Svjetska fudbalska federacija (FIFA) saopštila je da je pokrenula disciplinski postupak protiv reprezentativca Urugvaja Luisa Suaresa, zato što je u utorak veče tokom meča sa Italijom urgizao Đorđa Kjelinija.
Urugvaj se pobjedom nad Italijom od 1:0 plasirao u osminu finala Svjetskog prvenstva u Brazilu. Urugvaj je poveo pošto je Dijego Godin udarcem glavom savladao Đanluiđija Bufona poslije centaršuta Gastona Ramiresa iz kornera.
Nekoliko minuta prije pogotka, napadač Suares je ugrizao Đorđa Kjelinija za rame prilikom jednog duela u kaznenom prostoru Italije.
Ako bude proglašen krivim, Suares rizikuje zabranu igranja na 24 utakmice ili dvogodišnju suspenziju.
Fifa je zatražila da joj se preda video snimak utakmice, a odluku će morati da donese prije subote, kada za plasman u četvrfinale igraju Urugvaj i Kolumbija.
Suares je već poznat po sličnim incidentima, a kada je ugrizao srpskog reprezentativca i igrača londonskog Čelzija Branislava Ivanovića kažnjen je sa 10 utakmica neigranja u Premijer ligi Engleske.
Psiholog: Suares može da nauči da prestane da grize
Urugvajski fudbaler Luis Suares može da nauči da prestane ga grize protivničke igrače, ali to neće biti brz i lak proces, izjavila je danas klinička psihološkinja sa Univerziteta u Zapadnoj Australiji Korin Rid.
"Važno je ispitati da li on misli da je njegovo ponašanje opravdano ili prihvatljivo. Aki misli i ako na aktivan ili pasivan način njegovi treneri i saigrači prihvate takvo ponašanje, onda je malo verovatno da će se Suares promijeniti", rekla je Ridova, preneli su britanski mediji.
Kapiten Urugvaja Dijego Lugano podržao je Suaresa poslije utakmice i rekao da je Kjelini "plakao i žalio se na protivnika".
"Kao čovjek, potpuno me je razočarao", rekao je Lugano o Kjeliniju.
Selektor Urugvaja Oskar Tabares je takođe podržao Suaresa rekavši da "postoji animozitet prema njemu i da ga proganjaju zbog prošlih događaja".
Profesorka Rid rekla je da stres može da bude faktor u Suaresovom slučaju, ali da to ne mora da bude jedini faktor.
"Svi vrhunski sportisti moraju da se suoče s velikim stresom. Svi pokazuju neke znake, ali vrlo malo njih grize. Takođe, zanimljivo je vidjeti kako se sportisti ponašanju poslije nasilničkog incidenta. Neki od njih se odmah pokaju, postide i neprijatno im je. Znaju da je to loše, znak slabosti", rekla je ona.
"Ostali ne vide to kao problem, umanjuju ili pokušavaju da opravdaju svoje postupke. Samostalni rad na prepoznavanju stresa bi mnogo pomogao. Ali, to nije brz proces. Mijenjanje navika ili načina života zahtijeva posvećenost, upornost i veliki rad, ali može da bude značajno", dodala je Korin Rid.
Viši predavač na fakultetu za psihologiju Univerziteta u Novom Južnom Velsu u Australiji Eva Kimonis rekla je da Suares najvjerovatnije nije razmišljao o posljedicama.
"Na snimku se vidi da je Suares svoj bijes i frustraciju iskalio na Kjeliniju jer mu je blokirao prilaz lopti, pa je ga je reaktivno i impuslivno ugrizao. On najvjerovatnije nije razmišljao o ozbiljnim posljedicama svojih nasilnih postupaka u sportu sve dok nije bilo prekasno, a tada je djelovao povrijeđeno", rekla je Kimonisova.
Među istraživačkim oblastima kojima se bave Kimonisova i Univerzitet u Australiji jesu i agresivno i anti-socijalno ponašanje i nasilničko ponašanje.
"Uobičajeno je u ranom djetinjstvu, ali retkost je da odrasli grizu druge. To može biti manifestacija šireg, dugoročnog obrasca nedoličnog ponašanja koje uključuje i druge oblike agresije - udaranje, maltretiranje, fizičke obračune - to je zajedničko ljudima sa posebno vrućim temperamentom i impulsivnošću", rekla je ona.
Kimonisova vjeruje da je Suares bio frustriran kada je ugrizao Kjelinija, ili je samo pokušavao da stekne prednost nad protivnikom, pošto se Urugvaj borio za mjesto u osmini finala Mundijala.
"Agresivno ponašanje poput ujedanja i udaranja može biti odgovor na pravu ili pretpostavljenu pretnju, ili da se postigne neka vrsta prednosti. U slučaju agresivnih postupaka radnji obično prethodi neka vrsta stresa koji dovodi do bijesa i frustracije, zbog čega osoba uzvrati protiv izvora te prijetnje", navela je Kimonisova.
"Za ljude koji su hronično agresivni, kognitivno bihejvioralna terapija može biti efikasna u pomaganju da bolje sagledaju kada su ljuti ili frustrirani", dodala je Kimonisova.
Galerija
Bonus video:
