Komunikacija, poslovanje i funkcionisanje društva uopšte - sve to je postalo praktično nemoguće bez interneta. Danas je teško nastaviti školovanje ili pronaći posao bez znanja rada na računaru, a djeca, kao neko ko se lako prilagođava novim tehnologijama, predstavljaju grupu korisnika interneta koja najbrže raste.
Ipak, pored svih prednosti koje digitalizacija nudi, svjedoci smo postojanja situacija koje mogu biti veoma stresne. Istraživanja pokazuju da je svako 5. dijete koje koristi internet doživjelo različite vrste zloupotrebe i neprijatnosti, od čega su najčešće pornografija, širenje raznih informacija i sadržaja štetnih za djecu, što dovodi do prevara, obmana, govora mržnje, raznih oblika diskriminacije i netolerancije. Osim toga, na internetu postoje i anonimni sajtovi iza kojih stoje kriminalističke grupe koje djeluju potpuno legalno, a ustvari se bave prodajom narkotika, oružja, trafikingom, dječijom pornografijom i prostitucijom.
Kako se zaštititi?
Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta značajnu pažnju i veliki broj aktivnosti usmjerava ka ovoj problematici. Na Školskom portalu nalazi se stranica o bezbjednosti djece na internetu. Ovdje se nalazi niz uputstava u smislu potrebnih znanja, informacija, direktna pomoć u situaciji kada do djeteta dođe poruka nelegalnog sadržaja ili kad se desi cyber incident.
Djeca i roditelji ovdje mogu prijaviti nelegalni sadržaj kojim se na internetu ugrožavaju prava, zdravlje i dostojanstvo djeteta. Prijava se podnosi na jednostavan način - popunjavanjem elektronskog formulara. Opcija “Hrabro sanduče” omogućava da se sve vrste zloupotrebe djece na internetu prijave insitituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.
Takođe, ukoliko je došlo do cyber incidenta koji se tiče veb sajta, naloga na društvenim mrežama, krađe identiteta, onlajn prevare i slično, postoji opcija da se i to prijavi. Prijava nelegalnog sadržaja ili računarskog incidenta se prijavljuje CIRT - timu za odgovor na računarske incidente.
Ako se nasilje odvija na nekoj društvenoj mreži, bilo da je Facebook, Instagram ili danas najpopularnija mreža među mladima, TikTok, treba razmisliti o tome da se nasilnik blokira i njegovo ponašanje formalno prijavi samoj mreži. Kompanije koje upravljaju društvenim mrežama dužne su da štite svoje korisnike. Od koristi može biti i da se prikupe dokazi – tekstualne poruke i snimci ekrana sa objavama na društvenim mrežama. Tako možeš dokazati šta se dešavalo.
Prijava onlajn nasilja je anonimna - kako na Instagramu, tako i na Facebooku i sve popularnijem TikToku
Kada je u pitanju najmlađa, a ujedno i najpopularnija mreža među mladima, TikTok, ne možemo a da se ne osvrnemo na nedavni slučaj sa djevojčicom iz Budve koja je bila žrtva maltretiranja na pomenutoj društvenoj mreži. Prvenstveno je napravljen lažni nalog pod njenim imenom, gdje se objavljivao vulgaran i neprimjeren sadržaj. Nakon toga su uz broj njene majke i sliku djevojčice objavili da je nestala, a ona je sve vrijeme bila kod kuće. Međutim, tu se priča nije završila već su nastavili da objavljuju razne informacije o kretanju djevojčice, snimana je kako prelazi ulicu, a za to vrijeme je njena porodica nastavila da dobija prijetnje da će ona stvarno nestati, da joj neće pomoći ni policija, ona će već biti u njihovim rukama... Vjerujemo da vam ovo zvuči zastrašujuće, a u ovom videu koji je objavila organizacija Roditelji.me, prvenstveno namijenjenom roditeljima, opisano je kako i kome se može na jednostavan način prijaviti zlostavljanje na Instagramu i TikToku.
Na Facebooku postoji vodič koji te može uputiti u postupak rješavanja problema nasilja – šta je potrebno učiniti ako uočiš da je neko žrtva nasilja. Na Instagramu je dostupan i vodič za roditelje, s preporukama za roditelje, staratelje i odrasle osobe od povjerenja o tome kako se ponašati u slučaju digitalnog nasilja, a postoji i posebna stranica na kojoj se možeš informisati o bezbjednosnim alatima. Osim pomenutog, Instagram nudi i mogućnost korišćenja alata pod nazivom Restrict (Ograniči). Taj alat ti omogućava da diskretno zaštitiš svoj nalog, bez potrebe da ikoga blokiraš (ukoliko ti to izgleda isuviše grubo).
Osim pomenutih načina pomoću kojih se možeš zaštiti, ne možemo a da ne pomenemo neke “standardne” mjere zaštite i sigurnosti na Internetu.
- Pazite kakav sadržaj dijelite - Izbjegavajte objavljivanje ličnih i povjerljivih informacija kao što su: e-mail adresa, broj telefona, adresa stanovanja, brojevi kartica, pinovi, lozinke, imena djece i slično. Popunjavanje raznih obrazaca koje vam traže lične podatke treba izbjegavati jer nerijetko iza njih stoje zlonamjerni korisnici koji mogu iskoristiti vaše podatke. Takođe, izbjegavajte da dijelite informacije o tome kada ste na odmoru ili nekom izletu. Upotrijebite mogućnost kojom ćete ograničiti prikaz sadržaja koji pregledate ili objavljujete. Sadržaj time postaje vidljiv samo vašim prijateljima, prije nego svim korisnicima te društvene mreže odnosno interneta.
- Koristite malo složenije lozinke - Ovo je veoma važna mjera zaštite. Ukoliko koristite što složenije lozinke, pogotovo kada su u pitanju društvene mreže i e-mail, na taj način štitite svoje podatke i oni su na sigurnom. Kada kažemo “malo složenije lozinke” mislimo na to da koristite dugačku kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i znakova. Poželjno je da ne koristite istu lozinku za sve vaše naloge koje koristite. I ne zaboravite, samo vi treba da imate pristup istim!
- Vodite računa šta otvarate - Često vam se dešava da dobijete link do neke internet stranice od nepoznate osobe? Može biti riječ o virusima koji su isprogramirani tako da je potreban samo klik i vi ste dopustili virusu da udje. To posebno može biti opasno jer ste na taj način omogućili nekoj trećoj strani neometani uvid u sve podatke koje imate na uređaju, čak i da preko tih podataka uđe u vaše internet račune i promijeni lozinku. Zato, prije nego što kliknete na bilo kakav link, razmislite dva puta.
- Pazite ko su vam “prijatelji” na društvenim mrežama - Ukoliko nekoga ne poznajete lično ali se družite preko neke društvene mreže, posebnu pažnju obratite na takva dopisivanja i nikako nemojte brisati ni jedno ćaskanje. Nikada ne znate ko je iza tog naloga i zato snimci ekrana ili cijelo ćaskanje može biti korisno u prikljupljanju dokaza, u slučaju uznemiravanja, prijetnji ili tzv. cyber-bullying -a.
Kad smo kod ovog poslednjeg, imaj na umu da je od skoro dostupna i opcija Vanish na Instagramu i Facebooku, a koja baš i ne ide u prilog ovoj priči. Vanish mode omogućava da na ovim društvenim mrežama šalješ tekstualne i glasovne poruke i fotografije koje će nestati onog momenta kada budu viđene i prozor za dopisivanje zatvoren. To znači da kad ih onaj kome su poruke upućene vidi i zatvori „prozorče“, tog trenutka se brišu.
Sigurni smo da ćete posle ove priče znati da prepoznate uznemiravanje na internetu i ono važnije - da ćete znati kako da reagujete na isto, kome da se obratite i na koje načine se možete zaštiti.
Korisnih savjeta nikad nije dovoljno, pogotovo kada je u pitanju korišćenje interneta i društvenih mreža koje su u 21. vijeku postala svakodnevica. Vođeni time, u nastavku vam ostavljamo da pogledate još jedan koristan video koji je organizacija Roditelji.me objavila na svom YouTube kanalu, a koji govori o ključnim bezbjedonosnim postavkama na Instagramu i TikToku.
Na kraju, nadamo se da smo vam bar malo pomogli kada je u pitanju ova tema i isto tako vjerujemo da ste “upili” sve korisne savjete koje smo podijelili sa vama kako biste vi i vaša djeca prilikom korišćenja interneta bili na oprezu i izbjegli sve češće neželjene situacije.
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn koja godinama ulaže napore da Internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine, kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, na kojem se možeš informisati o svim besplatnim prilikama namijenjene mladima koje kompanija stvara u Crnoj Gori.
