Skupština Crne Gore najotvorenija je zakonodavna vlast u regionu, ali i dalje postoje važna pitanja na kojima ova institucija mora da radi, kako bi dostigla međunarodne standarde otvorenosti i odgovornosti, ocijenjeno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). CDT je otvorenost parlamenata u Crnoj Gori i regionu mjerio u okviru Regionalnog indeksa otvorenosti zakonodavne vlasti, a u saradnji sa partnerima iz mreže organizacija Action SEE. Istraživanje je sprovedeno od oktobra do kraja decembra 2016, a na osnovu rezultata je urađen set preporuka i smjernica za poboljšanje otvorenosti institucija. Milena Gvozdenović iz CDT-a, navela je da rezultat crnogorskog parlamenta, od 85 odsto zadovoljnih kriterijuma otvorenosti, ukazuje na posvećen rad aktuelnog i prethodnih saziva Skupština. “Ova institucija objavljuje i sve programe rada i izvještaje o radu za prethodne tri godine, zatim tekstove predloga zakona, usvojene zakone, amandmane, kao i informacije o javnim nabavkama. Međutim, u parlamentu se mora napraviti detaljna analiza pojedinih odredbi Poslovnika o radu i preispitati njihova učinkovitost«, kazala je Gvozdenović.
Prije svega, smatra ona, potrebno je dodatno precizirati proceduru zakazivanja vanrednih sredinaca jer su se u javnosti stvarale brojne polemike i nejasnoće.
"Često se dešavalo da Kolegijum iza zatvorenih vrata donosi, u najmanju ruku, sporne odluke koje u nekim djelovima suspenduju Poslovnik Skupštine, pa parlament mora što prije preispitati ulogu Kolegijuma sa stanovišta transparentnosti i njegovih ovlašćenja", rekla je Gvozdenović. Takođe, dodala je, Etički kodeks, kojim bi trebalo da se jača dostojanstvo i odgovornost poslanika, ugled Skupštine, kao i povjerenje građana u ovu instituciju se ne primjenjuje adekvatno, niti propisuje adekvatne sankcije za eventualne povrede. "Parlament nema praksu pokretanja disciplinskih postupka u vezi kršenja kodeksa. Uprkos očekivanjima, od donošenja Etičkog kodeksa došlo je do pogoršanja u ovoj oblasti, te ovaj akt nije ispunio svoju svrhu. Radi potpuno transparentnog sistema donošenja odluka u Skupštini potrebno je povećati transparentnost rada radnih tijela", poručila je Gvozdenović. Najjednostavnije rješenje je, smatra, uvođenje direktnih internet prenosa sjednica radnih tijela, ali i transparentnije i brže prikazivanje lista glasanja za svaku od tačaka. "Skupština Crne Gore bi trebala da u što skorijem roku otvori direktne kanale komunikacije sa građanima preko društvenih mreža. Zakonodavna aktivnost Skupštine mora biti unaprijeđena tako što će zakoni predloženi od Skupštine proći proceduru koja će pokazati koliki će uticaj njihovo sprovođenje imati na živote građana", rekla je Gvozdenović. Neophodno je, dodala je, pospješiti i objavljivanje budžeta i završnog računa na internet stranici. Govoreći o parlamentima u državama zapadnog Balkana ispunjavaju 63 odsto kriterijuma otvorenosti. "Ovaj rezultat nije zadovoljavajući, imajući u vidu da je riječ o tijelima koja su neposredno izabrana i odgovorna građanima. Monitoringom je utvrđeno da parlamenti uglavnom nijesu transparentni u pogledu objavljivanja informacija sa sjednica parlamentarnih odbora", ukazala je Gvozdenović.
Većina parlamenata ne objavljuje listing glasanja i listu poslanika koji su prisustvovali sjednicama odbora
Prema njenim riječima, većina parlamenata ne objavljuje listing glasanja i listu poslanika koji su prisustvovali sjednicama odbora. "Dodatno, u većini zemalja sjednice odbora se ne prenose audio ili video putem. Većina parlamenata u regionu tek treba da afirmiše princip finansijske javnosti i otvorenosti", saopštila je Gvozdenović. Ona je poručila da parlamenti u regionu treba da uspostave jasne mehanizme za praćenje sprovođenja etičkih kodeksa poslanika i sankcionisanje svakog kršenja propisanih etičkih standarda. "Iako je monitoringom utvrđeno da je u državama regiona uspostavljen niz mehanizama za parlamentarnu kontrolu izvršne vlasti, njihova primjena je najčešće formalne prirode", poručila je Gazivoda. Parlamenti, apelovala je ona, ne smiju biti mjesta za nekritičko usvajanje predloga izvršne vlasti, već za njihovo preispitivanje i efikasno kontrolisanje učinjenog.
Bonus video:
