Skupština Crne Gore usvojila je jednoglasno, bez prisustva većine opozicionih partija, Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim se obezbjeđuju uslovi za stupanje Crne Gore u NATO. Za učlanjenje u alijansu glasalo je 46 poslanika vladajuće koalicije i Socijaldemokratske partije (SDP), dok su pristalice Demokratskog fronta, sa protesta na Cetinju, obećale da će tu odluku poništiti nakon promjene vlasti.
Premijer Duško Marković kazao je da članstvom u alijansi Crna Gora obezbjeđuje za svakog građanina “veliku i jednaku šansu da život učini sigurnijim i kvalitetnijim”.
“Te benefite osjetićemo svi veoma brzo i veoma vidljivo, bez obzira na naše političko ili bilo koje drugo opredjeljenje. Pozivam vas da krajnje racionalno, bez suvišnih emocija, okrenuti prema budućnosti, odgovorno prema sebi i svojoj djeci uvažite argumentaciju za današnju odluku Skupštine”, poručio je Marković.
Da bi Crna Gora i formalno postala članica NATO-a, protokol o ratifikaciji treba još da potvrdi španski parlament. Nakon toga, Crna Gora će dostaviti svoj instrument potvrđivanja Sjevernoatlantskog ugovora Vladi SAD, koja je depozitar Ugovora.
Predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić ocijenio je da je Crna Gora, godinu i po od kada je dobila poziv u NATO, ušla u bezbjednosnu, ekonomsku i političku krizu. On je naveo i da ne postoji slučaj da u NATO ulazi zemlja koja ima istu vlast koju je imala kad je bila u ratu sa alijansom.
“To je posebnost Crne Gore koja je teret i koja će se promijeniti. Ako smo od onih koji su napadali Dubrovnik, došli do toga da smo partneri NATO-a, onda ćemo doći i do vladavine prava”, kazao je Krivokapić, koji je sa partijskim kolegama bio van sale do monenta glasanja.
Ističući da nema iluziju da će promijeniti stav protivnika NATO-a, premijer je izrazio žaljenje zbog žrtava u Murini, kada je tokom NATO bombardovanja u Murini poginulo šestoro ljudi.
“Nećemo zaboraviti te nevine žrtve. Nećemo takođe zaboraviti ni da je Crna Gora tada, mimo svoje volje, bila uvučena u tragičan sukob Srbije sa NATO snagama, niti da je samo zahvaljujući vanrednim diplomatskim naporima tadašnjeg rukovodstva naša država izbjegla nesagledive posljedice”, kazao je Marković, nakon što je pročitao imena poginulih.
Dok su poslanici raspravljali pod jakim mjerama obezbjeđenja, čelnici Demokratskog fronta su, sa protesta stotinak metara dalje, pozivali opoziciju na nova okupljanja za raspisivanje vanrednih izbora. Čelnici DF-a su, pred oko 200 pristalica, poručili da neće prihvatiti odluku koju je donio “krnji parlament”, obećavši da će je poništiti kada oni budu na vlasti.
“Ako NATO države prihvate ovu odluku krnjeg parlamenta, mi ćemo je zamrznuti i poništiti. Nema u Crnoj Gori nijednog Srbina koji je za NATO. Ne vidimo razlog da i naši rođaci Crnogorci budu za to”, rekao je član predsjedništva DF-a Andrija Mandić.
Protestanti su zapalili NATO zastavu, a tokom demonstracija zabilježene su manje verbalne čarke sa građanima Cetinja, koje su spriječene intervencijom policije i redara. Nakon protesta ka okupljenima su u jednom momentu poletjele i kamenice.
Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević je poručio da opozicija mora da se izjasni da li je sa Frontom.
“Pozivamo sve ostale da zajedno organizujemo proteste i da izdejstvujemo vanparlamentarne izbore. Ko ne dođe na protest, taj je za Đukanovića”, kazao je poslanik DF-a Predrag Bulatović, dok je bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović rekao da SDP, URA i Demokrate ne treba da vjeruju da će dolaskom NATO-a u Crnu Goru prestati korupcija.
“Ovo što se dešava je pobjeda sile i laži. Odlučuju ljudi koji bi da se stvori Velika Albanija, glasaju i oni kojima je Crna Gora inostranstvo, a Njegoš genocidni pisac”, rekao je on.
Predsjednik Skupštine Ivan Brajović ocijenio je da je parlament podržao većinsko opredjeljenje Crne Gore i odluče o pristupanju države alijansi. On je kazao da se Crna Gora nalazi na istorijskoj prekretnici.
“Odluke se moraju donositi. Svjestan sam da dio opozicije nema pozitivan odnos prema ovom pitanju. Žalim što neće u Skupštini iznijeti svoje argumente“, kazao je on, dok je potpredsjednik parlamenta Genci Nimanbegu rekao da treba političke zrelosti i hrabrosti u donošenju odluka. “Društvo u Crnoj Gori je naizgled podijeljeno oko ovog pitanja, ali ta je podijeljenost prolazna”, kazao je on.
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović rekao je da će se nakon ulaska u NATO, promijeniti pozicija Crne Gore na međunarodnoj sceni. On je za RTCG kazao da je tom odlukom Crna Gora obezbijedila da traje, imajući u vidu istoriju i znajući geopolitički položaj. Pomoćnik generalnog sekretara NATO-a Džejms Apaturai rekao je da će članstvo Crne Gore u NATO-u poslati snažnu poruku drugim zemljama da se isplate reforme, promovisanje demokratije, borba protiv korupcije.
Đukanović: Poslije dugo lutanja, konačno smo na svom staništu
Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović kazao je da je Crna Gora, poslije stradanja i lutanja kroz istoriju, konačno na svom staništu. On je novinarima rekao da je odluka Skupštine možda najvažnija koju Crna Gora donosi u novijoj istoriji.
“Ne zbog pripadnosti ovoj ili onoj organizaciji, nego zbog onog što pripadnost NATO-u znači za crnogorsko društvo. To znači da je crnogorsko društvo već u značajnoj mjeri usvojilo sistem vrijednosti evroatlantske zajednice i da je spremno da i dalje radi na usvajanju tog sistema koji će voditi unapređenju kvaliteta života svakog građanina sada, već izvjesno, u bliskoj budućnosti”, kazao je Đukanović, navodeći da članstvo u NATO-u predstavlja čast svakoj državi.
“Ne bismo se radovali tom uspjehu danas da ogoroman broj ljudi u Crnoj Gori nije dao svoj doprinos i da nam nije pomogao da u samo 10 godina savladamo jaz istorijskog zaostajanja države i društva i da je danas svrstamo u klub najrazvijenih zemalja evroatlatske zajednice", kazao je Đukanović odgovarajući na pitanje da li žali što nije premijer u momentu prijema u alijansu.
Komentarišući proteste DF-a, Đukanović je kazao da je to potvrda da živimo u demokratskoj zemlji. “Sve to potvrđuje da smo, nažalost, sa drugim balkanskim društvima dugo tumarali bespućima i da danas još uvijek mnogo ljudi nije u stanju da se otarasi tog nasljeđa i na pravi način procijeni važnosti pripadnosti evroatlantskim vrijednostima".
Moskva neće ignorisati odluku, prijeti strateškim posljedicama
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je povodom odluke crnogorskog parlamenta, konstatovalo da rukovodstvo Crne Gore i njegovi, kako se navodi, zapadni pokrovitelji nijesu poslušali glas razuma i savjesti.
“Usvajanje fundamentalnih akata koji se tiču osnovnih pitanja nacionalne bezbjednosti glasanjem pojedinačnih poslanika na osnovu sklepane formalne većine, bez obzira na mišljenje naroda zemlje, predstavlja demonstrativni čin kršenja svih demokratskih normi i principa”, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva.
Kako se ističe, Moskva zbog toga zadržava pravo da donosi odluke o zaštiti svoje nacionalne bezbjednosti. Rusko ministarstvo smatra da oni koji su glasali za pridruživanje NATO-u “pod plaštom navodne ruske prijetnje”, preuzimaju odgovornost za posljedice “sprovođenja planova spoljnih sila koje teže da prodube postojeće linije razdvajanja u Evropi i na Balkanu, zabiju klin u prijateljske odnose Crnogoraca sa Srbima i Rusima, zasnovane na dubokim istorijskim tradicijama”.
Navodi se da je ignorisana volja skoro polovine stanovništva zemlje koja se protivi “prioritetu NATO-a' u spoljnoj politici”.
“Kakav cinizam mora biti, pa da se bez imalo stida izjavi da za takvu odluku nije potrebno mišljenje naroda, kako je to izjavio predsjednik Crne Gore Filip Vujanović”, ističe se u saopštenju. Rusko ministarstvo konstatuje da, uzimajući u obzir kapacitet Crne Gore, sjevernoatlantski pakt teško da će dobiti značajnu “dodatu vrijednost”.
"Moskva ne može da ignoriše strateške posljedice ovog koraka. Zbog toga zadržavamo pravo da donosimo takve odluke koje su usmjerene na zaštitu naših interesa i nacionalne bezbjednosti", navode u ruskom ministarstvu.
Na sjednici Vujanović i Pajović, Lukšić i Milica nijesu bili u sali
Iako su brojni aktuelni i bivši državni zvaničnici prisustvovali sjednici, među njima nije bilo bivšeg premijera Igora Lukšića i nekadašnje ministarke odbrane Milice Pejanović Đurišić. Lukšić je, kao šef diplomatije, uz bivšu ministarku odbrane bio zadužen za pregovore u učlanjenuju u Alijansu.
U sali je, između ostalih, bio predsjednik države Filip Vujanović, predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, specijalni državni tužilac Milivoje Katnić, guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić. Svečanoj sjednici prisustvovali su i lider DPS-a Milo Đukanović i predsjednik Albanske alternative Đerđ Camaj. Brajović je naveo da su u sali bivši predsjednici parlamenta Radivoje Brajović, Velisav Vuksanović i Darko Pajović.
U Holandiji samo dva potpisa za održavanje referenduma
Savjetodavni referendum o ratifikaciji protokola o učlanjenju Crne Gore u NATO neće biti održan u Holandiji, jer je tu inicijativu podržalo samo dvoje građana.
U Službenom listu Holandije je, kako je navedeno na sajtu natomontenegro.me, objavljena zvanična odluka Izbornog savjeta prema kojoj nema uslova za raspisivanje referenduma.
U odluci se navodi da se u Holandiji neće održati savjetodavni referendum povodom članstva Crne Gore u alijansi, s obzirom na činjenicu da su, u ustavno predviđenom roku od četiri sedmice, pokretanje inicijative za takav postupak potpisala samo dva građanina, a uslov za to je bio bar 10.000 potpisa.
Predstavnici Demokratskog fronta ranije su tvrdili da će, preko predstavnika civilnog sektora, lobirati za raspisivanje referenduma u Holandiji kako bi spriječili učlanjenje Crne Gore.
Bonus video:
