Do prošle sedmice najpoznatije umjetničko djelo koje se sasmouništilo bilo je “Omaž Njujorku” švajcarskog umjetnika Žana Tingvelija. Njegova skulptura, motorizovana skalamerija bila je visoka osam metara, a u sebi je sadržala i jednu kadu, bubnjeve, karting, klavir i još dosta toga. Autor ju je zapalio u dvorištu Muzeja moderne umjetnosti u Njujorku 1960, pred stotinjak očevidaca, ali su vatrogasci spasili djelo od potpunog uništenja.
“Iz mase je iskočio uniformisani čovjek koji je Žanu predao dokument za koji je ovaj mislio da je izraz umjetničkog entuzijazma, a ispostavilo se da je u pitanju prekršajna prijava zbog remećenja javnog reda i mira i izazivanja opasnosti. Ne znam je li iko ikad platio kaznu za to”, zapitao se D. A. Penebejker, čovjek koji je na filmu zabilježio ovaj događaj.
Djelo kontroverznog i misterioznog Benksija gotovo se u potpunosti samouništilo samo par minuta nakon što je prodato na aukciji u Londonu za 1,7 miliona dolara, ali će bez obzira na to biti plaćeno. Žena koja je dala najveću ponudu u nadmetanju za autorizovanu kopiju Benksijevog crteža koji nosi naziv “Djevojka sa balonom” iz 2006., a koja nije željela da javnosti otkriva svoj identitet, obratila se medijima putem saopštenja u kojem je poručila da nije odustala od kupovine ovog djela. Izrezana slika čak je dobila novo ime - “Ljubav je u kanti za đubre”, koje su odobrili Benksijevi predstavnici Pest Control, pa se sada tretira i kao potpuno novi, originalni Benksijev rad.
“Kada se sve to desilo prošle sedmice, kad je djelo završilo napola izrezano, prvobitno sam bila šokirana naravno. Međutim, polako sam počela da shvatam da ću završiti sa parčetom istorije umjetnosti u rukama”, izjavila je Evropljanka koja je čest klijent aukcijske kuće “Sotheby”, a koja je u nadmetanju za Benksija učestvovala putem telefona.
Slike užasnutih lica prisutnih na aukciji u trenutku kada je Benksijeva slika krenula u process samouništenja brzo su obišle svijet i postale viralne. Uslijedio je video koji je misteriozni umjetnik objavio na društvenoj mreži Instagram, na kojem se vidi na koji način je sakrio rezač papira u ram slike “prije par godina, u slučaju da završi na aukciji”. Video prati parafrazirani citat ruskog anarhiste Mihaila Bakunjina, koji se inače često pogrešno pripisuje Pikasu: “Poriv za uništenjem je takođe kreativni poriv”.
Izrazi oduševljenja bili su reakcija na ovaj Benksijev akt “umjetničkog terorizma”, koji je viđen kao još jedan za njega karakterističan srednji prst establišmentu koji “novcem guši umjetnički svijet”, kako su napisali u britanskom “Guardianu”. No establišment se dočekao na noge.
“Benksi nije na aukciji uništio umjetničko djelo, već ga je stvorio. Nakon njegove iznenađujuće intervencije, zadovoljstvo nam je da potvrdimo da je njegovo djelo pod novim imenom prodato kao prvo umjetničko djelo u istoriji koje je stvoreno tokom aukcije”, izjavio je ispred “Sotheby”-a Aleks Brancik.
Već je izvjesno da će vrijednost izrezanog Benksijevog crteža samo rasti, što je razvoj situacije koji itekako odgovara vlasnici slike i aukcijskoj kući. Sama informacija o rastu vrijednosti ovog djela napravila je pometnju u trgovini umjetninama. Aukcijska web platform MyArtBroker saopštila je da su je kontaktirali brojni vlasnici Benksijevih slika sa pitanjem da li će i one postati vrijednije ako budu izrezane. Neki su čak i prije odgovora požurili da ih izrežu, a tvorci platform saopštili su da su užasnuti “ovom glupošću i oportunom vandalizmu”.
Slika je brzo postala i globalno popularan mim, dok su svjetski brendovi kao što su McDonald’s i Ikea lansirali su nove marketinške materijale inspirisane Benksijevim djelom. Performans koji je doživljen kao potentna kritika konzumerizma, samo je dodatno raspirio taj isti konzumerizam, zbog čega ima i onih koji ga, poput magazina “New Yorker”, vide samo kao prazan gest.
Ili marketinški trik. Nije malo onih koji misle da je u pitanju osmišljena akcija u kojoj su kupac i aukcijska kuća učestvovali u dogovoru sa Benksijem. Mnogima je sumnjivo što se incident desio tačno na kraju večeri.
Dosta pažnje skrenuo je i Džoš Gilbert, umjetnik i kovač iz Čikaga koji je nakon gledanja video snimka na kojem Benksi priprema performans iznio niz dokaza za svoju tvrdnju da sprava koja je prikazana nikako ne bi mogla da funkcioniše na način na koji je djelo uništeno. On je čak iznio teoriju da je u pitanju nešto poput mađioničarskog trika, te da prvobitno djelo iz rama uopšte nije uništeno, već je umjesto njega izašla druga, do tad sakrivena, izrezana slika.
Brancik je u obraćanju javnosti pozvao da se stavi tačka na spekulacije i “lude teorije zavjere”.
“Zar zaista vjerujete da bi Benksi, koji je mladost proveo crtajući po zidovima Bristola i bježeći od policije, želio uopšte da sarađuje sa umjetničkim establišmentom? Ma dajte, nemojte da se šalite”, kazao je on.
Benksijev performans i njegova uspješnost sigurno će se još dugo analizirati, ali nije samo to obilježilo veče i natjeralo mnoge da razmišljaju o tome koliko novac guši umjetničku scenu. Na istoj aukciji britanska umjetnica Dženi Savilj postala je najskuplja živa umjetnica na svijetu. Njena slika “Propped” imala je početnu cijenu od četiri miliona funti, a na kraju je narasla do devet i po miliona
Bonus video:
