Vijesti treba da plate 2.000 eura odštete advokatici Ani Đukanović, zbog tekstova o korupciji u aferi “Telekom”.
To je odlučio Viši sud, koji je preinačio presudu Osnovnog, ocjenjujući da joj je 5.000 eura mnogo, te da joj je 2.000 dovoljno da izliječi duševne bolove, zbog spornih tekstova.
U Višem sudu smatraju da je bivši sudija Osnovnog suda Miodrag Pešić pravilno procijenio da su “Vijesti”, iako su imale opravdan razlog da vjeruju da je Đukanovićeva “advokatica, sestra najvišeg zvaničnika Vlade” morale opreznije da pišu o tome.
“I ovaj sud nalazi da senzacionalistički način objavljivanja teksta na naslovnoj strani od 4.1.2012. godine, gdje je krupnim i istaknutim (boldovanim) slovima, znatno većim od ostalog dijela teksta, u formi izjavne, a ne upitne rečenice, uz sliku tužiteljice, stajalo 'I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito', nije bio u dobroj namjeri kako bi pružio pouzdane informacije u skladu sa novinarskom etikom, što se takođe odnosi na naslov u istom broju tih novina, na četvrtoj i petoj strani, kojima je ujedno prekršena i prezumpcija nevinosti”, smatraju u Višem sudu.
Oni, međutim, navode da visina dosuđenog iznosa nematerijalne štete nije u skladu sa praksom sudova u Crnoj Gori.
“Jer se građanima koji nijesu javne ličnosti, kod istog ili sličnog činjeničnog stanja, dosuđuju iznosi manji od 5.000 eura. Zbog toga je ovaj sud, s obzirom na to da je tužiteljica javna ličnost, koja mora da trpi više od privatnih lica, tužiteljici dosudio naknadu nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda, časti i prava ličnosti, u visini od 2.000 eura”, zaključuju u tom sudu.
Oni dodaju i da to što je “Monitoru” Vrhovni sud dosudio da plate 5.000 eura, njih ne obavezuje, s obzirom na to da, kako kažu, u slučaju tog nedjeljnika je utvrđeno da oni nijesu ni pokušali da kontaktiraju Đukanovićevu, te da nijesu objavili njen demant, što su “Vijesti” učinile.
Naređeno je i da se odluka objavi, u prvom narednom broju, nakon dobijene presude.
Pešić je dva puta presuđivao da “Vijesti” plate Đukanovićevoj 5.000 eura odštete.
Viši sud je prvu presudu ukinuo, objašnjavajući indirektno da su novinari imali pravo da vjeruju da je upravo ona osoba koja se pominje u tužbi Američke komisije za hartije od vrijednosti zbog podmićivanja tokom privatizacije Telekoma.
Pešić, u novoj preinačenoj presudi, s kojom se sada slaže Viši sud, piše da je saglasan sa tim stavom, ali da su “Vijesti” te informacije mogle malo bolje i sa više opreza plasirati.
U obrazloženju odluke, sudija konstatuje da je objavljivanje tekstova o eventualnoj korupciji u Telekomu bilo od javnog interesa i da je pisanje nezavisnog dnevnika dovelo čak do formiranja skupštinskog anketnog odbora koji se bavio tim slučajem, kao i da je Specijalno tužilaštvo saopštilo da provjerava navode iz tekstova...
On, međutim, onda navodi da Evropska konvencija o ljudskim pravima “ne garantuje neograničenu slobodu izražavanja”...
“Vijesti” su, prema njegovom sudu, pogriješile kada su sliku Ane Đukanović objavile na naslovnoj strani pored naslova “I sestra najvišeg zvaničnika Vlade primila mito”.
Sudija objašnjava da novinari tada nijesu obratili dovoljnu pažnju na težinu objavljene informacije i na njenu istinitost.
“Naročito ako se ima u vidu činjenica da se u tužbi, koju je pred američkim sudom podnijela Američka komisija za hartije od vrijednosti, radi utvrđivanja činjenice da li je prilikom kupovine Telekoma bilo korupcije, nigdje i ne pominje ime tužilje”, navodi se u presudi.
“Vijesti” u tom tekstu citiraju američka dokumenta u kojima piše da je petogodišnja istraga američkog Ministarstva pravde i Komisije za hartije od vrijednosti, pokazala da je Mađar telekom podmitio najmanje dva Vladina predstavnika, među kojima i “sestru najvišeg funkcionera Vlade, koja se bavi advokaturom”.
Jovović: Sudije dokazale da su im karijere važnije od pravde
Glavni i odgovorni urednik “Vijesti” Mihailo Jovović kazao je da može da razumije da je u Crnoj Gori teško presuditi protiv "sestre najvišeg državnog zvaničnika koja se bavi advokaturom", jer je siguran da od takvih slučajeva zavise dalje karijere sudija i sutkinja Pešića, Dragovića, Đurđićeve i Cvetičanin Ognjenović.
“Malo je sudija koji bi tako uradili u zemlji gdje se ne napreduje po kvalitetu presuda, već po kvalitetu i kvantitetu poslušnosti i straha. I prosječan student Pravnog fakulteta zna da sloboda izražavanja podrazumijeva i riječi koje 'vrijeđaju, šokiraju i uznemiravaju' kada se piše o stvarima od javnog interesa, a kamoli da ne znaju iste ove sudije kada kažu da su 'Vijesti' imale razlog da vjeruju da je u američkoj tužbi riječ o gospođi Đukanović, i to saopštile bez uvreda i šokova. Pogotovo što su kasnije to potvrdili i ona i premijer”, ocijenio je Jovović.
Dodao je da je uvjeren da će sud u Strazburu drugačije odlučiti od sudija Višeg suda.
“Najmanje što mogu da urade ove sudije je da iz svoga džepa plate ono što će 'Vijestima' morati da po naredbi suda vrate crnogorski poreski obveznici, a potom, da prestanu da se bave ovim poslom, jer su dokazali da su im karijere važnije od pravde”, kazao je Jovović.
"Dan" na reviziji, "Monitor" u Ustavnom sudu
Ana Đukanović, odvojenim tužbama, tužila je izdavače “Vijesti”, “Dana” i “Monitora”, zbog serije tekstova u kojima se povezuje s aferom “Telekom” i tražila odštetu od po 100.000 eura.
U sva tri slučaja bilo je različitih i kontradiktornih odluka, ali je na kraju, u slučaju “Dana” i “Monitora” Viši sud dosudio 3.000 eura veću odštetu za Đukanovićevu, nego što je dosudio "Vijestima".
Za razliku od Pešića, koji je sada sudija Višeg suda, u slučaju "Dana" i “Monitora” prvostepenim presudama je odbijan tužbeni zahtjev Đukanovićeve.
Viši sud je ukidao te presude, a onda ih i preinačio dosuđujući im da plate po 5.000 eura.
“Dan” čeka odluku Vrhovnog suda, dok "Monitor" čeka rezultat ustavne žalbe.
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija.
Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Bonus video: