Iako je Ustavni sud juče uputio šefu države Jakovu Milatoviću obavještenje o ispunjavanju uslova za penziju sudije Budimira Šćepanovića, i dalje se ne zna kad će on biti penzionisan i kada će njegov nasljednik stupiti na dužnost.
Na jučerašnjoj sjednici Ustavni sud jednoglasno je donio odluku da Milatoviću uputi obavještenje o ispunjavanju uslova za penziju sudije Šćepanovića, ali se sudije nijesu složile o datumu kad je Šćepanović stekao ili stiče uslove za penziju.
“Dvoje sudije su smatrale da je sudija Budimir Šćepanović ispunio uslove za starosnu penziju 31. maja 2024. godine, dok troje smatra da će Šćepanović, 31. maja 2025. godine, ispuniti uslove za prestanak funkcije”, navodi se u saopštenju Ustavnog suda.
Ustavni sud trenutno ima petoro sudija, od propisanih sedam, jer je dvoje sudija otišlo u penziju, Milorad Gogić u maju, a Dragana Đuranović prošle sedmice. Ustavni sud donosi odluke većinom ukupnog broja sudija (najmanje četvoro).
Većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda treba da idu u penziju prema Zakonu o radu, a ne Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), kao sudije ostalih sudova. Zakonom o PIO, za penzionisanje je propisana starosna granica od 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, odnosno 40 godina staža osiguranja i 61 godina života. Prema Zakona o radu, radni odnos prestaje po sili zakona kad zaposleni napuni 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Prema informacijama “Vijesti”, predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sutkinja Momirka Tešić smatraju da je Šćepanović u maju stekao uslov za penziju. S druge strane, sudije Faruk Resulbegović, Šćepanović i sutkinja Lopičić smatraju da Šćepanović uslov za penziju stiče naredne godine. Da su se sudije složile da u slučaju njihovog penzionisanja treba primjenjivati Zakon o PIO i sutkinja Lopičić bi imala uslov za penziju, jer je ljetos navršila 40 godina radnog staža.
Nakon što je dobio obavještenje Ustavnog suda, predsjednik Jakov Milatović najavio je da će raspisati oglas za izbor jednog sudije Ustavnog suda u narednim danima.
Prma Zakonu o Ustavnom sudu predlagač najkasnije u roku od 15 dana od prijema obavještenja raspisuje javni poziv za izbor sudije Ustavnog suda. Rok za prijavljivanje kandidata “određuje se u pozivu koji ne može biti kraći od 15 dana od raspisivanja javnog poziva”.
Ustavni odbor oglas za dvoje sudija Ustavnog suda raspisao je u ponedjeljak, a rok za prijavu kandidata je 30 dana od objavljivanja poziva. Ovo je drugi pokušaj za izbor Gogićevog nasljednika, jer Ustavni odbor na sjednici 30. jula ove godine nije izabrao nijednog od šest prijavljenih kandidata, u proceduri koja je trajala od februara.
Šćepanović odlučivao o samom sebi
Izvršna direktorica Akcija za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da je Šćepanović pogazio princip jednakosti svih sudija u Crnoj Gori pred Ustavom i zakonom odlukom da ne odstupi sa funkcije, koju nema pravo da obavlja već pola godine.
“Morao se barem izuzeti iz odlučivanja o samome sebi, morao je glasati za otvaranje sjednice za javnost, a ništa od svega toga nije učinio. Takvo ponašanje ubija povjerenje u ljude kojima je dato da vrše vlast, pogotovo u Ustavnom sudu”, rekla je “Vijestima” Gorjanc Prelević.
Ustavni sud je u ponedjeljak odlučivao o predlogu Armenko da jučerašnja sjednica bude otvorena za javnost. Predlog nije dobio potrebnu većinu, odnosno troje sudija je bilo protiv.
Gorjanc Prelević je kazala da ako Milatović pristane na to da Šćepanović ostane na funkciji još pola godine, postaće saučesnik u neustavnom produžavanju sudijske funkcije.
“U tom slučaju bi stao u zaštitu ličnih interesa pojedinačnih sudija na uštrb opšteg interesa ustavnosti i zakonitosti kome su podvrgnute sve druge sudije i državni tužioci u državi, kojima funkcije prestaju u skladu sa Zakonom o PIO”, rekla je.
Iz Milatovićevog kabineta su saopštili da su potvrđeni njegovi stavovi kada je u pitanju insistiranje na poštovanju Ustavom utvrđenih nadležnosti Ustavnog suda, “a koje su proteklih dana bile uzurpirane od Ustavnog odbora Skupštine”.
“Ovakav ishod sjednice Ustavnog suda može biti podstrek svima da daju svoj puni doprinos prevazilaženju institucionalne krize i povratku u redovne ustavno-pravne okvire”, kazali su.
Skupština je prošle sedmice, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, konstatovala prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović, zbog sticanja uslova za penziju u skladu sa Zakonom o PIO.
Jedan od zaključaka Ustavnog odbora, čije je usvajanje pokušala da spriječi opozicija bacanjem dimne bombe, jeste i da predsjedniku države proslijedi obavještenje koje je tom skupštinskom radnom tijelu dostavila predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko, na zahtjev predsjednice Odbora Jelene Božović. Na osnovu tog obavještenja, koji sadrži podatke o godinama života i radnog staža svih sudija Ustavnog suda, Ustavni odbor je zaključio da su osim Đuranović, uslove za penziju po Zakonu o PIO stekli i sudije Budimir Šćepanović i Desanka Lopičić.
Opoziciji i dijelu stručne javnosti sporno je to što je Ustavni odbor zaključke donio bez obavještenje predlagača o ispunjenjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija. Ustavni sud je ljetos većinom glasova (četiri prema dva), odlučio da nisu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija. Razlog tome je, kako su naveli tada u saopštenju, “većinski stav o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO”. Po Ustavu sudije Ustavnog suda bira Skupština (petoro) i predsjednik države (dvoje).
“Predsjednik nije obavezan da utvrđuje postojanje uslova za penziju”
Iz Kabineta predsjednika države su, odgovarajući na pitanje “Vijesti”, rekli da ne postoji propisana obaveza predsjednika da utvrđuje postojanje uslova za ostvarivanje starosne penzije sudija Ustavnog suda, pa ni da o toj činjenici obavještava Skupštinu, već se radi o isključivoj nadležnosti Ustavnog suda.
“Nadležnosti Predsjednika Crne Gore, kao predlagača dvoje sudija Ustavnog suda, a nakon dobijanja obavještenja iz člana 7 Zakona o Ustavnom sudu, odnose se na raspisivanje poziva za izbor novih sudija i sprovođenje propisane procedure predlaganja kandidata Skupštini Crne Gore. Ističemo da je institucionalnim djelovanjem, u skladu sa Ustavom i zakonom, predsjednik Milatović presudno doprinio da ne dođe do blokade Ustavnog suda i nesagledivih posljedica po budućnost države”, naveli su.
Nekoliko pravnika je “Vijestima” kazalo da predsjednik treba da obavijesti Skupštinu o tome da je od Ustavnog suda obaviješten o penzionisanju sudije Šćepanovića, na osnovu čega Skupština konstatuje prestanak njegove sudijske funkcije.
Prema Član 7 Zakona o Ustavnom sudu predsjednik Crne Gore i nadležno radno tijelo Skupštine sprovode postupak predlaganja sudija Ustavnog suda nakon dobijanja obavještenja o prestanku funkcije ili razrješenju sudije Ustavnog suda.
Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavijestiće predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata.
“O prestanku funkcije kad sudija Ustavnog suda to sam zatraži ili bude osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, kao i o razrješenju sudije Ustavnog suda zbog osude za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje funkcije, zbog trajnog gubitka sposobnosti za vršenje funkcije ili javnog ispoljavanja političkih uvjerenja, predlagač koji je predložio tog sudiju obavijestiće Skupštinu”, piše u Zakonu.
Na pitanje, da li će predsjednik, nakon dobijanja obavještenja Ustavnog suda, postupati po Zakonu o radu ili Zakonu o PIO, iz kabineta Milatovića su odgovorili da je članom 154 stav 3 Ustava nedvosmisleno definisano da kada su u pitanju predsjednik i sudija Ustavnog suda “nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu”.
“Predsjednik države još jednom poziva sve nosioce najviših državnih funkcija da djeluju u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore”, kazali su.
Bonus video:
