Crna Gora je odlukom o pridruživanja NATO-u učinila zaokret i diskontinuitet po pitanju spoljnopolitičke orjentacije, ocijenio je istoričar Božidar Kasalica, navodeći da će članstvo u Alijansi omogućiti brže rješavanje postojećih, prvenstveno teritorijalnih sporova u regionu. “Crna Gora je samom odlukom o pokretanju procesa pridruživanja NATO paktu već učinila izvjestan zaokret i diskontinuitet kada imamo u vidu orijentaciju njene spoljne politike u prošlosti, u različitim državno-pravnim formama njene egzistencije”, rekao je Kasalica agenciji MINA. On je podsjetio da je u procesu konstituisanja kao nezavisne države u 19. vijeku Crna Gora najznačajniju podršku imala od carske Rusije. “Političke veze između petrogradradskog i cetinjskog dvora uspostavljene su početkom 18. vijeka i od tada pa sve do Berlinskog kongresa Rusija je bila garant da politička nezavisnost podlovćenske Crne Gore ne može doći u pitanje, odnosno da Crna Gora ne može postati dio Osmanskog carstva, koje je gajilo teritorijalne aspiracije i dovodilo u pitanje njenu nezavisnost”, pojasnio je Kasalica. Odnosi između Crne Gore i Rusije su, kako je rekao, prolazile kroz različite faze, karakterisali su ih usponi i padovi međudržavnih veza, ali ipak Crna Gora je važila kao najpouzdaniji i najvjerniji saveznik Rusije na Balkanu. “Saglasan sam sa ocjenom da članstvom Crne Gore u NATO u određenom smislu dolazi do preorjentacije njene spoljne politike, ali nikako ne treba zanemariti činjenicu da je Crna Gora u prošlosti gradila prijateljske i savezničke odnose sa zemljama zapadne Evrope, koje su posebno dolazile do izražaja tokom dva velika rata u 20 vijeku”, naveo je Kasalica. On je ocijenio da članstvo Crne Gore u NATO neće donijeti neke veće promjene u međudržavnim odnosima sa državama regiona, budući da većina njih ima gotovo identične spoljnopolitičke prioritete. “Mišljena sam da će članstvo u NATO omogućiti da Crna Gora i zemlje u okruženju brže dođu do rješenja postojećih međusobnih sporova na obostranu korist, a kada to kažem prvenstveno mislim na rješavanje teritorijalnih sporova koji su izvjesnom smislu opterećivale međudržavne odnose u prošlosti”, rekao je Kasalica. Prema njegovim riječima, otkada je bilo izvjesno da će crnogorksa Skupština ratifikovati Protokol o pristupanje Crne Gore NATO paktu, odnosi sa Rusijom zasigurno su na najnižoj ravni od uspostavljanja političkih veza između dvije države. "Izjave koje su izricali najviši državni činovnici obje države su obilovale teškim optužbama, koje su pratili i snažni emotivni naboji, lišeni bilo kakve racionalnosti. Do dodatnog zaoštravanja u odnosima je došlo nakon oktobarskih parlamentarnih izbora, i događajima koji su uslijedili tokom izbornog dana i vremenu nakon njih", naveo je Kasalica. On smatra da će u narednom periodu otopliti odnosi na relaciji Moskva-Podgorica, i da će dvije države u budućnosti obnoviti prijateljske veze i graditi partnerstvo koje je karakterisalo njihov odnos u prošlosti. "Mnogo je razloga za takav odnos, i nije ih potrebno posebno elaborirati", dodao je Kasalica. Kako je rekao, odnos Srbije prema članstvu Crne Gore u NATO je indiferentan, imajući u vidu izjave najviših državih zvaničnika Srbije. "Budući da Vučićeva Vlada snažno insistira na vojnoj neutralnosti Srbije, i nastoji da vodi izbalansiranu spoljnu politiku koja ima za cilj integracije te države ka Evropskoj uniji, i produbljivanju ekonomskih i privrednih veza sa Rusijom, odnosi između Crne Gore i Srbije zadržaće onu formu koja ih je karakterisala i prije formalnog članstva Crne Gore u NATO, a kojima pečat daju i prijateljski odnos dvojice predsjednika vladajućih partija, Đukanovića i Vučića", ocijenio je Kasalica. On je istakao da članstvo Crne Gore u NATO ne može dovestii u pitanje građanski mir i stabilnost u državi. "Crnogorsko društvo se u bliskoj prošlosti nalazilo pred daleko većim iskušenjima u odnosu na aktuelnu situaciju. Građanski mir i stabilnost očuvani su i 1999. godine prilikom NATO bombardovanja i nakon referenduma o državno-pravnom statusu 2006. godine, kada je napetost između dva suprostavljena bloka bila daleko veća", podsjetio je Kasalica. Prema njegovoj ocjeni, na onima koji čine crnogorsku političku scenu je da afirmišu dijalog, i da nesporazume rješavaju demokratskim sredstvima, bez obzira na postojeća dijametralno suprotna uvjerenja i mišljenja. "Pogoršavanju unutrašnih prilika u daleko većoj mjeri može doprinijeti tvrdokorna isključivost, koja je dovela do trenutne političke krize. Brojni su problemi sa kojima se součava crnogorsko društvo, a rekao bih da su najalrmantniji socio-ekonomske prirode, organizovani kriminal i korupcije na visokom nivou", ocijenio je Kasalica. Budućnost zemalja Zapadnog Balkana, kako tvrdi, bez obzira koju formu integracija budu izabrale, treba da bude zasnovana na jačanju međusobne saradnje i suštinske implementacije onih vrijednosti koje baštine zemlje zapadne demokratije. Kasalica navodi da događaji u Makedoniji i višemjesečna kriza, uvjerljivo govore o krhkosti demokratskih postignuća na ovim prostorima. "Takođe, na ovom prostoru neophodna je neizostavna pomoć i veće prisustvo i posvećenost međunarodne zajednice koja bi podstakla procese kako u budućnosti ne bi došlo do atmosfere koja je bila imanentna za 90. godine prošlog vijeka", poručio je Kasalica. U suprotnom, kako je naveo, bez obzira na integracione procese koji su završeni ili su u toku, zemlje Zapadnog Balkana će za društva zapadne demokratije i dalje suštinski značiti “periferno drugo“, ili u najboljem slučaju “periferno prvo”. "Dakle, prioritet na ovom prostoru je očuvanje mira i stabilnosti, i jačanje vladavine prava kroz poštovanje ljudskih i manjinskih prava", naglasio je Kasalica.
Bonus video:
