Sislej Džafa, poznati albanski umjetnik, rođen na Kosovu, sa prebivalištem u Njujorku, održao je predavanje u cetinjskoj Galeriji 42°, a u petak 15. maja na istom mjestu će biti otvorena njegova izložba pod nazivom “Brko like bird”.
Sislej Džafa je rođen u Peći, na Kosovu 1970. godine, studije završio u Firenci u Italiji, a živi u Njujorku. Poznat je po svom radu u kome se bavi socijalnim i ekonomskim temama, i njihovim uticajem na moderan život. Njegova istraživanja u fenomenu turizma ili ilegalnih migracija ironična su i subverzivna, a izražaj bogat, od skulpture do crteža, od performansa do fotografije.
Na početku predavanja Džafa je istakao da on ne zna ni da slika ni da crta, te da nije slikar ni crtač.
"Završio sam studije u Firenci u Italiji, i do svoje 27. godine sam radio samo za sebe"
"Bavim se umjetnošću, ali nemam racionalan odnos prema umjetnosti. Umjetnost promišljam kroz iracionalno. Ne znam ni da crtam ni da slikam, i mislim da to nije presudno. Za savremenu umjetnost presudna je ideja.
Završio sam studije u Firenci u Italiji, i do svoje 27. godine sam radio samo za sebe. U tom pogledu sam bio sebičan i nijesam nikome pokazivao svoje radove. Nakon toga sam odlučio da svoje radove pokažem javnosti. U tom proscesu, počeo sam da razmišljam o sistemu", rekao je Džafa na početku izlaganja, navodeći kao primjer situaciju da recimo na Venecijanskom bijenalu, Luksemburg kao zemlja od nekoliko stotina hiljada stanovnika ima svoj paviljon, a Indija od nekoliko stotina miliona stanovnika, nema.
"To je nacionalističko gledanje na umjetnost kada su bijenala u pitanju. Vođen time htio sam da napravim ilegalnu izložbu. Na Bijenalu '97. godine, sam odlučio da napravim albanski paviljon. To je bio u stvari mobilni paviljon", kaže Džafa.
Arhitektura i filozofija hodanja
On je tada ušao na Bijenale sa fudbalskom loptom i ruksakom u kojem je bio radio-razglas, i imao zastavicu Albanije zakačenu za ruksak. Vodio je loptu kroz paviljone i dodavao onome ko je htio da mu dobaci.
Tokom godina se istakao Džafin umjetnički rad na društvenim i socijalnim temama
"Ovim sam želio da pokažem arhitekturu i filozofiju hodanja, i uopšte ideju hodanja. Tada sam počeo da razmišljam o tome koliko ilegalna akcija može da izrazi stav", kazao je Džafa.
Za performans na Bijenalu 1997. godine, Džafa je dobio odlične kritike relevantnih kritičara i to je bio njegov prvi dokument koji je postao upotrjebljiv.
Sljedeći Džafin performans bio je pretvaranje policijske stanice u Gentu u luksuzan prostor, s šankom, lijepo uređenim enterijerom poput hotelskog. Tokom godina se istakao Džafin umjetnički rad na društvenim i socijalnim temama, kao i u interakciji s različitim preobražajima modernog društva.
Publika na predavanju u cetinjskoj Galeriji 42° imala je prilike da vidi fotografije nekih Džafinih poznatijih radova
Njegova istraživanja, na primjer, u fenomenu turizma obilježena su minimalnim korištenjem riječi, sa naglašanim ironičnim i subverzivnim načinom.
Džafa je opisao svoj performans na bijenalu u Istanbulu gdje je obložio autobus folijom od ogledala i tražio od 40-ak ljudi da guraju taj kamion nekoliko stotina metara. On je ovo objasnio karikatrom turizma.
Publika na predavanju u cetinjskoj Galeriji 42° imala je prilike da vidi fotografije nekih Džafinih poznatijih radova, kao i nekoliko video radova.
Sislej Džafa je izlagao na brojnim internacionalnim izložbama i dobitnik je značajnih priznanja za svoju umjetnost.
Bonus video:
