Knjige poezije Ilije Lakušića, za koje je dobio Trinaestojulsku nagradu, značajno su doprinijele raznovrsnosti i bogatstvu crnogorske poezije i poetskog nasljeđa, dok su studije iz književne kritike Gojka Čelebića, pored crnogorskog imale i pečat evropskog duha, ocijenio je Žiri za dodjelu tog priznanja.
Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade odlučio je u srijedu da ovogodišnji dobitnici tog priznanja budu Lakušuć, Čelebić i politikolog Radule Knežević.
"Navedene četiri knjige poezije Ilije Lakušića Žiri ocjenjuje kao značajan doprinos raznovrsnosti i bogatstvu crnogorske poezije i poetskog nasljeđa"
Žiri je ocijenio da je Knežević knjigama Politička kultura i Politička teorija anarhizma daje vlastiti bitan doprinos politikološkoj misli i kulturi Crne Gore.
U obrazloženju Žirija navodi se da je Lakušić nagrađen je za poetsko četvoroknjižje, koje čine Bitka na tastaturi - Srpska književna zadruga, Ljubio sam život kao da je moj, SNV, Mala noćna lirika - Udruženje književnika Crne Gore, i Dva Petra - Izdavački centar Matice Srpske. ž
Žiri je ukazao da je Lakušić na književnoj sceni Crne Gore već dugo prisutan, i prepoznatljiv kao autentičan stvaralac.
Ocjenjuje se da je riječ o pjesniku profilisanog lirskog izraza i da za Lakušića poezija predstavlja esencijalni odgovor na brojne egzistencijalne izazove.
"Poezija, koju ispisuje osobenim stilom, lako komunicira s čitaocem, mada se autor prije svega obraća onom idealnom, obrazovanom pokloniku poezije", ocijenio je Žiri.
Oni su naveli da Lakušić vjeruje u metafizički doseg poetskog iskaza, u čijem podtekstu je prisutna humorna nota, uz fine ironijske obrte, a vještim korišćenjem paradoksa u lirskom štivu postiže i dodatne efekte oneobičavanja.
"Navedene četiri knjige poezije Ilije Lakušića Žiri ocjenjuje kao značajan doprinos raznovrsnosti i bogatstvu crnogorske poezije i poetskog nasljeđa", ocijenio je Žiri.
Objašnjeno je da je Čelebić nagrađen je za knjige Vjetrenjače Evrope i Dostojevski i Zapad.
"Vjetrenjače Evrope predstavljaju ambicioznu i uspjelu studiju o modernom romanu, kao i o njegovoj recepciji na dominantnim evropskim jezicima u dijahronijskoj ravni, osobito u krugu Južnih Slovena, s posebnim naglaskom na Crnu Goru, i ovdašnji doživljaj, kako autor smatra, možda i najveće umjetničke tvorevine moderne svijesti: evropskog romana", ocijenio je Žiri.
Ističe se i, budući da je u pitanju tema bitna za cjelokupnu kulturu Starog kontinenta, knjiga je zavrijedila i pažnju evropskih izdavača, pa se prevodi na španski i češki jezik.
"Knjiga Dostojevski i Zapad predstavlja jednako zahtjevan pothvat, imajući u vidu obim i serioznost dostojevistike. Autor se fokusira na specifičnu temu – odnos velikog ruskog pisca prema Zapadu, na čiju modernu literaturu je snažno i uticao u žanru psihološkog romana, i posebno romana toka svijesti", smatraju u Žiriju.
Ocjenjuje se da Čelebićeva studija pokriva i cjelokupno čitanje ruskog klasika kod nas u posljednjem stoljeću, i ujedno osvjetljava njegov emancipatorski uticaj na kulturu Južnih Slovena.
"Takođe treba naglasiti i činjenicu da Žiri u ovim dvijema studijama iz oblasti književne kritike, pored nacionalnog crnogorskog, prepoznaje i pečat evropskog duha, a što je Gojka Čelebića takođe preporučilo za ovogodišnjeg dobitnika Trinaestojulske nagrade", navodi se u obrazloženju Žirija.
Oni su naveli da je Knežević nagrađen za knjige Politička kultura, CANU, i Politička teorija anarhizma, CANU.
U Žiriju smatraju da Politička kultura predstavlja kritičku recepciju savremene politikološke, sociološke, antropološke i kulturološke debate u svijetu o složenom odnosu politike i kulture.
"Autor istražuje koncept političke kulture i njenu intelektualnu tradiciju, s posebnim osvrtom na pitanja identiteta, demokratije i političke zajednice, koja su veoma aktuelna i u crnogorskom društvu", ocijenio je Žiri.
Naročito značajnim Žiri je ocijenio poglavlje knjige pod naslovom Politička kultura slobode.
"U njemu autor daje i tipologizaciju političke kulture u Crnoj Gori, izlažući je u njenom istorijskom kretanju, pokazujući da je upravo ideja slobode kroz istoriju dominantno određivala crnogorsku politiku i njen identitet", objasnili su iz Žirija.
Navodi se da u središtu knjige Politička teorija anarhizma, kako je naznačeno i samim naslovom, je tema ideologije anarhizma, koji predstavlja jednu od najuticajnijih teorija modernog svijeta.
Objašnjeno je da Knežević anarhizam tretira kao političku teoriju koja je imala poseban uticaj na oblikovanje modernog i postmodernog političkog diskursa. "Ta teorija je najjasnije istakla posljedice koje nastaju iz dominacije države nad društvom".
Oštre reakcije
Izbor laureata ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, politikologa Radule Kneževića i književnika Gojka Čelebića i Ilije Lakušića, izazvao je brojne reakcije javnosti.
Na odluku žirija, koji je radio u sastavu prof. dr Dragan K. Vukčević, predsjednik i članovi prof. dr Predrag Ivanović, prof. dr Dragan Koprivica, Andrej Nikolaidis i prof. dr Milenko Popović, prekjuče su reagovali Radoslav Rotković i i Mladen Lompar. Oni su reagovali jer smatraju da se nagrađeni svojim radom “bore protiv Crne Gore”, te da je odluka žirija protivzakonita.
Nakon saopštavanja imena dobitnika, juče je ragovala i Pravedna Crna Gora
- Dodjela najprestižnije državne nagrade na zakulisan način i bez nedvosmislenih kriterijuma, upućuje na konstataciju da su i ovoga puta trijumfovali privatni odnosi i skrivene političke kalkulacije - ocijenjeno je iz Pravedne Crne Gore.
Bojović je u reagovanju dostavljenom agenciji MINA naveo da je nagrada, čiji naziv simboliše crnogorsku istorijsku utemeljnost i državotvornost i zasniva se na stvaralaštvu ili djelu od izuzetnog značaja za Crnu Goru, opredijeljena tako da izaziva revolt, snažne kritike, podozrenje ili javni podsmijeh. “Vijesti” su juče imale uvid u Zapisnik sa sjednica žirija, kao i predloge i nominacije.
Obrazloženje odluke žirija o dodjeli nagrade će, prema najavama iz Minsitarstva kulture i predsjednika Vukčevića danas biti dato na uvid javnosti.
On juče nije želio da komentariše navode Rotkovića i Lompara.
Prema pravilniku, ono se u roku od tri dana od objavljivanja lauereata, mora javno saopštiti.
Radule Knežević je manje poznat crnogorskoj javnosti. Politikolog i profesor na zagrebačkom sveučilištu, a predaje i na podgoričkom UDG-u. Nagrađen je najznačajnijim državnim priznanjem za knjige “Politička kultura” i “Politička teorija anarhizma”.
Gojko Čelebić je tu godišnju nagradu dobio za “Vjetrenjače Evrope” u izdanju Akdemske knjige iz Novog Sada u kojoj je pisao o uticajima Servantesa na evropski roman, te za “Dostojevski i zapad” u izdanju Oktoiha (2012).
Ilija Lakušić je dobio nagradu za pet knjiga - “Poetsko četvoroknjižje”, “ Bitka na tastaturi”, “Ljubio sam život kao da je moj”, “Dva Petra” i “Mala noćna lirika”.
Prema propozicijama o dodjeli, od 21 kandidata koje je žiri razmatrao, izabere se pet, a onda se pristupa tajnom glasanju, jer se mogu izabrati maksimalno tri laureata.
Ispod crte su, prema saznanjima “Vijesti”, ove godine ostali reditelj Gojko Kastratović, koji se već nekoliko godina nalazi među nominovanima, što je slučaj i sa značajnim vajarem Ristom Radmilovićem.
Prema Zakonu o državnim nagradama, Trinaestojulska nagrada “se može dodijeliti pojedincu, grupi lica ili pravnom licu, za djelo ili ostvarenje iz oblasti nauke, umjetnosti, obrazovanja ili drugog područja rada i stvaralaštva”.
Trinaestojulska nagrada dodjeljuje se u čast Dana državnosti Crne Gore građaninu ili državljaninu Crne Gore, grupi ili pravnom licu koje ima sjedište na teritoriji Crne Gore, za djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva u prethodne dvije godine, koja su od izuzetnog značaja za Crnu Goru.
Novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi 11.000 eura.
Galerija
Bonus video:
