U toku su diplomatske i Vladine aktivnosti kako bi se prevazišla sporna situacija sa Hrvatskom i vrlo brzo će biti riješena većina pitanja koja su postavljena, rekla je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je u intervjuu ‘’Vijestima’’ rekla da je poglavlje 31, koje je blokirala Hrvatska, tehnički spremno za zatvaranje i uvjerena je da će na jednoj od narednih međuvladinih konferencija EU partneri to i potvrditi.
Crna Gora je ove sedmice na Međuvladinoj konferenciji u Briselu, zatvorila tri poglavlja - 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informatičko društvo i mediji) i 20 (preduzetništvo i industrijska politika), dok je poglavlje 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) blokirala Hrvatska.
Gorčević je rekla da ne želi da vjeruje da naslijeđena pitanja, koja datiraju mnogo prije Rezolucije o Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu, mogu biti razlog nezatvaranja poglavlja 31 i da “političke odluke često imaju višeslojne i kompleksne posljedice”.
Kaže da ne postoje najave da bi Hrvatska ili neka druga članica Evropske unije mogla da blokira neka druga poglavlja.
Ona očekuje da tokom 2025. godine Crna Gora zatvori veći broj poglavlja, od čega su dva – poglavlje 4: Sloboda kretanja kapitala i poglavlje 5: Javne nabavke – već tehnički spremna za zatvaranje tokom predsjedavanja Poljske Savjetom EU, koje počinje u januaru i traje šest mjeseci.
Crna Gora je u pregovorima sa EU zatvorila tri poglavlja, ali ne i četvrto (poglavlje 31) zbog protivljenja Hrvatske. Kako mislite da riješite problem sa Hrvatskom? Kada očekujete zatvaranje tog poglavlja?
Vrijedno smo radili tokom protekle godine i uspjeli da ispunimo sve uslove, odnosno završna mjerila za zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja, što je potvrđeno i na sastancima Radne grupe za proširenje Savjeta EU (COELA). Nakon sedam godina stagnacije, zatvaranje tri poglavlja predstavlja ogroman uspjeh i nećemo dozvoliti da se isti umanji zbog nezatvaranja poglavlja 31. Svjesni smo da smo uradili sve što je u našoj moći da ispunimo završna mjerila za ovo poglavlje. Diplomatske i Vladine aktivnosti kako bi se riješila sporna pitanja sa Hrvatskom već su uveliko u toku. Već sada mogu da kažem da će vrlo brzo biti riješena većina pitanja koja su postavljena. Poglavlje 31 je tehnički spremno za zatvaranje, a naš dio posla je kompletiran. Zbog svega navedenog, uvjerena sam da će na jednoj od narednih međuvladinih konferencija naši EU partneri to i potvrditi.
Smatrate li da je potez Hrvatske uslijedio zbog usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u Skupštini, za koju su glasali i poslanici Vašeg Pokreta Evropa sad? Kao funkcionerka stranke, smatrate li i dalje da je to bio dobar potez? A šta mislite kao ministarka evropskih poslova?
Podsjetiću da je uvrštavanje bilateralnih pitanja u proces evropskih integracija suprotno principu vrednovanja napretka kandidata na osnovu zasluga. Zato ne želim da vjerujem da naslijeđena pitanja, koja datiraju mnogo prije same Rezolucije, mogu biti razlog nezatvaranja poglavlja 31. Političke odluke često imaju višeslojne i kompleksne posljedice. Nažalost, ponekad je najoptimalniji izbor onaj koji nanosi najmanje štete u odnosu na druge. Kao ministarka i funkcionerka PES-a, voljela bih da se Skupština više fokusira na pitanja budućnosti i da ne troši energiju na teme na koje ne može imati direktan uticaj. Upravo zato, usvajanjem platforme Barometar 26 osigurali smo okvir oko kog bi svi trebalo da se okupe i zajednički djeluju.
Koliko poglavlja planirate da zatvorite u narednoj godini? Ako izuzmemo poglavlje 31, koje će poglavlje biti najteže zatvoriti? Da li je neko poglavlje spremno za zatvaranje?
Plan za zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. godine napravljen je u saradnji sa kolegama iz Evropske komisije. Taj plan odražava i našu i njihovu spremnost, uz dinamiku koja odgovara realnim okolnostima. Očekujemo da tokom 2025. godine zatvorimo veći broj poglavlja. Od njih su dva – poglavlje 4: Sloboda kretanja kapitala i poglavlje 5: Javne nabavke – već tehnički spremna za zatvaranje tokom predsjedavanja Poljske Savjetom EU, koje počinje u januaru i traje šest mjeseci. Sljedeća godina biće izuzetno izazovna jer ćemo morati da sprovedemo tehničke pripreme za 2026. godinu. To uključuje implementaciju najkompleksnijeg seta zakona i reformi do sada, kao i evidenciju ostvarenih rezultata. Poglavlje 27 – Zaštita životne sredine - biće jedno od najzahtjevnijih, kako u pogledu potrebnih reformi, tako i finansijski. Osim njega, poglavlja vezana za slobodu kretanja radnika, socijalnu politiku i zapošljavanje takođe će biti tehnički i finansijski izazovna za zatvaranje. Posebnu pažnju posvetićemo pitanjima migracije radne snage, koja su predstavljala ozbiljan izazov za nove članice Unije, uključujući i naše susjede Hrvate. Bez obzira na dosadašnje uspjehe, važno je naglasiti da evropeizaciju crnogorskog društva ne treba mjeriti samo brojem zatvorenih poglavlja. Ona se ogleda u istinskim demokratskim, ekonomskim i socijalnim benefitima koje ovaj proces donosi.
Imate li naznake da bi Hrvatska još neka poglavlja mogla da blokira? Zašto to mislite?
Ne očekujemo da bilo koja država članica EU blokira pregovarački proces, jer on mora ostati zasnovan na principu zasluga. Ukoliko završimo svoj dio posla i ispunimo tehničke kriterijume za zatvaranje poglavlja, smatram da ne postoji nijedan razlog za blokadu. Da budem konkretna – trenutno ne postoje takve najave.
Da li bi neka druga članica mogla da blokira zatvaranje poglavlja i zbog čega?
Ne postoje najave o blokiranju zatvaranja poglavlja od strane bilo koje članice EU. Takođe, nemamo formalne niti neformalne informacije da bi bilo koje poglavlje ili bilateralna tema mogli da budu razlog za blokiranje pregovaračkog procesa. Najave svih evropskih zvaničnika dosljedno su na liniji vrednovanja našeg napretka isključivo na osnovu objektivnih zasluga.
Očekujete li da sve članice EU prihvate predlog iz slovenačko-njemačkog non-pejpera da u pretpristupnom procesu nema mogućnosti veta i blokade zbog bilateralnih pitanja sa susjednim državama? Zašto?
Ponavljam, ovo je proces zasnovan na zaslugama, i cijela metodologija pregovora ne bi imala smisla ako bi politička i bilateralna pitanja mogla da blokiraju njegov tok. Podsjetiću na primjer bilateralnih pitanja između Slovenije i Hrvatske, koja su opterećivala pregovarački proces Hrvatske, a koja ni danas, kada su obje države članice EU, nisu u potpunosti riješena. Za bilateralne sporove postoje mehanizmi koji omogućavaju njihovo rješavanje, i smatram da ta pitanja ne bi trebalo da opterećuju pregovarački proces koji je fokusiran na unutrašnje reforme i usklađivanje sa standardima EU. Posebno ohrabrujuća je preporuka Savjeta EU da u narednom periodu započne pripreme za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore. Ovo je ključni korak koji nas uvodi u finalnu fazu pregovora. Dok mi radimo na zatvaranju preostalih poglavlja, Evropska unija pripremaće teren za prijem nove članice.
Da li je Crna Gora dobila prvu tranšu od oko 29 miliona eura iz Instrumenta za reformu i rast u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan? Za šta će taj novac biti upotrijebljen?
Kada je u pitanju početna faza dodjele finansijskih sredstava iz Plana rasta, važno je pojasniti da će Evropska komisija prvo uplatiti pretfinansiranje u iznosu od 7 odsto ukupnog iznosa sredstava. Ovo predfinansiranje neće zavisiti od ispunjenosti planiranih reformskih koraka iz Reformske agende. Nakon toga, slijedi prva redovna polugodišnja tranša. Nakon što je potvrđena Reformska agenda, u planu je da Crna Gora dobije blizu 27 miliona eura kao predfinansiranje. Od ovog iznosa, oko 14 miliona eura biće usmjereno za finansiranje infrastrukturnih projekata kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir, dok će preostala sredstva biti uplaćena u vidu budžetske podrške. Za budžetsku podršku nisu definisani specifični projekti ili aktivnosti, već njome upravlja država koja dobija sredstva. Prije nego što sredstva budu uplaćena, očekuje se da Sporazum o pristupanju instrumentu i Sporazum o zajmu stupe na snagu u prvom kvartalu 2025. godine.
Iznos od 29,5 miliona eura, koji je predmet vašeg pitanja, odnosi se na prvu redovnu polugodišnju tranšu. Njena isplata je vezana za ispunjavanje uslova definisanih kroz 14 koraka u različitim oblastima politika. Evropska komisija je definisala 28. februar sljedeće godine kao rok do kog je neophodno ispuniti ove korake, nakon čega je Crna Gora obavezna da, do sredine marta dostavi prvi izvještaj Evropskoj komisiji, uz propratni zahtjev za uplatu prve polugodišnje tranše.
Koliko iznosi druga tranša i da li ćemo ispuniti uslove za njeno dobijanje? Koji su to uslovi?
Shodno programskim dokumentima, druga redovna polugodišnja tranša podrške očekuje se nakon što Crna Gora ispuni 11 ključnih koraka, koji moraju biti realizovani do juna sljedeće godine. Maksimalni iznos sredstava koji je na raspolaganju, u zavisnosti od stepena realizacije tih koraka, iznosi 22,6 miliona eura.
Da bi sredstva bila dostupna, potrebno je, između ostalog, sprovesti određene izmjene u dijelu - Poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, revidirati antikorupcijski okvir, okvir integriteta i sukoba interesa za javne nabavke, kao i obezbijediti da novi Zakon o registraciji privrednih subjekata prepozna i definiše status aktivnih i neaktivnih preduzeća.
Kada je u pitanju sektor Zelene energije i digitalizacije potrebno je pored ostalog, sprovesti i mjere usmjerene na zaštitu energetski siromašnih i ranjivih potrošača i usvojiti dugoročnu strategiju obnove zgrada uz odgovarajući akcioni plan.
U oblasti Razvoja ljudskih resursa potrebno je identifikovati minimalni paket zagarantovanih socijalnih usluga u Strategiji za deinstitucionalizaciju i obezbijediti održivo finansiranje tih usluga. U oblasti Temeljnih prava i vladavine prava je uskladiti zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštva. Takođe, važno je povezati i obezbijediti pristup bazama podataka Uprave prihoda i carina, kao i drugih državnih organa sa kojima Specijalno tužilaštvo sarađuje.
Ne vjerujem da će najavljena blokada Odbora potrajati
Nova blokada rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu usporiće planiranu dinamiku zatvaranja poglavlja, s obzirom na to da je izborna reforma jedan od glavnih zahtjeva Brisela. Šta mogu Vlada i poslanici parlamentarne većine uraditi da se to ne desi?
Ne vjerujem da će najavljena blokada Odbora potrajati, kao što se ni prethodne slične najave nijesu realizovale. Uvjerena sam da su sve političke snage svjesne svoje odgovornosti u ovoj finalnoj fazi pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji i da nijedan pojedinac ili politička partija ne želi da bude zapamćen po djelovanju koje šteti svojoj državi. Vlada i premijer su otvoreni za razgovor sa opozicijom, a taj poziv je već upućen. Mnogo izazovnih trenutaka smo uspjeli da zajedno prebrodimo i okupimo se oko usaglašenih ciljeva. Sigurna sam da će i ovog puta ishod biti isti i da će Odbor što prije isporučiti rezultate na polju izborne reforme.
Bonus video:
