Poglavlje otvoreno 18. decembra 2013. godine
Poglavlje 24 čini više oblasti pravne tekovine Evropske unije.
Pravda se odnosi na pravosudnu saradnju u krivičnim i građanskim postupcima, slobodu kretanja ljudi, tj. viznu politiku, upravljanje migracijama, azil, upravljanje granicama, primjenu Šengenskog sporazuma.
I na kraju, bezbijednost podrazumijeva saradnju u oblasti borbe protiv trgovine narkoticima, terorizma, trgovine ljudima, kao i policijsku i carinsku saradnju, uz poseban akcenat na borbu protiv organizovanog kriminala.
Pregovore oko ovog poglavlja, svakako, obilježava proces usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, ali i vidljivi i mjerljivi rezultati u primjeni tog zakonodavstva.
Crna Gora je na samom početku pregovora suočena sa ovim vrlo zahtjevnim poglavljem koje tretira neke od ključnih prepreka ka ukupnoj izgradnji funkcionalne vladavine prava.
Unaprijeđenje pravosudne i policijske saradnje sa zemljama regiona i EU, kao i brzo i efektivno procesuiranje slučajeva organizovanog kriminala, zadaci su sa kojima se Crna Gora mora izboriti, ako želi da dobije na kvalitetu i brzini procesa evropskih integracija.
Potreba institucionalizacije neposredne i tijesne saradnje Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije pri Upravi policije i nadležnog odjeljenja VDT-a, je prioritetna, jer predstavlja preduslov da se borba sa organizovanim kriminalom digne na mnogo veći nivo i produkuje tražene rezultate.
Nadležna skupštinska radna tijela treba da budu obavještavana i izvještavana u kontinuitetu o radu institucija odgovornih za pitanja pravde, slobode i bezbjednosti.
Uloga Skupštine Crne Gore u procesu EU integracija i dalje ostaje nedostatna, pa mogli bi reći i sistemski neizvedena.
Skupština mora konačno uspostaviti potrebnu kontrolnu funkciju nad radom državnih institucija i, naravno, samog procesa pregovora sa EU.
Treba podsjetiti da se umrežavanje institucija, u kontekstu procesa koji prati pregovore oko poglavlja 24, kroz uspostavljanje tijesne saradnje policijskih, tužilačkih, sudskih organa i drugih relevantnih organa ne vrši samo na nacionalnom nivou, iako je taj nivo gotovo podrazumijevajući.
Fokus je na umrežavanju ovih organa na nivou članica EU, kako bi se zaštitile spoljne granice i ujedno garantovala sigurnost građanima i građankama unutar EU. Jedno od najbitnijih pitanja koje tretira ovo poglavlje je pitanje evropskog naloga za hapšenje.
Posebno je bitan postupak predaje između država članica i načela međusobnog priznavanja sudskih odluka između zemalja članica.
Ovo je jedno od poglavlja odnosno dijelova poglavlja o kojima se pregovara u kojem se dio suvereniteta država članica seli u ravan interesa pravde, slobode i bezbjednosti građana i građanki EU.
Kako ovo poglavlje ima strateški značaj u evropskom zakonodavstvu, Crna Gora mora posebno voditi računa o efikasnosti i efektivnosti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Pravna tekovina EU za poglavlje 24 predviđa uspostavljanje neposredne komunikacije između pravosudnih organa članica EU, kao i mogućnost vođenja istraga kroz zajedničke istražne timove koji sarađuju u borbi protiv organizovanog kriminala.
Crna Gora ima solidnu polaznu osnovu kada je riječ o usklađenosti nacionalnih propisa sa pravnom tekovinom EU. Potvrđeni su relevantni međunarodni dokumenti poput Haške konvencije o izvođenju dokaza u inostranstvu u građanskim i trgovačkim stvarima i o servisiranju sudskih i vansudskih dokumenata u inostranstvu u građanskim i trgovačkim stvarima.
Ugovori o izručenju sopstvenih državljana postignuti su sa jednim brojem zemalja regiona, što treba nastaviti. Integrisano upravljanje granicama ocijenjeno je kao relativno napredno. U postupku je izrada i usvajanje Strategije integrisanog upravljanja granicom za period 2013-2016.
Dalje, kada je zakonodavstvo u pitanju, neophodno je usklađivanje Zakona o azilu, Zakona o strancima, kao i Zakona o unutrašnjim poslovima. Treba posebnu pažnju obratiti na efikasnost primjene Zakona o krivičnom postupku, jer će to pitanje još dugo biti u fokusu monitoringa evropskih institucija.
Vizna politika Crne Gore ostaje otvoreno pitanje, jer ne postoji sistem za izdavanje viza sa neophodnim stepenom sigurnosti, a preveliki broj viza se izdaje na graničnim prelazima.
Crnogorska vlada posebnu pažnju mora posvetiti otvorenim graničnim pitanjima, uključujući pitanje Prevlake.
Posebno je bitno istaći da je borba protiv organizovanog kriminala i suzbijanje trgovine narkoticima prepoznata kao veliki teret za Crnu Goru.
Naime, crnogorske nadležne institucije imaju slabe rezultate u ovoj oblasti i to će se normativno, institucionalno i pojavno morati bitno mjenjati na bolje.
Obezbjeđivanje efikasne primjene Zakona o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini sa ciljem da se obezbijedi efikasno izvršenje sudskih odluka iz domena organizovanog kriminala svakako će uticati na rast povjerenja u rad nadležnih institucija i predstavljati ohrabrenje da borba protiv korupcije i organizovanog kriminala može imati vrlo konkretne rezultate.
Napretkom u pregovorima u ovom poglavlju, polako ali sigurno će se stvarati i atraktivniji prostor za strana ulaganja i jačati povjerenje građana i građanki u institucije koje garantuju bezbijednost.
Često se u javnosti poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava i poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbijednost poistovjećuju, ali se oni sadržajno razlikuju iako ima preklapanja u jednom dijelu.
Kao posljedicu imamo mišljenje da je borba protiv organizovanog kriminala primarno u poglavlju 23, a činjenica je da će od rezultata u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala bitno zavisiti sudbina i zatvaranje poglavlja 24. Hrvatski slučaj predstavlja slikovit i konkretan primjer.
Boris Marić
Bonus video:
