Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici odbacilo je prijavu protiv načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore brigadnog generala Zorana Lazarevića zbog pisma koje je dostavio članovima Savjeta za odbranu i bezbjednost, dok je za prenos privatnog motocikla vojnim vozilom formiralo predmet i vodi izviđaj, saznaju “Vijesti”.
Ministar odbrane Dragan Krapović predao je Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) 10. oktobra prijavu, ukazujući da se Lazarević u pismu nije obratio Savjetu kao tijelu, već članovima pojedinačno, kao i da na njega nije stavljena oznaka tajnosti, a u sebi sadrži djelove koji se ne smiju iznositi javno.
Pet dana kasnije, ministar je VDT-u dostavio informaciju o sumnjama da je Lazarević zloupotrijebio službeni položaj prilikom prevoza motora iz Slovenije službenim vojnim kombijem, a krivičnu prijavu o tome podnio je 6. decembra.
Vrhovno državni tužilac Milorad Marković dostavio je slučajeve na nadležnost ODT-u, saopšteno je “Vijestima”, a iz tog tužilaštva potvrđeno je da je odbačena krivična prijava protiv Lazarevića zbog pisma članovima vrhovne komande.
“Povodom Vašeg upita, obavještavam Vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici formiran predmet ovim povodom, kao i da se isti nalazi u postupku izviđaja. Postupajući tužilac preduzima sve zakonom predviđene mjere i radnje”, kazali su iz ODT-a listu u vezi sa prijavom za prevoz motocikla.
NE PROPUSTITE
Lazarević je listu potvrdio da je saslušan zbog jedne od prijava, ali nije htio da komentariše sami postupak, rekavši da “može komentarisati odluku kada je dobije”.
U tekstu prijave od 6. decembra, u koji su “Vijesti” imale uvid, Krapović navodi da je Obavještajno-bezbjednosti direktorat Ministarstva odbrane prikupio podatke od pripadnika Vojske Crne Gore (VCG) angažovanih na realizaciji transporta motora Dejana Jokića, Željka Martinovića, pukovnika Hajrudina Đerekarca, desetara Gojka Roganovića, a da je Lazarević dostavio pisano izjašnjenje.
“Iz sadržine navedenih zapisnika o prikupljanju podataka proizilazi da su Dejan Jokić i Željko Martinović postupajući po naređenju brigadnog generala Zorana Lazarevića otišli na službeni put u Sloveniju kako bi prevezli pripadnike Vojske Crne Gore koji su upućeni tamo na obuku... Takođe, brigadni general je prije njihovog polaska angažovane vozače zamolio da u povratku iz Slovenije u Celju, iz firme ‘Tomy Moto’ doo preuzmu motocikl marke ‘Yamaha’ koji je kupio za svog sina”, stoji u dokumentu.
Pripadnici VCG su, piše u prijavi, nakon što su prevezli vojnike u Maribor, uputili ka Celju gdje su se sastali sa vojnim atašeom Veljkom Mališićem kako bi mu uručili protokolarne poklone, te da je to učinjeno ispred firme iz koje je pokupljen motor.
Ipak, na graničnom prelazu Hrvatske i Crne Gore nastao je problem, jer Jokić i Martinović nisu imali potrebnu dokumentaciju za izvoz iz Evropske unije, pa su dva granična prelaza, Karasovići i Debeli brijeg, prešli pješke, a motor ostavili u službenom kombiju koji su parkirali sa hrvatske strane granice.
Nakon ulaska u Crnu Goru, po njih je došao Roganović koji ih je službenim automobilom prevezao u Podgoricu.
Roganoviću i Martinoviću je naređeno od strane Lazarevića da sjutradan službenim automobilom pođu po kombi koji je ostao na granici, ali i da motor prebace do aerodroma Ćilipi kako bi ga predali osobi koja, navodno, radi u rentakar agenciji.
Ipak, tu nije bio kraj putovanja, jer su se od aerodroma do prelaza vraćali po ceradu koju su zaboravili.
“U zapisnik o prikupljanju dodatnih podataka, Gojko Roganović je izjavio da su zaboravili ceradu za motor na graničnom prelazu Karasovići u službenom vozilu “opel astri”, te da su se ponovo vratili do graničnog prelaza i vozilom marke “opel astra” ponovo došli na aerodrom”, navodi se u prijavi.
Lazarević je u oktobru rekao “Vijestima” da smatra da u ovom slučaju nije zloputrijebio službeni položaj, te da Krapović pokušava da ga diskredituje.
“Apsolutno nije tačno da sam zloupotrijebio službeni položaj time što sam iskoristio povratni vojni transport za prevoz motocikla u martu ove godine iz Slovenije do Crne Gore. Motocikl sam kupio u jednom prodajnom slovenačkom salonu, po prodajnoj cijeni uz minimalan popust za gotovinsko plaćanje. Prodajni salon je bio neposredno uz put kuda se vozač sa praznim vozilom vraćao kroz Sloveniju za Crnu Goru”, rekao je Lazarević.
On je kazao da je “o svemu tome bio odmah upoznat ministar”, tvrdeći da mu je “radi vjerodostojnosti dostavio uz izvještaj i račune kako bih spriječio bilo koju vrstu zle namjere”.
Rekao je da ministar vjerovatno pokušava da mu pronađe greške u službi nakon što je čuo da mu načelnik generalštaba sprema tužbu zbog diskriminacije.
Takođe, Lazarević je tada “Vijestima” tvrdio da je i Krapović bio zainteresovan za kupovinu motora iz Slovenije.
Kad je riječ o obavještavanju tužilaštva povodom Lazarevićevog pisma, ministar odbrane je na konferenciji održanoj istog dana kazao da se Lazarević nije obratio Savjetu za bezbjednost i odbranu kao tijelu, već članovima pojedinačno, ali i da na njega nije stavljena oznaka tajnosti.
“Načelnik Generalštaba u pismu polemiše o odlukama ministra odbrane uz opasku da je vrijeme da se sa ‘ovakvim postupanjima prestane’. Pismo je integralno objavljeno na medijskim portalima. Dokument ne sadrži prijemni pečat Skupštine, Vlade, predsjednika, što implicira da ga je Lazarević sam poslao medijima. Jasno je da kada se sa pozicije načela Generalštaba da se zakon i odredbe ne moraju poštovati, svjesni ste gdje to vodi, ka anarhiji u Vojsci i teškim posljedicama u društvu”, saopštio je tada ministar odbrane, dodavši da dok je on ministar “niko se neće igrati sa sistemom odbrane”.
Lazarević je u pismu članovima Savjeta optužio ministra da urušava borbenu gotovost Vojske Crne Gore, obavještavajući ih da je Krapović “protiv-propisno i štetno naredio da se iz plana rada Vojske Crne Gore za oktobar... uklone sve aktivnosti načelnika Generalštaba u inostranstvu”.
Sukob Lazarevića i Krapovića započeo je nakon što je ministar 28. avgusta dostavio Savjetu za odbranu i bezbjednost predlog o smjeni načelnika generalštaba zbog “procjene da je potrebna smjena generacija i podmlađivanje oficirskog kadra u VCG”, ali je vrhovna komanda to odbila jer nije bilo konsenzusa njenih članova o tome.
Tročlani Savjet, koga čine šefovi države, Skupštine i Vlade, odlučuje jednoglasno, a Krapovićevom predlogu usprotivio se predsjednik Jakov Milatović, poručivši da će podržati razrješenje Lazarevića kad mu se kaže šta general nije radio kako treba, ili šta je loše uradio. Preostala dvojica članova, predsjednik parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija) i premijer Milojko Spajić (Pokret Evropa sad) podržali su Krapovićev predlog.
Lazarević je sredinom septembra uputio šefu države i predsjedavajućem Savjeta Jakovu Milatoviću zahtjev da “prihvati i potpiše” odluku o njegovom razrješenju sa čela VCG, koju je krajem avgusta predložio Krapović.
Krapović je nakon toga, 3. septembra, poništio rješenje kojim je Lazareviću prošle godine produženo vrijeme trajanja službe do juna sljedeće, konstatujući da načelnik Generalštaba ispunjava uslove za prestanak službe, tj. da ima preko 40 godina staža osiguranja i navršenih 55 godina života. Odnosno, da je 4. septembra ove godine imao 41 godinu, jedan mjesec i deset dana staža osiguranja, navršenih preko 56 godina života, te da se u službi u VCG nalazi od 21. jula 1990.
Istovremeno sa zahtjevom za razrješenje Lazarevića, Krapović je krajem avgusta podnio predlog za postavljenje pukovnika Miodraga Vuksanovića za novog načelnika Generalštaba, ali vrhovna komanda nije razmatrala to pitanje.
Vuksanović je nacionalni predstavnik Crne Gore u sjedištu NATO-a u Monsu pri Savezničkoj komandi za operacije (ACO).vi.
Bonus video:
