Policajci Ivica Paunović, Milan Kljajević i Milanko Leković, koji su optuženi za prebijanje pokojnog boksera Aleksandra Pejanovića, osuđeni su na po tri mjeseca zatvora zbog i mučenja putem pomaganja, a oslobođeni su optužbi za nanošenje teških tjelesnih povreda.
Sud je utvrdio da su Paunović, Kljajević i Leković krivi po optužnici za mučenje putem pomaganja na osnovu iskaza pokojnog Pejanovića, te iskaza Gorana Stankovića.
Policajci su oslobođeni optužbi za nanošenje teških tjelesnih povreda, jer nije moglo biti utvrđeno vrijeme izvršenja povreda, te samim tim nije mogla biti utvrđena ni njihova priroda.
Paunović, Kljajević i Leković su osuđeni na po tri godine zatvora u trećem suđenju. Viši sud je dva puta ukidao osuđujuću presudu. Prethodnom presudom, Paunović, Kljajević i Leković osuđeni su na po sedam mjeseci zatvora. Njihove kolege Dobrivoje Đuričić i Bojan Radunović, pravosnažno su oslobođeni optužbi, kao i policijske starješine podgoričkog Centra bezbjednosti Ratko Rondović i Dušan Raičević.
Pejanović je u betonjerci završio nakon protestnog mitinga zbog Vladinog priznanja nezavisnosti Kosova prije pet godina.
Još nije utvrđeno ko su policajci koji su tada s fantomkama ušli u pritvorsku jedinicu i brutalno pretukli Pejanovića. On je ubijen u maju prošle godine, a za ubistvo je pravosnažno osuđen policajac Zoran Bulatović.
HRA: Izrečene kazne na granici zakonskog minimuma
Akcija za ljudska prava (HRA) ocijenila je da se presudom Osnovnog suda u Podgorici kojom su za mučenje pokojnog Pejanovića izrečene kazne policajcima od po tri mjeseca zatvora, što je na granici zakonskog minimuma, toleriše tortura kao pojava koju čine pripadnici državnih službi.
"Iako je za krivično djelo mučenje od strane službenog lica predviđena kazna od tri mjeseca do tri godine zatvora, Osnovni sud u Podgorici je osudio ove policajce na granici zakonskog minimuma, čime se promoviše nekažnjivost za torturu, ne poštuje žrtva Pejanovića niti se ostvaruje preventivna funkcija krivičnog zakonodavstva. U izvještaju upućenom Komitetu protiv mučenja UN-a (CAT), Akcija za ljudska prava je navela da čak i kada dođe do podizanja optužnica i kad sud utvrdi odgovornost, u slučajevima mučenja i zlostavljanja crnogorski sudovi izriču blage kazne, ili po pravilu - uslovne osude, što je potvrdila i današnja presuda. U svojim zaključcima o Crnoj Gori, Komitet protiv mučenja (CAT) je onda i preporučio da kazne za mučenje treba da budu u srazmjeri sa težinom ovog zločina", navodi se u saopštenju HRA.
Iz te NVO su podsjetili da do danas za prebijanje Pejanovića u policiji nijesu identifikovani niti pred sud izvedeni neposredni izvršioci iz interventne jedinice koji su kako se pretpostavlja izvršili krivično djelo.
"Niti nalogodavci koji su poslali specijalce da to urade, čemu je u svom izvještaju nakon posjete Crnoj Gori posebnu pažnju posvetio i Evropski komitet protiv mučenja (CPT) koji je izrazio zabrinutost jer državni tužilac nije sproveo djelotvornu istragu u skladu s evropskim standardima. Dovodi se u pitanje i riješenost Vlade i državnog tužilaštva da suzbijaju torturu s obzirom da nijesu dostavili tražene informacije CPT-u o slučaju Pejanović, dok je HRA tražila od Vrhovnog državnog tužioca da pokrene postupak za utvrđivanje odgovornosti nadležnog tužioca zbog nedjelotvorne istrage ovog slučaja, što do danas nije učinjeno", dodaje se u saopštenju.
HRA izražava nadu da će državni tužilac uložiti žalbu Višem sudu u pogledu visine izrečene kazne, kao i da će i tužilaštvo i sud prihvatiti preporuke međunarodnih komiteta koje čine stručnjaci nadležni za nadzor nad poštovanjem ljudskih prava u Crnoj Gori.
Bonus video:
