Rusija stoji iza pokušaja državnog udara i pokušaja ubistva bivšeg premijera Mila Đukanovića na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, 16. oktobra prošle godine, kazao je ministar odbrane, Predrag Bošković.
On je rekao da pristupanje Crne Gore NATO-u nije protiv nijedne zemlje, pa ni protiv Rusije.
“Naš interes je da se pridružimo tom krugu, neki bi rekli, najrazvijenijih država. Uvijek smo bili na pravoj strani istorije”, istakao je Bošković na konferenciji "Može li Crna Gora dostići stabilnost i rast", u organizaciji magazina "Ekonomist" u Podgorici.
Kako je kazao, Crna Gora želi da očuva nezavisnost.
“Ne shvatamo zašto je Rusija toliko bijesna. Ne možemo da opravdamo njihovo ponašanje tokom pokušaja državnog udara i pokušaja ubistva bivšeg premijera”, naveo je Bošković, prenosi portal Analitika.
Rusija se, prema njegovim riječima, svakodnevno miješa u unutrašnja pitanja Crne Gore.
“Za neke stvari nemamo dokaze, ali nam neke druge govore da Rusja stoji iza toga. Možda ćemo u narednom periodu imati neku revitalizaciju odnosa, jer su oni sada na najnižem nivou od 1953. godine”, istakao je Bošković.
On je je pojasnio da kada govori o umiješanosti Rusije, ne govori o ruskom narodu.
“To je sjajna država sa postignućima na mnogim poljima, ali politika ide izvan njihovih granica”, naglasio je Bošković, i dodao da ne misli da je Rusija umiješana u sve krize u regionu.
Direktor za Evropu časopisa "Ekonomist", Laza Kekić, rekao je da je proveo nekoliko dana na crnogorskom primorju i da je, uprkos zategnutim odnosima Crna Gore i Rusije, vidio dosta ruskih turista.
Bošković je ocijenio da bi članstvo svih zemalja Zapadnog Balkana u Alijansi doprinijelo stabilnosti regiona.
Stabilnost i demokratija, prema njegovim riječima, treba da idu zajedno, a ne da jedna ima prednost u odnosu na drugu.
On je poručio da žele da podstaknu preostale države Zapadnog Balkana da donesu teške odluke i naprave zaokret od Istoka ka Zapadu.
“Kada cijeli Balkan bude u NATO-u nećemo govoriti o „velikoj Albaniji“, „velikoj Srbiji“, „velikoj Hrvatskoj“, naveo je Bošković.
Robert Pščel iz NATO odsjeka za javnu diplomatiju, ocijenio je da je Jugoistočna Evropa od strateškog značaja za Alijansu.
On smatra da je NATO mnogo uložio da sačuva mir u regionu, i dodaje da je namjera tog saveza da i dalje nastavi da djeluje kao garant mira i stabilnosti.
Pščel je saopštio da je za NATO važno da poštuje princip suverenog izbora u članstvo, i da nijedna država ne prisiljava drugu da uđe u savez.
“Vidimo Crnu Goru kao buduću članicu. To se vjerovatno neće desiti ovog mjeseca, ali hoće ubrzo. Niko nije dao besplatnu pozivnicu Crnoj Gori, vi ste je zaslužili. Crna Gora će igrati važnu ulogu u NATO-u”, poručio je Pščel.
On je rekao da NATO mora da se “nosi sa Rusijom kakva jeste, a ne kakvu bismo željeli da je vidimo”.
“Kada vidimo kako vode svoju spoljnu politiku, imamo razlog da se zabrinemo.Vrijedan je divljenja način na koji su crnogorske vlasti prevazišle krizu na izborima”, kazao je Pščel.
Bivši zamjenik glavnog komandanta Oružanih snaga NATO-a u Evropi, Ser Ričard Širef, ocijenio je da su ratovi devedesetih godina prošlog vijeka ostavili brojne neriješene probleme na Balkanu.
“A Rusija pokušava da podrije međunarodne institucije i spriječi integraciju Crne Gore u NATO”, smatra Širef.
Potrebno je, kako je kazao, raditi sa Rusijom kao partnerom.“Ali zahvaljujući njihovom ponašanju vidimo da oni sebe ne doživljavaju tako”.
NATO će, poručio je Širef, da donese kolektivnu bezbjednost na ovaj prostor, i dodao da Alijansa to ne može da učini sama i da je i EU ključan igrač.
“Crna Gora može puno toga da ponudi Alijansi, prije svega kroz sistem kolektivne bezbjednosti”, ocijenio je Širef.
On naglašava da je Crna Gora mala država, ali da je primjer za buduće članice NATO-a.
“Od njih očekujem punu političku posvećenost i dobar rad”, poručio je Širef.
Izvršni direktor Transatlantik centra Jan Leser, rekao je da je Jugoistočna Evropa region koji je izložen brojnim bezbjednosnim rizicima.
Kina se, kako je rekao, neće zaustaviti na izgradnji jednog mosta u regionu, već će željeti veće prisustvo, i zbog toga je potrebna šira zaštita.
“Moramo realno gledati i na Rusiju. Vrijeme nije na njihovoj strani i to treba uzeti u obzir”, zaključio je Leser.
Bonus video:
