Crna Gora će do sredine naredne godine otvoriti sva pregovaračka poglavlja, kazao je ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, navodeći da je pristupanje Alijansi potvrda dobrih rezultata u sprovođenju reformi na putu prema članstvu u Evropsku uniju (EU). Pejović je podsjetio da su od preostalih sedam poglavlja, koja Crna Gora nije otvorila, ispunjeni uslovi za otvaranje njih šest, dok je u 8. poglavlju – Konkurencija, proteklih godina marljivo rađeno na pet početnih mjerila, koja su bila veoma zahtjevna i široka. „Nadam se da ćemo uskoro ispuniti i preostali dio posljednjeg, petog početnog mjerila čime ćemo biti u prilici da Evropsku komisiju obavijestimo da smo spremni za otvaranje i ovog posljednjeg poglavlja“, rekao je Pejović agenciji MINA. Ukazao je da dinamika otvaranja poglavlja ne zavisi samo od unutrašnje spremnosti Crne Gore, nego i dešavanja u EU i prioriteta aktuelnog i narednih predsjedništava, odnosno kad se predaju pregovaračke pozicije, na EU je da osigura na koji način će se omogućiti otvaranje i zatvaranje poglavlja. „Na toj liniji, cijenim da do sredine naredne godine možemo završiti proces otvaranja poglavlja. Svakako mislim da su najbliža otvaranju poglavlja 1. Sloboda kretanja robe i 22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Kad je riječ o zatvaranju, uvjeren sam da će prvo naredno poglavlje koje ćemo zatvoriti biti 30. Ekonomski odnosi s inostranstvom“, kazao je Pejović. Upitan kako će se članstvo Crne Gore u NATO odraziti na pristupanje EU, Pejović je kazao da je više puta isticao da je riječ o dva komplementarna procesa, posebno u pogledu sprovođenja obaveza iz vladavine prava. „Osim toga, članstvo u NATO savezu će osnažiti sigurnost ne samo Crne Gore nego će doprinjeti i stabilnosti regiona Zapadnog Balkana približavajući ga na taj način, ideji sigurne i mirne Evrope“, smatra Pejović. Pored toga, kako je rekao, Crna Gora je na brojnim primjerima pokazala da je posvećen partner EU u sprovođenju njene vanjske i sigurnosne politike, ali i NATO-u kroz učešće u misijama čiji je cilj doprinos kolektivnoj bezbjednosti. Prema riječima Pejovića, u kontekstu priprema za početak sprovođena koncepta evropske armije, odnosno budućih sigurnosnih snaga EU, Crna Gora je već godinama prisutna u evropskim misijama, pa je nedavno povećala i broj vojnika u misiji Atalanta. „Imajući u vidu brojne zajedničke imenitelje dva procesa, pristupanje Alijansi dolazi kao potvrda dobrih rezultata u sprovođenju cijelog seta veoma zahtjevnih i sveobuhvatnih reforma, posebno onih u dijelu vladavine prava, i znak da je Crna Gora odradila značajan dio „domaćeg zadatka“ na putu prema članstvu u EU“, rekao je Pejović.
On je, komentarišući mogućnost stranih uticaja na Zapadni Balkan, kazao da je taj region geostrategijski veoma interesantan, kako zbog saobraćajnog i energetskog povezivanja, tako i zbog položaja koji ima na raskrnici između dva kontinenta i pozicije država u odnosu na Zapad i Istok.
Činjenica je, kako smatra, da su se države Zapadnog Balkana opredijelile da grade budućnost u okviru EU, ali se one nalaze u različitim fazama procesa evropske integracije i kreću različitim brzinama.
„Jedan od razloga leži u tome što je politika proširenja postala mnogo zahtjevnija, a procedure kompleksnije nego ranije, fokus je više na primjeni politika i rješenja. Međutim, mnogo važniji razlozi leže u činjenici da je EU posljednju deceniju suočena s brojnim unutrašnjim i vanjskim problemima i potrebom da se uđe u niz unutrašnjih promjena koje će spriječiti njenu dalju fragmentaciju“, pojasnio je Pejović.
On je ocijenio da okrenutost Unije rješavanju vlastitih problema i činjenica da politika proširenja nije više jedna od njenih glavnih politika, utiču na to da EU u regionu bude manje prisutna, čime se otvara prostor za djelovanje i uticaj trećih faktora, ali i ostavlja prostor za smanjenje povjerenja građana u evropski projekat.
„Posljednja dešavanja i porast tenzija i konflikti u državama regiona upravo to potvrđuju“, naveo je Pejović.
On je ocijenio da bi iz tog razloga, veće prisustvo EU i ubrzanje procesa pristupanja intenziviralo dalju demokratizaciju i transformaciju država regiona, dok bi njegovo usporavanje ili stopiranje imalo negativne posljedice ne samo za region nego i za EU.
„Zato je važno da Evropa ostane što više prisutna na Zapadnom Balkanu i nastavi s aktivnom podrškom integraciji regiona, ne samo u političkom, ekonomskom i administrativnom nego i kulturnom, odnosno vrijednosnom smislu“, poručio je Pejović.
Činjenica je, kako smatra, da se, nakon više od šest decenija razvoja, EU suočava s nizom kriza.
„Međutim, i pored različitih gledišta, EU je od samog postanka bila suočena s krizama i izazovima. Tendencija je da zaboravljamo stalne ekonomske krize ili ugroženost sigurnosti građana Evrope“, kazao je Pejović. On je podsjetio na valove terorističkih napada 70-ih i 80-ih, i velike naftne krize 70-ih, kao i na sve promjene nastale padom Berlinskog zida - krizu u odnosima 60-ih na relaciji Francuska i Velika Britanija, "da ne govorimo da je Evropa od 50-ih nadalje bila u stalnoj promjeni koja je donijela upravo ovaj jedan današnji koncept Unije prema kojem težimo". Pejović je kazao da su lideri EU pokazali odlučnost na nedavnom sastanku u Rimu s kojeg su izašli jedinstveni u namjeri da se zajedno uhvate u koštac s izazovima u svijetu i EU učine jačom i otpornijom, a svojim građanima ponude sigurnost i nove mogućnosti.
„Rimskom deklaracijom lideri država članica su poručili da je Evropa zajednička budućnost svih članica, odnosno da je najbolji instrument za postizanje zajedničkih ciljeva, da će EU ostati nepodijeljena, napredovati različitim brzinama i snagom u istom pravcu i biti otvorena za one evropske države koje poštuju i ulažu napore da uvaže naše vrijednosti. Ovo posljednje je od izuzetnog značaja za nas, jer potvrđuje otvorenost EU za nova proširenja“, istakao je Pejović.
Činjenica je, kako je rekao, da su kroz proces pristupanja, države Zapadnog Balkana pokazale odlučnost i uložile značajne napore u sprovođenju temeljitih reformi koje su dovele do postepene transformacije i njihovog približavanja EU.
„Zato sam uvjeren da će Unija, kroz održanje perspektive članstva i snažnu podršku državama regiona nastaviti da doprinosi sigurnosti i stabilnosti Balkana, a samim tim i cijelog kontinenta“, naglasio je Pejović.
Komentarišući predsjedničke izbore u Francuskoj, Pejović je rekao da su već u prvom krugu građani te države pokazali da žele promjene na političkoj sceni kad su u pitanju tradicionalne partije.
On je naveo da se prvi put u istoriji Pete republike u Francuskoj dešava situacija da se u drugom krugu za mjesto predsjednika nadmeću kandidati koji ne pripadaju dvijema najvećim političkim grupacijama.
"Ovo znači da ćemo nakon drugog kruga zasigurno imati zanimljivu kohabitaciju predsjednika koji će morati sarađivati s parlamentarnom većinom jer ni Makron ni Le Pen nemaju svoje stranke u Asembleji. Vidjećemo kako će stvari funkcionisati u ovom novom sistemu, ali prije svega koji će kandidat pobijediti jer se radi o dva pola kako u odnosu na cijeli niz unutrašnjih politika, tako i po pitanju budućnosti EU", naveo je Pejović.
On je kazao da očekuje da u drugom krugu predsjedničkih izbora evropske vrijednosti pobijede evroskepticizam i ultradesnički populizam i da Francuska koja je, uz Njemačku, bila jedan od osnivača Unije ostane vjerna ideji koju je sama kreirala.
"To će ojačati izglede EU da u postojećoj ili nekoj izmijenjenoj formi osigura svoju budućnost", ocijenio je Pejović.
Bonus video:
