Da na mlađima svijet ostaje, pokazuju i najmlađi odbornici u Skupštini Glavnog grada, koji zajedno sa starijim kolegama, učestvuju u donošenju najvažnijih odluka, koje se tiču života Podgoričana.
Svijet politike ih je privukao tokom školskih dana, a želja da promijene stanje u društvu im je i dalje glavna vodilja da istraju na tom putu.
Odbornica Demokratske Crne Gore Milica Burić je aktivno bavljenje politikom započela 2010. godine, odmah nakon završenog fakulteta.
Diplomirana ekonomistkinja i magistrantkinja aktuarstva je kazala da joj položaj mladih i poražavajuća ekonomsko-socijalna situacija u Crnoj Gori u tom trenutku nijesu ostavili puno izbora.
"Shvatila sam da do neophodnih promjena neće doći ignorisanjem situacije i distanciranjem od političkog i društvenog angažovanja, što je jednako ne preuzimanju odgovornosti za svoju budućnost i stanje u zajednici u kojoj želimo živjeti i raditi", kazala je Burić.
Ona smatra da je velika prednost mladih što nisu opterećeni prošlošću, a puni su energije i znanja koje je potrebno pravilno usmjeriti i iskoristiti na najbolji mogući način.
Odbornik Pokreta za promjene Nikola Bajčetić je politički aktivan od svoje 18-te godine, i u tom svijetu je već sedam godina.
Još u srednjoj školi osjetio je potrebu da se bavi politikom, jer je shvatio "da se politika bavi svima nama, htjeli mi to ili ne".
"Nakon 2006. godine i održanog referenduma kada je Crna Gora nezavisna država postala, naše društvo zapalo je u duboku političku krizu. Podjele koje je ovaj režim nametnuo među jednim narodom, a sve iz razloga kako bi opstali što duže na vlasti, degradirale su naše društvo u moralnom i svakom drugom smislu", kazao je Bajčetić.
Tada se, kako je kazao, PzP, kao nova, mlada, građanska partija, neopterećena podjelama dosta izdvajala, te se opredijelio da svoju borbu započne baš u toj partiji, jer je shvatio da kao pojedinac, ne može puno toga promijeniti.
Odbornica Demosa Maja Vučelić je još od gimnazijskih dana pokazivala interesovanje za položaj mladih i žena u društvu i politici, i željela je da se uključi u politiku i uradi nešto radi kvalitetnijeg života svih građana Crne Gore.
Nakon završetka gimnazije u Danilovgradu, upisala je Fakultet političkih nauka u Podgorici.
Kao student je bila aktivna u raznim organizacijama koji se tiču mladih.
„Nakon odbrane diplomskog rada 2012. godine odlučila sam da direktno uđem u politiku i podržim Miodraga Lekića, jer sam prepoznala da je to opcija koja daje mogućnost za djelovanje mladih i žena, što se pokazalo u praksi. Dvije godine kasnije sam postala odbornica u Skupštini Glavnog grada“, kazala je Vučelić.
Nezavisni odbornik Luka Rakčević vjeruje da svi ljudi, u manjoj ili većoj mjeri, osjećaju potrebu da utiču na društvene procese koji ih pogađaju, te da je vođen tim motivima, prije pet godina započeo svoj politički angažman.
„Uzimajući u obzir tešku socio-ekonomsku situaciju u kojoj se Crna Gora nalazi, ali i sve društvene posljedice koje se prelivaju iz takvog stanja, nezainteresovanost i ravnodušnost prema tim procesima sam smatrao neuporedivo težim putem“, kazao je Rakčević.
On smatra da ukoliko sami ne budemo uticali na kreiranje i oblikovanje javnih politika, na direktan ili indirektan, subverzivan ili konvencionalan način, gubimo moralno pravo da se žalimo na nastupajuće posljedice.
Burić je kazala da ima i trenutaka kada se pokaje što je ušla u svijet politike, jer aktivno bavljenje politikom zna biti veoma stresno i zahtijeva dosta odricanja.
"Međutim, uvijek preovlada osjećaj dužnosti investiranja sebe i svog vremena za poboljšanje prvenstveno sopstvene, kao i budućnosti cjelokupne zajednice", istakla je Burić.
Bajčetić smatra da se u Crnoj Gori nije lako baviti politikom i "biti opozicija totalitarnom režimu poput našeg, naročito ako imamo u vidu na koji način se ovaj režim obračunava sa svojim neistomišljenicima, počevši od progona novinara, ljudi iz civilnog sektora, građanskih aktivista, opozicionih političara i svih onih koji se drznu da im se suprotstave".
"I to sam najbolje osjetio na svojoj koži. Zbog svoje borbe za fer i slobodne izbore, kada sam brutalno prebijen prošle godine na protestima u Pogorici, pa sve do kazne zatvora od tri mjeseca koju sam dobio, a čije izdržavanje me očekuje ovih dana", istakao je Bajčetić.
Nije se pokajao što je ušao u politiku, jer smatra da svaka borba nosi određene žrtve, i svaka ideja plaća određenu cijenu.
Prebijanje, kazne zatvora, i cjelokupna nefer utakmica od strane režima u njemu, kako je kazao, bude samo inat i daju mu dodatan motiv da nastavi dalje.
Ni odbornica Demosa Vučelić se nije pokajala što je ušla u svijet politike.
Čak naprotiv, misli da više mladih ljudi treba da se bavi politikom, kako bi se unaprijedio njihov status.
"Većina mojih kolega politikoga je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, a mali broj se direktno bavi politikom. Očigledno se radi o strahu da se javno podrži neka politička opcija", smatra odbornica Demosa.
Vučelić je kazala da najrazvijenije i najbogatije države mnogo ulažu u obrazovanje mladih, ali da se u našoj državi mladi i dalje suočavaju sa ograničenjima kao što su neefikasno obrazovanje, visoka nezaposlenost, neiformisanost i neaktivizam. Ona smatra da je sve manji broj mladih na mjestima odlučivanja, a da sve veći broj napušta Crnu Goru.
Rakčević smatra da država mora biti servis svih građana, a ne izgovor vladajućih elita, koje javne politike kreiraju i podređuju svojim partikularnim interesima.
"Put do mijenjanja takve, istorijski utemeljene prakse, svakako nije lak. Međutim, čvrsto uvjerenje u ispravnost motiva ne ostavlja prostora za veći defetizam", kazao je on.
Glavni i najveći grad mora mnogo bolje i više
Mladi odbornici smatraju da u Podgoricu treba više ulagati i da kao glavni i najveći grad, "mora mnogo bolje i više". Burić smatra da najvažniji infrastrukturni projekti i dalje izostaju.
"Neplanska i neodgovorna gradnja na uštrb zelenih površina, istorijskih i zaštićenih objekata, konstantna i nekontrolisana devastacija korita rijeka, izuzetno loša putna infrastruktura u seoskim područjima i nepostojanje kanalizacione mreže nezamislivo za savremeno doba, katastrofalno stanje u gradskom i prigradskom javnom prevozu, su samo neki od pokazatelja razvoja glavnog grada. Tu je i najava poskupljenja računa za 2017. godinu kao novogodišnji poklon građanima", istakla je ona. Sve to, kako je ocijenila, govori da je razvojnu politiku Podgorice potrebno mijenjati iz korijena, a o načinu i mjerama, koje su konstantno predmet diskusija i aktivnosti, je u potpunosti saglasna sa kolegama iz svoje partije. Bajčetić smatra da Podgorica kao glavni i najveći grad, mora mnogo bolje i više, ali da aktuelno rukovodstvo, ali i prethodno, prati primjer nedomaćinskog odnosa državne vlasti, pa se prema Podgorici ophode kao da imaju neki drugi Glavni grad, rezervni, njihov... "Nakon popularnog šerifa Mugoše, poznatog i kao komšije svih stanovnika Podgorice, koji je bio poznat i po ugradnji, ali i izgradnji kružnih tokova u blizini svojih kuća, ali i mnogim drugim aferama, dobili smo tragikomičnog Miga koji uglavnom u svoje najveće razvojne projekte svrstava krpljenje ulica, otvaranje centra za reciklaže...", kazao je Bajčetić. On smatra da je Podgorica kao grad izgubila svoj duh i tradiciju.
"Rušenjem kultnih objekata poput kina Kulture, hotela Crna Gora, devastiranjem zelenih površina...naš grad je postao sprdnja za turiste koji se barem i na kratko zadrže ovdje. Potrebno je upravo poraditi na tome, vratiti Podgorici duh, kultne stvari po kojima je bila prepoznatljiva, ulagati u razvoj infrastrukture, i na taj način ćemo pridobiti i turiste", ocijenio je Bajčetić.
Vučelić smatra da se vlast u Glavnom gradu više hvali projektima na papiru, a ne njihovom realizacijom.
"Neznanje i nestručnost čelnika grada i te kako šteti razvoju Podgorice. Počev od kršenja osnovnih demokratskih principa, kršenja odluka koji sami donose, sklapanja štetnih ugovora, pa do toga da gradonačelnik ne zna da nabroji sve službe grada su činjenice da vlast pravi veliku štetu građanima Podgorice", kazala je Vučelić. Ona smatra da je potrebno uraditi korjenite promjene u svakom segmentu za poboljšanje razvoja Podgorice, počevši od poštovanja svih zakona i odluka koje se tiču Glavnog grada do realizacije svih projekata u Strateškom planu.
U fokusu je interes krupnog kapitala, a ne građana
Rakčević je istakao da model dosadašnjeg razvoja glavnog grada doživljava pogrešnim i neodgovornim. "Počevši od usvojenog koncepta urbanog planiranja, koje u fokus stavlja tržišni interes krupnog kapitala, a ne interes građana – kao korisnika prostora, do neodgovornog i netransparentnog poslovanja lokalne uprave, koja budžetske rupe izazvane visokom tekućom potrošnjom, pokriva podizanjem nameta ionako osiromašenim građanima", kazao je Rakčević.
On je istakao da su samo u posljednje tri godine, godišnja izdvajanja za zarade zaposlenih u Glavnom gradu povećana za četiri i po miliona eura, pa smo kao logičnu posljedicu, dobili povećanje lokalnih komunalnih taksi, cijene vode kao i najavljenu – novu, komunalnu taksu.
"Zbog toga, u što kraćem roku, moramo promijeniti model funkcionisanja grada. On se mora razvijati ravnomjerno, vodeći računa da svi kulturni, zdravstveni i obrazovni sadržaji budu jednako zastupljeni u svim djelovima grada. Moramo otvoriti mjesne zajednice za građane, kako bi oni aktivno učestvovali u kreiranju lokalnih politika, od koncipiranja kapitalnog budžeta do urbanog planiranja", kazao je on. On je istakao da moramo graditi identitet grada, pronalaziti dodatna sredstva finansiranja, više koristiti moderne tehnologije, davati svrhu javnim površinama i stimulisati socijalizaciju građana grada.
"Ali, prije svega, moramo imati viziju: kako grad treba da izgleda, za najmanje deset godina", kazao je on.
Bonus video:
