Isticanje da je Naser Keljmendi šef regionalnog narkoklana do prije nekoliko godina smatrano je napadom na državu, a dokaze protiv njega niko od nadležnih ni dan danas neće ni da pogleda. To je “Vijestima” rekao poslanik i član skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojša Madojević, komentarišući detalje kosovske optužnice protiv Keljmendija.
"Kompletan dosije Keljmendija otvorio sam u parlamentu još 2008. godine, kada sam došao do audio snimka, koji govori o razgovoru jednog policajca, koji je na zahtjev jednog visokog operativca Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) pustio Keljmendija sa 500 hiljada maraka da nastavi put prema Podgorici", rekao je Medojević. On je tada, prema pisanju medija, predao audio snimak razgovora policajca i Keljmendija tadašnjoj vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić.
Na snimku se moglo čuti da se Keljmendi pozvao na tadašnjeg šefa ANB-a Duška Markovića i funkcionera tajne policije Vladetu Rakočevića, nakon čega mu je dozvoljen prolaz. Ipak, tužilaštvo nikada nije ništa preduzelo povodom toga, niti ispitalo veze službenika ANB-a i pripadnika klana Keljmendi.
Čarapić je sredinom 2009. godine kazala da Medojević nije “rekao ništa spektakularno, da bi tužilaštvo postupalo po njegovim optužbama”. Medojević tvrdi da je tada imao podatke koji su ukazivali da je Keljmendi jedan od vodećih narkobosova regiona, koji je imao “značajnu političku i bezbjednosnu zaštitu od vrha DPS-a i dijela bezbjednosnih službi”.
"To se tada u DPS-u i u ANB-u doživljavalo kao napad na državu i blaćenje Crne Gore”, kazao je Medojević.
Dodao je da su tadašnje aktivnosti Odbora za bezbjednost pokazale da postoji čitav niz indicija da je Keljmendi imao podršku iz ANB-a.
"Mnogi ministri u Vladi i funkcioneri DPS-a imali su partnerske odnose sa njim. Keljmendi je to potvrdio u televizijskom intervju za TV Vijesti, kada je kazao da je aktivno učestvovao u finansiranju crnogorske borbe za nezavisnost i da ima jake veze sa DPS-om i raznim strukturama vlasti”, kazao je Medojević.
On dodaje da su ANB, DPS i Vlada tada njega kritikovali.
"Optužili su me da ugrožavam suverenitet Crne Gore, tako što 'prozivam ugledne investitore i prijatelje' predsjednika DPS-a”, istakao je Medojević.
Dodao je da je bilo jasno da će Keljmendi biti uhapšen i da će protiv njega biti podnijeta optužnica, nakon što je predsjednik SAD-a stavio “katrel Keljmendi” na crnu listu.
“Ono što je važno, a što ima konsekvencu, jeste da u Crnoj Gori nije pokrenut nijedan postupak protiv ljudi koji su bili logistika Nasera Keljmendija ni u ANB-u, ni u Upravi policije, ni u Vladi, a ni u DPS-u”, kazao je Medojević.
Istakao je da je postojala samo “sramna nagodba” crnogorskog tužilaštva i Keljmendija, da ga krivično ne gone zbog nelegalne gradnje u Ulcinju.
“Plaćena je neka minimalna kazna na račun dječijeg vrtića, koja je pokazala kako se u Crnoj Gori procesuiraju krupni narko dileri”, rekao je Medojević.
Dodao je da je važna politička konsekvenca to što je Keljmendi finansijski podržavao izborne kampanje DPS-a.
“To je još jedan dokaz moje tvrdnje da je DPS političko krilo mafije i da kao takav predstavlja ključnu smetnju za razvoj demokratije i evroatlanskih integracije”, naveo je on.
U optužnici koju je protiv Nasera Keljmendija podiglo tužilaštvo na Kosovu navedeno je da je Keljmendi nakon 2006. godine bio jedan od glavnih "bosova" za šverc cigareta i droge u Crnoj Gori. Prva od devet tačaka optužnice tereti Keljmendija da je u saradnji sa Radončićem, Ekremom Lekićem, Muhamedom Ali Gašijem, Milovanom Jeremićem, Lubišom Buhom Čumetom, Milanom Ostojićem Sandokanom, Naserom Orićem, Senadom Sahinpasićem, Nebojšom Vukomanovicem, Kasetom Stranjan, Benjaminom Halimovićem, Edinom Ahmetšahićem i ostalim organizovao, formirao, nadzirao, vodio i usmjeravao organizovanu kriminalnu grupu ili učestvovao u njihovim aktivnostima krijumčarenja droge.
Prema navodima Tužilaštva, ta krimi grupa kriva je i za ubistvo vođe rivalskih gangstera Ramiza Delalića Ćele, nekadašnjeg oficir BiH Vojske, koji je nakon rata u nizu slučajeva bio pod policijskim istragama zbog različitih krivičnih djela.
Šta je bilo sa udesom u Plužinama prije osam godina?
Član skupštinskog Odbora za bezbjednost komentarisao je i događaj iz maja 2006.
“Tada se čak otvorilo i pitanje jednog saobraćajnog udesa kod Plužina, kada je u sudaru ’džipa’ i ’kombija’, u kojem je učestvovao upravo Keljmendi, nastradao stanovnik iz tog kraja. Taj slučaj nikad nije rasvijetljen. Tada se pojavila priča da su operativci ANB-a izvukli Keljmendija iz zatvora i da su ga prošvercovali do BiH”, rekao je Medojević.
Kako kriminal kontroliše medije...
Upitan kako komentariše tvrdnje kosovskog tužilaštva o umiješanosti bivšeg ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radončića u likvidaciju sarajevskog člana podzemlja Ramiza Delalića Ćele 2007. godine i veze sa Keljmendijem, Medojević je kazao da su “svi oni dio iste priče”.
Radončić je kandidat na oktobarskim predsjedničkim izborima u BiH, kada će u Prištini i početi suđenje Keljmendiju.
"Ja sam još 2008. imao sve te podatke i tada sam govorio da je to balkanska konfederacija organizovanog kriminala, jer je činjenica da je organizovani kriminal napravio upliv u političke partije i da je postao finansijer istih. Da kontroliše neke medije, da je prisutan kao važan investitor u zemljama regiona, da kontroliše neke nevladine organizacije, tužilaštvo, bezbjednosne službe... SAD to gledaju kao prijetnju svojoj bezbjednosti i svojim interesima jer Balkan postaje smetlište raznih transnacionalnih kriminalnih organizacija, a to je vrlo blizu i pranju novca i finansiranju terorizma”, rekao je Medojević.
Nelogično je očekivati da krenu sami protiv sebe
Medojević je kazao da su naši državni organi nemoćni pred organizovanim kriminalom.
“Dok se DPS ne istisne iz vlasti ništa neće biti promijenjeno. Nelogično je očekivati da DPS krene sam protiv sebe. Keljmendi sigurno ima ozbiljne dokaze kako je finansirao vrh DPS-a, neke ministre i neke ljude iz bezbjednosnog sektora. Mnogi ljudi su i javno govorili da su prijatelji sa Naserom Keljmendijem, da su se družili sa njim i da su imali poslove u Crnoj Gori sa njim, tako da toliki stepen uticaja organizovanog kriminala preko DPS-a na državne organe ne daje nikakvu nadu da će bilo koji državni organ uraditi bilo šta, kao što nije procesuiran zločin nijednog narkoklana u Crnoj Gori”, rekao je on.
Veze sa Keljmendijem koče poziv u NATO
Medojević tvrdi da je šurovanje države sa Keljmendijem jedan od ključnih razloga što Crna Gora nije dobila pozivnicu za NATO, i što je neće dobiti.
“Ima tri ili četiri ključna razloga, a jedan od njih je upravo činjenica da je zvanična crnogorska administracija, bezbjednosne službe, Vlada, lokalna vlast u Ulcinju i djelimično u Baru podržavala jednog takvog globalnog, transnacionalnog narkobosa. Radi se o nizu dokaza da je u suštini kriza u Crnoj Gori u stvari veza DPS-a sa organizovanim kriminalom domaćim i transnacionalnim”, objasnio je Medojević.
Istakao je da je u prošlogodišnjem izvještaju EK registrovala da organizovani kriminal ima sve veći upliv u javni i privatni sektor u Crnoj Gori.
“To znači da je registrovan politički uticaj organizovanog kriminala i ne samo što nijesmo dobili poziv za NATO, nego ja mislim da su ugroženi pregovori oko poglavlja 23 i 24, tako da dolazimo do zaključka da je DPS vođen Đukanovićem i veza sa organizovanim kriminalom trenutno goreći bezbjednosno-ekonomski, integracioni problem Crne Gore”, zaključio je Medojević.
Bonus video:
