Agencija za spječavanje korupcije (ASK) je opravdala očekivanja i za kratko vrijeme dosta uradila, smatraju poslanici vlasti, dok opozicionari ocjenjuju da je ASK trebalo da kontroliše pojedine političke subjekate čiji su akteri učestvovali u finansijkim aferama.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, kazao je da je ASK opravdala očekivanja i da je za kratko vrijeme urađeno puno.
"Ako govorimo o javnosti rada, možemo izreći sve pohvale na njen račun“, kazao je Sekulić na drugom panelu konferencije Centra za demokratsku tranziciju „Institucionalni okvir za sprovođenje izbora u Crnoj Gori”.
On je naveo da se često zaboravlja šta su nadležnosti definisane zakonom Agencije i od ASK-a se ne može tražiti ono što je posao drugih, „a tu mislim na tužilaštvo i istražne organe“.
"Set izbornih zakona pišu poslanici i usvajamo ih dvotrećinskom većinom u parlamentu. To znači da su današnji zakoni, kao i oni od ranije, rezutlat zajedničkog rada vlasti i opozicije“, rekao je Sekulić.
On tvrdi da ni vlast ni opozicija nemaju monopol, niti imaju pravo na monopol na Zakon o izboru odbornika i poslanika i ostale zakone.
"Da bi mijenjali izborne zakone, dvotrećinski, trebaju nam kolege iz opozicije. Nemamo dilemu da lokalne i predsjedničke izbore možemo održati po važećim zakonima, iako se kolege iz opozicije ne vrate u parlament. Bilo bi dobro, zbog onoga sto su primjedbe na izborni proces, da se opozicija vrati u parlament i da radimo na izbornim zakonima”, poručio je Sekulić.
Poslanik Socijaldemokratkse partije, Raško Konjević, navodi da su u poređenju sa radom hrvatske ili srpske agencije, rezultati ASK-a značajno skromiji.
"Uzmite slučaj Limenke ili Ramade, gdje ne govorimo o krivinočnopravnom smislu, nego nadležnosti ASK-a i Zakona o korupciji, gdje je trebala da uđe u kontrolu pojedinih političkih subjekata, čiji su akteri učestvoali u tim dešavanjima. ASK mora da ima proaktivan pristup“, smatra Konjević.
Treba, kako je ocijenio, da obezbijedi ambijent u kojem će finansiranje političkih partija biti u skladu sa Zakonom.
Prema njegovim riječima, u nekim slučajevima, ASK je otvorila pojedine procedure i treba ih završiti do kraja.
"Ali da bi gradila imidž u stvarnosti, mora na kvalitetniji način da se ophodi prema onome što jesu poruke koje se mogu čuti u javnosti, i na bazi toga da uđe u kontrolu finansiranja političkih subjekata“, rekao je Konjević.
On je ocijenio da je ASK nekada imala više nego dovoljno osnova da uđe u projevru, koristeći zakonska ovlašćenja.
"Ako nečiji funkcioneri učestvuju u aferama koji prozurokuju štetu od 10,5 miliona EUR, ASK ima zakonska ovlašćenja da provjeri da li je od takvih afera bilo nelegalnog finansiranja političkih subjekata čiji su funckioneri učestvovali u tim aferama“, ocijenio je Konjević.
Potrebni su, kako je rekao, mehanizmi kako bi se obezbijedilo oni što je ustavno uređeno – da vlast počiva na slobodno izraženoj volji građana.
"To teško možete imati kada po stavovima važnog državnog organa imate teroristicki akt i pokušaj promjene državnog uređenaja na dan izbora“, navodi Konjević.
Momo Koprivica iz Demokratske Crne Gore kazao je da je država u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi i da joj je neophodna vladavina zakona, a ne vladavina antizakona i antiporetka.
"Definisana su određena ograničenja i nametnute institucionalne barijere nosicala politika. Međutim, na čelu ASK-a je funkcioner koji ne uživa povjerenje javnosti. Sankcije su nedovoljno visoke“, rekao je Koprivica.
On smatra da je nepohodno norme koje sprovodi Zakon o finansiranju poltičkih subjekata i izbornih kampanja oživotovriti u društvenoj praksi, kako bi se blokirala zloupotreba resursa u izborne svrhe.
"Neophodna je transparentnost, lijek za korupciju i kontrolu vlasti, ali i efikasnije kontrole socijalnih davanja“, smatra Kopriciva.
Funkcioner Socijaldemokrata, Đorđe Suhih, poručio je da se ta partija zalaže za jaku drzavu, jer jake države nema bez jakih institucija.
"Sve države imaju problema sa organizovanjem izbora, korupcijom, raznoraznim korišćenjem privilegija i sve se države na različite načine bore sa tim. Najbolji način su jake institucije koje su nezavisne od trenutne vlasti“, naveo je Suhih.
Nažalost, kako je kazao, ne trude se svi da jačaju državu.
"U suštini nemamo jedinstvene stavove i ideju o državnim interesima. Nažalost imamo političke subjekte koji, ne da ne žele da jačaju interese države li državu, već rade protiv nje“, ocijenio je Suhih.
Kako je kazao, s obzirom na kratak period, uz sve manjkavosti koje postoje, ASK je ipak dosta dobro pripremio i odradio svoj zadatak na poslednjim parlamentarnim izborima.
U vezi sa Državnom izbornom komisijom (DIK), Konjević je kazao da je rad tog tijela od posljednjih oktobarskih izbora, još jedan argument da se ona depolitizuje, profesionalizuje.
"Jer rad DIK-a ne podrzumijeva samo rad između dva izborna cikusa", naveo je Konjević.
Suhih je rekao da je DIK nastala jednim političkim dogovorom, i da je koncpiriana tako kako jeste – da predstavnici pozicije i opozicije, sve grupacije koje izađu na izbore imaju pravo na predstavnika.
"Onda, kada se vidi kako je sastavljena, jasno je da će imati političko dejstvo i biti podložna političkom razmišljanju. Jasno dam je da treba doći do nekih promjena, ali za sve to treba izmjena zakona“, naveo je Suhih.
Kako je dodao, izmjena zakona se vrši u Skupštini.
"Ovo nije mjesto gdje se o tome razgovara i odlučuje, zato pozivam predstavnike političkih partija da uzmu učešće u Skupštini“, kazao je Suhih.
Sekulić je naveo da ko god da bude dio DIK-a, vrlo je teško da ne bi sjutra trpio prigovore kakve su danas na račun ASK-a.
"Mnogo je bolje i fer rješenje da članovi DIK-a budu izabrani u parlamentu", ocijenio je Sekulić.
On podjeća da je da bi opozicije morala biti prisutna u parlamentu da bi se glasalo o izbornim zakonima. "Ukoliko ne bude povratka kolega iz opozicije u parlament, nema dileme da će naredni izbori biti održani po postojećem zakonskom okviru".
"Mislim da bi bilo dobro, zbog primjedbi kada je u pitanju izborni poces, da se opozicija vrati u parlament i da sjednemo i zajedno radimo na tim zakonima", poručio je Sekulić.
Koprivica je ocijenio da je jak i profesionalan DIK uslov djelovotvne pravne zaštite biračkog prava.
"Kredibilitet institucija u Crnoj Gori je upitan, ako imamo predsjednika Skupštine Ivana Brajovića koji na sudu daje nekredibilne i nevjerodostojne izjave – slučaj Ramada", naveo je Koprivica. On naglašava da je pravo pitnje za predstavnike DPS-a - je da li je fer častiti premijerovog brata sa 10,5 miliona eura.
"Tih 10,5 miliona je nešto što se odvaja iz usta građana Crne Gore u doba krize", kazao je Koprivica.
Bonus video:
