Med, propolis i ljekovi bez recepta trebalo bi da budu prvi izbor u liječenju kašlja kod većine pacijenata, nove su preporuke britanskog Nacionalnog instituta za zdravstvo (NICE).
Ljekari bi samo u rijetkim slučajevima trebalo da propisuju antiobiotike za kašalj, jer u većini slučajeva oni ne djeluju na glavne simptome, upozoravaju iz NICE i dodaju da se u većini slučajeva kašalj povuče sam od sebe u roku od dvije do tri nedelje.
Cilj novih preporuka NICE je da pomogne kod problema koji nastaju stvaranjem otpornosti na antibiotike zbog njihovog čestog propisivanja. Infekcije je sve teže liječiti zbog rezistencije superbakterija na te vrste ljekova.
Topli napitak s medom, limunom i đumbirom dobro je poznat kućni lijek za kašalj i nadraženo grlo. NICE raspolaže novim podacima po kojima upravo med, propolis, limun i slični biljni proizvodi ublažavaju simptome kašlja. Med se koristi širom svijeta kao narodni lijek protiv kašlja.
Sigurna je i djelotvorna alternativa tradicionalnoj medicini. Slatkast je i sirupast te djeluje umirujuće na iritirano grlo, a važno je i njegovo antioksidativno djelovanje.
Med je djelotvoran i protiv mikroba. Ipak, ne preporučuje se djeci mlađoj od godinu dana zbog mogućih alergijskih reakcija. Povremeno sadrži bakteriju koja kod beba može izazvati botulizam.
Ljekovi protiv kašlja
Britanski Institut za zdravlje preporučuje i ljekove protiv kašlja koji se propisuju bez recepta, a sadrže ekstrakt korijena pelargonije (Pelargonium sidoides) i guaifenesin. Guaifenesin spada u grupu ljekova koji se nazivaju ekspektoransi.
Oni aktiviraju proizvodnju šlajma, razređuju ga i čine kašalj produktivnijim, odnosno olakšavaju iskašljavanje. Suv, nadražajni kašalj praćen bolovima u grudima i povišenom temperaturom obično je posljedica prehlade ili virusne infekcije, pa je liječenje simptomatsko, a pacijentima se daju antitusici - ljekovi za ublažavanje kašlja.
Antitusici smanjuju refleks kašlja tako što djeluju lokalno ili centralno na centar za kašalj u mozgu. Primjenjuju se kod suvog nadražajnog kašlja. Pacijentima se savjetuje korišćenje spomenutih ljekova dok se stanje ne poboljša samo od sebe, ali ako se to ne dogodi, preporučuje im se odlazak kod ljekara.
Kašalj nije bolest
Kašalj nije bolest, već simptom brojnih bolesti i po pravilu je prirodan, zaštitni refleksni mehanizam disajnog sistema na brojne činioce radi održavanja prohodnosti disajnih puteva i normalnog disanja.
Najčešći uzrok kašlja je akutna infekcija disajnih puteva, a najčešći uzročnici su virusi na koje antibiotici ne djeluju.
Uprkos tome, istraživanjem je ustanovljeno da čak oko 48 odsto britanskih ljekara propisuje antibiotike i prije nego što se ustanovi pravi uzrok kašlja. Ističu da je za pravilno liječenje kašlja najbitnije odrediti njegov uzrok, zbog čega je jako važna dobra anamneza.
"Otpornost na antibiotike postala je ogroman problem i moramo preduzeti neke poteze da bismo smanjili prečestu upotrebu antibiotika", smatra dr Suzan Hopkins, zamenica direktora Agencije za javno zdravstvo (PHE).
"Nove preporuke koje su izdali PHE i NICE, ljekare opšte prakse trebalo bi da podstakne da smanje propisivanje antibiotika i istovremeno ohrabri pacijente da slušaju njihove savjete", rekla je dr Hopkins i dodala da je kod bakterijskih infekcija disajnih puteva (bakterijskog rinosinusitisa, gnojne angine, bronhitisa i upale pluća) koje su obično praćene povišenom temperaturom i obilnim, gustim, žutozelenim šlajmom, antibiotska terapija neophodna, prenosi Hina.
Bonus video:
