Bogaćenje bibliotečkog fonda u Crnoj Gori nije nimalo lak proces, a prema riječima sagovornika “Vijesti” iz nekoliko biblioteka, svi se snalaze manje više sami. Neki uz minimalnu pomoć Ministarstva kulture Crne Gore, a neki nemaju čak ni toliku pomoć, pa se oslanjaju na donacije, članarine i kupovinu.
U protekloj godini svoj knjižni fond Biblioteka “Stevan Samardžić” u Pljevljima je uvećala za 928 knjiga od čega je 504 primjerka kupljeno, a ostatak je Biblioteka dobila na poklon.
U odnosu na Pljevlja, biblioteka u Herceg Novom je svoj fond uvećala za 1.683 knjige, od kojih je na poklon dobila 855, a kupila 798. Biblioteka i čitaonica u Kotoru je u toku prošle godine ukupno kupila 624 dok su građani poklonili 576 knjiga.
"Knjige prvenstveno kupujemo na sajmovima knjiga u Podgorici i Beogradu od raznih izdavačkih kuća"
Iz Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” su kazali da se broj kupljenih knjiga prethodnih godina kretao oko tri hiljade. Prošle godine, crnogorskoj nacionalnoj biblioteci 70 darodavaca doniralo je 550 knjiga.
Knjige kupuju na sajmovima
Sagovornici “Vijesti” iz biblioteka kažu da knjige kupuju uglavnom na sajmovima gdje je, kako kažu, najpovoljnije, ali i od izdavača i knjižara.
"Država ne pomaže otkup knjiga iz svojih budžetskih sredstava od izdavača”
“Knjige prvenstveno kupujemo na sajmovima knjiga u Podgorici i Beogradu od raznih izdavačkih kuća, a sada kupujemo od "Obodskog slova" iz Podgorice. Pri Biblioteci postoji poseban fond pod nazivom "Fond knjiga porodice Danice Dragašević" od koga godišnje dobijemo u prosjeku oko 200 knjiga.
Osim toga, knjige najviše dobijamo od pojedinaca i ustanova. Narodna biblioteka "Stevan Samardžić" je od svog postojanja samostalna ustanova iz oblasti kulture i finansira se iz sredstava budžeta Opštine i samostalnih prihoda od članarine.
Država ne pomaže otkup knjiga iz svojih budžetskih sredstava od izdavača”, saopšteno je “Vijestima” iz biblioteke “Stevan Samardžić” u Pljevljima, dodajući da je Biblioteka Planom rada za 2012. godinu za kupovinu knjiga planirala 5.000 eura.
Razmjena i pokloni
Po istom principu funkcioniše i Biblioteka u Herceg Novom, pa knjižni fond obogaćuje putem kupovine, razmjene i poklonom.
”Bibliotečku građu kupujemo pažljivo planiranom sajamskom kupovinom, kao i kupovinom kod poznatih antikvara ili na osnovu individualne ponude”, saopštila je direktorica Nevenka Mitrović.
"Nabavna politika Biblioteke bazirana je uglavnom na obnavljanju fondova putem poklona pojedinaca i ustanova"
Ona je kazala da sredstva za nabavku građe obezbjeđuju: osnivač, Opština Herceg-Novi i Biblioteka iz sopstvenih prihoda, godišnja članarina korisnika.
“Planirani godišnji budžet Biblioteke za nabavku građe iznosi deset, a ostvareni oko 7.500 eura”, rekla je Mitrović. Iz Gradske biblioteke i čitaonice Kotor su saopštili da njihov trenutni fond broji 34.469 publikacija, sa dominantnim naslovima beletristike, a da se fond obogaćuje donacijama i poklonima građana i ustanova, ali i kupovinom publikacija.
“Knjige kupujemo u knjižarama, od izdavača a, u lokalnim knjižarama imamo popuste i na sajmovima knjiga. Povremeno Biblioteka dobija donacije u knjigama od izdavača, kao i od Ministarstva. Ali kontinuiranog otkupa od strane države, samim tim ni utvrđenog plana za otkup, knjiga od izdavača za potrebe biblioteka nema.
Nabavna politika Biblioteke bazirana je uglavnom na obnavljanju fondova putem poklona pojedinaca i ustanova, dok za njihovo obogaćivanje kupovinom traženih naslova hronično je nedostajalo novca. Zadnjih godina situacija se umnogome promijenila nabolje.
Knjige kupujemo u knjižarama, od izdavača a, u lokalnim knjižarama imamo popuste i na sajmovima knjiga”, kazali su u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor, ističući da zahvaljujući projektu Dubrovnik i Kotor koji je finansiran iz sredstava koje je Evropska zajednica opredijelila za prekogranični program Hrvatska – Crna Gora Biblioteka uspijeva da značajno obogaćije svoj fond.
Držaa treba da pomaže biblioteke i po Zakonu
Politika nabavke bibliotečke građe za obogaćivanje fondova Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ zasniva se na obaveznom primjerku, poklonu, kupovini i razmjeni sa bibliotekama u svijetu.
"Politika nabavke putem kupovine zasniva se na utvrđenim kriterijumima, a prioritet je svakako kompletiranje nacionalne zbirke Montenegrina"
Najvažniji vid nabavke svakako je obavezni primjerak, s obzirom na to da je NBCG po zakonu dužna da čuva kao kulturno dobro po jedan primjerak svih publikacija izdatih u Crnoj Gori.
“Godišnji priliv bibliotečke građe u NBCG iznosi oko 10.000 knjiga i oko 15.500 brojeva novina i časopisa. Naravno, u NBCG pristiže i određeni broj primjeraka ostale bibliotečke građe, elektronskih izdanja, geografskih karata, razglednica, propagandnog materijala.
Politika nabavke putem kupovine zasniva se na utvrđenim kriterijumima, a prioritet je svakako kompletiranje nacionalne zbirke Montenegrina, kao i popunjavanje ostalih značajnih zbirki.
Značajna pomoć od Ministarstva
Vrijednost i kvantitet otkupjenih knjiga zavisi od raspoloživog budžeta za tu namjenu. Knjige kupujemo na sajmovima knjiga, u antikvarnicama, od izdavača, kao i od pojedinaca na osnovu njihovih ponuda”, kazala je direktorica Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” Jelena Đurović.
"Jedino za potrebe razmjene publikacija sa ostalim bibliotekama u Evropi i svijetu, otkupljuje od izdavača određene naslove koje traže druge biblioteke"
Na pitanje da li država pomaže otkup, Đurović je objasnila da “na osnovu Zakona o obaveznom primjerku NBCG dobija određeni broj primjeraka svih publikacaja izdatih na teritoriji Crne Gore.
Jedino za potrebe razmjene publikacija sa ostalim bibliotekama u Evropi i svijetu, otkupljuje od izdavača određene naslove koje traže druge biblioteke. Za uzvrat, NBCG dobija odabrane knjige iz njihove produkcije i ta razmjena zasniva se na principu reciprociteta”.
Đurović je kazala da je Biblioteka ove godine od Ministarstva kulture dobila dodatnih 10.000 eura za kupovinu knjiga, što predstavlja značajnu pomoć koju će Biblioteka iskoristiti da u ovoj godini otkupi određeni broj knjiga koje nema u svojim fondovima, a koje se nalaze u njenoj kartoteci deziderata.
Sajmovi nude dobre uslove
Iz Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” kazali su da je i kod njih uobičajeno da najveći dio bibliotečke građe obezbjeđuju kupovinom.
“Osim kupovinom zastupljeni su i svi ostali vidovi nabavke, pa se tako možemo pohvaliti dobrim funkcionisanjem obaveznog opštinskog primjerka i kvalitetnim naslovima koje dobijamo na poklon, kako od građana tako i kulturnih institucija. Broj prispjelih knjiga zavisi od više faktora. Darodavci nerijetko u vidu legata poklanjaju značajniji broj knjiga.
"Organizovani otkup knjiga za potrebe narodnih biblioteka, koji je zaživio u nekim zemljama kod nas nije uspostavljen"
Tako u konačnom godišnji izvještaji bilježe od više stotina pa sve do nekoliko hiljada poklonjenih knjiga”, rekli su u Biblioteci “Radosav Ljumović” dodajući da knjige najčešće kupuju i naručuju kod najpoznatijih crnogorskih izdavača i knjižara, ali sajmovi kod nas i u regionu uvijek “nude dobre uslove za obnavljanje bibliotečkog fonda”.
U Podgorici nema organizovanog otkupa knjiga
Iz Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ objašnjavaju da je ovo “ustanova čiji je osnivač i finansijer Glavni grad Podgorica.
“I u svijetu je praksa da o finansiranju javnih biblioteka prije svega brine lokalna zajednica, što nalazimo i u smjernicama međunarodnih strukovnih asocijacija.
Organizovani otkup knjiga za potrebe narodnih biblioteka, koji je zaživio u nekim zemljama kod nas nije uspostavljen”, saopštili su iz Narodne biblioteke i dodali da je planom rada za tekuću godinu predviđena kupovina knjiga u iznosu oko 40.000 eura.
Narodna biblioteka u Bijelom Polju koja radi u sastavu Centra za djelatnosti kulture “Vojislav Strunjo Bulatović“ raspolaže sa knjižnim fondom od 50.000 jedinica
Na pitanja “Vijesti” upućena Ministarstvu kulture Crne Gore, da li i kako Ministarstvo obogaćuje bibliotečke fondove, kolika su sredstva za to potrebna i da li postoji određena politika kada je otkup knjiga za biblioteke u pitanju, odnosno osim Ministarstva, da li je još neka državna institucija uključena u obogaćivanje bibliotečkih fondova, nijesmo dobili odgovore.
Fond obogaćen edicijom "Vijesti”
Narodna biblioteka u Bijelom Polju koja radi u sastavu Centra za djelatnosti kulture “Vojislav Strunjo Bulatović“ raspolaže sa knjižnim fondom od 50.000 jedinica. Prema riječima bibliotekara Edina Smailovića knjižni fond se uglavnom dopunjuje i obogaćuje poklonima pojedinaca i u malom broju od strane poneke institucije.
“Prije nekoliko godina knjižni fond je obogaćen edicijom “Vijesti” i od strane CID-a je dobijena izvjesna donacija sa uglavnom istorijskom literaturom. Što se tiče Ministarstva kulture u zadnjih nekoliko godina od njih nijesu stizale knjige kojima bi se obogatio fond Narodne biblioteke”, kazao je Smailović.
Bonus video:
