na konferenciji za novinare da opozicija do daljnjeg suspenduje sve aktivnosti u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog zaknodavstva.

Time će to tijelo biti ponovo blokirano, iako u skladu s Reformskom agendom koju je odobrila Evropska komisija, ima obavezu da izmijeni set izbornih zakona, počevši od Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Taj zakon trebalo je da bude izmijenjen do kraja ove godine.

Ovaj odbor formiran je 29. decembra prošle godine, a rad na izbornoj reformi trebalo je da završi do 31. decembra ove. S obzirom na to da nije završio obaveze u predviđenom roku, Skupština je prošle sedmice usvojila predlog članova Odbora da se rok za rad tog tijela produži do 31. decembra naredne godine i da se broj članova poveća sa 14 na 16.

Odbor za izbornu reformu formiran je više puta, ali zadatak nije nikad ispunio, jer bi ga opozicija (bivša i sadašnja), blokirala kad god bi se donosile neke odluke koje im nijesu odgovarale.

Abazović je sinoć kazao da “uvod u puzajuću diktaturu premijera Spajića i šefa parlamenta Mandića mora biti spriječen”.

“Ovo je uvertira u druge radnje koje trebaju da bace Crnu Goru na koljena. To je razlog što smo mi, uz političke razlike, danas ovdje, da branimo Ustav i zakone. Ovo se radi da bi Ustavni sud suspendovao sve izbore do 2027”, rekao je.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković, ocijenio je na zajedničkoj konferenciji za medije opozicije da se juče desio “ustavni puč”.

“Ono što imaju za cilj je donošenje zakona o crnogorskom državljanstvu, i ovaj puč ima cilj da se formira Ustavni sud koji će raditi po nalozima “, naveo je.

Živković je pozvao vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da “ispitaju aktivnosti pučista iz parlamentarne većine”.

Premijer Spajić pozvao je sinoć opoziciju na sastanak, tvrdeći da nije istina da će se mijenjati Zakon o crnogorskom državljanstvu bez opšteg konsenzusa.