Nakon ulaska u NATO, obaveza Crne Gore je da se intenzivnije i snažnije posveti suštinskim reformama koje se ogledaju u kvalitetnom sprovođenu procesa integracija u Evropsku uniju (EU), smatraju u Građanskoj alijansi (GA).
U saopštenju te nevladine organizacije ocjenjuje sa da je postavši 29. članica Sjeveroatlanskog saveza, Crna Gora ostvarila jedan od dva spoljnopolitička prioriteta.
Ocjenjuje se da imajući u vidu unutrašnju situaciju u Crnoj Gori vremena za slavlje nema, već da je potrebna snažnija obaveza za apsolutnom posvećenošću procesu evropskih integracija jer je NATO članstvo samo preduslov koji može da se iskoristi.
"Nakon zatvaranja spoljnopolitičkog poglavlja pod nazivom „NATO integracije", obaveza Crne Gore je da se intenzivnije i snažnije posveti suštinskim reformama koje se ogledaju u kvalitetnom sprovođenu procesa integracija u EU", kazali su iz GA.
To, kako su naveli, podrazumijeva temeljnu realizaciju pregovaračkog procesa i konačno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja.
"Iako članica NATO-a, moramo priznati da Crna Gora nije izgradila svoje demokratske kapacitete, da je Crna Gora još uvijek u procesu konsolidacije demokratskih institucija - što znači da i danas imamo nedovoljno jake, nestabilne institucije zavisne od političkog uticaja i uticaja moćnih pojedinaca", navode iz GA.
Prema njihovim riječima, iako proces NATO integracija podrazumijeva određeni stepen reformi, odluka o prijemu je politička odluka.
"U svakom slučaju, iskustvo država koje su prošle procese i NATO i evropskih integracija nas uči da sami čin dobijanja članstva ne smije biti cilj sam po sebi. Ovaj čin ne smije da znači obustavljanje procesa reformi, niti satisfakcija koja će omogućiti Vladi imidž za umanjenje reformskog zamajca", navodi se u saopštenju.
Ocjenjuje se da, iako članstvo u EU i NATO jesu dva prioritetna spoljnopolitička cilja koja su sastavni dio svih strateških dokumenata, ostvarenje jednog može da stvori euforiju koja kod jednog dijela donosilaca odluka dovodi do uljuljkanosti, pa umjesto da se iskoristi energija, postoji opasnost da se uspore reforme.
"Kako je proces evropskih integracija ključni proces koji u praksi podrazumijeva proces reformi crnogorskog društva i dostizanja evropskih standarda, važno je obratiti pažnju i na kvantitet ali prije svega kvalitet procesa odnosno način na koji se on realizuje", smatraju u GA.
Govoreći o procesu evropskih integracija u Crnoj Gori i iskustvima zemalja članica, iz GA su naveli da su prema iskustvu država, koje su poslednjih deset godina postale članice EU, pristupni pregovori trajali između tri i šest godina.
Iz GA podsjećaju da je Crna Gora do sada otvorila 26 pregovaračkih poglavlja, ili dvije trećine, da su dva poglavlja privremeno zatvorena, dok se poglavlja 23 i 24 (koja se tiču vladavine prava) sa čak 83 tranziciona mjerila (mjerila za otvaranje) prate po dubini.
"Sve veći izazov za našu državu, a što se rijetko može čuti sa zvaničnih crnogorskih adresa, postaje zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Za 22 otvorena, izuzimajući poglavlja 23 i 24, potrebno je ispuniti čak 56 mjerila za zatvaranje, što svakako jeste najveća poteškoća za državu u narednom periodu procesa pridruživanja", kazali su iz GA.
Kako su ocijenili Crna Gora zasigurno još nije spremna za članstvo jer prema Izvještaju EK o napretku iz novembra 2016. godine ispunjenost standarda članstva na skali od 1 do 5 dostigla je svega 2,82.
"Jasno je da je u ovoj fazi neophodna snažna politička posvećenost za proces integracija, kako bi se proizveli konkretni i trajni rezultati. Čini se da ta posvećenost u poslednjem periodu jenjava te da je osjetan blagi zamor od ukupnog procesa pregovaranja. Ukupni tempo pregovora, kako je to više puta naglašeno ali i predviđeno pregovaračkim okvirom, zavisiće od napretka u poglavljima 23 i 24", smatraju u GA.
U toj nvo su ocijenili da iako je Specijalno tuzilastvo pokrenulo brojne istrage i zaključilo sporazume o priznanju krivice za korupciju izostaje značajan elemenat, a to je pokretanje finansijskih istraga koje će rezultirati oduzimanjem finansijske moći svakome ko je na nelegalan način stekao imovinu.
To je, kako su kazali, ključni faktor koji će uticati na adekvatnu implementaciju sporazuma i satisfakciju javnosti pa se u narednom periodu moraju povećati kapaciteti za sprovođenje financijskih istraga.
"Obrađivanje problema zastarijevanja krivičnih prijava ukazalo je na to da najveći broj prijava po nepoznatim izvršiocima zastari, odnosno da tužioci ovakve prijave ne obrađuju na adekvatan način. Neophodno je da Vrhovno državno tužilaštvo hitno uradi analizu razloga ovakvog stanja i da se utvrdi eventualna odgovornost tužilaca", kaže se u saopštenju.
Navodi se da Agencija za sprječavanje korupcije mora unaprijediti rad kada su zviždači u pitanju.
Ustavni sud Crne Gore je, kako su reklai, poslednjim odlukama pokazao da nije zaštitnik ustavno-pravnog poretka i ljudskih prava i sloboda zajemčenih Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima.
"Sa pravom se postavlja pitanje kredibiliteta i snage Ustavnog suda nakon istupanja u javnost sudije ovog suda Miodraga Iličkovića koji je saopštio da su „sudije kod Zakona o dopuni zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti glasale za odluku na sjednici a obrazloženje je naknadno urađeno i poslato Službenom listu, a da Sud nije ponovo odlučivao o tome", kaže se u saopštenju.
Komentarušući stanje u oblasti ljudskih i manjinskih prava, iz GA su ocijenili da iako je država napredovala u pogledu usvajanja novog zakonodavnog okvira, ali da još nijesu donesene izmjene i dopune cjelokupnog zakonodavnog okvira, kojima bi se obezbijedila koherentna politika sankcionisanja povreda ljudskih prava i da najavljene izmjene propisa idu na štetu ljudskih prava, dok je primjena postojećeg zakonodavnog okvira i dalje nezadovoljavajuća.
"Institucije za ljudska prava, uključujući instituciju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, treba i dalje da jačaju kako administrativne tako i finansijske kapacitete. S druge strane važno je obratiti pažnju na trošenje aktuelnog novca i u tom pravcu potrebno je unaprijediti nadzor trošenja sredstava za manjine i vjerske zajednice", kaže se u saopštenju.
Ocjenjuje se da je imajući u vidu ukupnu medijsku scenu, već godinama unazad prepoznata potreba pristupanju izmjenama i dopunama Zakona o medijima, koji je stupio na snagu 2002. godine i snažno djelovati u zaustavljanju tabloidizacije medija.
"Ono što je zabrinjavajuće je da i dalje ne postoji jedinstveno samoregulatorno tijelo koje okuplja sve medije u Crnoj Gori, čije bi se odluke i preporuke poštovale i bile obavezujuće. Brojni nerasvijetljeni napadi na novinare, imovinu medija, kao i težak ekonomski položaj samo su neki od razloga zbog kojih treba raditi punom parom na dostizanju regionalnih i evropskih standarda", kazali su iz GA.
Bonus video:
