You know, Hobbes, some days even my lucky rocketship underpants don't help
Bill Watterson, Calvin & Hobbes
E viva, e viva, e viva Montenegro!
Prije par nedjelja sam bio na Cetinju - priznajem - i vidio sam bagere na Dvorskom trgu - i to priznajem - ali pojma nisam imao, kunem se, da su bageri tu u funkciji projekta temeljne rekonstrukcije centralnog gradskog trga - što će reći njegovog temeljnog popločavanja kamenom i opremanja zelenilom i urbanim mobiljarem - što je tek neznatan segment šireg projekta naslovljenog "Beatuful Cetinje" - usmjerenog u pravcu sveopšte ekonomske i kulturne revitalizacije prijestonice - ali i najšire akcije koja se preduzima u cilju upisivanja Istorijskog jezgra Cetinja na UNESCO listu Svjetske kulturne baštine - trenutno je toku, treba i to reći, izrada tzv. Nacionalnog dosijea koji će se uskoro predočiti UNESCO - što je opet dio programa naslovljenog Cetinje - grad kulture 2010-2013, iza kojega stoji Ministarstvo kulture.
Dakle, bageriše se asfalt sa Dvorskog trga i postavljaju se te kamene ploče - kvalitetne ploče, kažu - koje ja, nažalost, još uvijek nisam vidio.
A bio sam ubijeđen da se na Cetinju održava sajam nauke, tehnike i građevinske mehanizacije - te da će bageri, po završetku sajma, čisto demonstracije radi, da se ustreme na neku staru zgradu, poput zgrade Opšte bolnice Danilo I, na primjer - i da će da je sravne sa zemljom, tj. rastrgnu - kao kad čopor gladnih lavova rastrgne gnua - a sve u sklopu šireg hepeninga, obilježenog snažnim političkim i umjetničkim konotacijama, subverzivnim dvoznačnostima i radikalnim javnim poistovjećivanjem s ulogom koju bageri imaju u novijoj istoriji rušenja starih zgrada na teritoriji vaskolike Crne Gore.
Dakle, obnoviće se čuveni cetinjski brijest - pa će, možda, da zaposle i nekoga od časnih, nezaposlenih Cetinjana - iz kategorije teško zapošljivih - da glumi staroga kralja Nikolu I - pod brijestom
Nisam pojma imao ni da je 15. jula ove godine, na Cetinju, u popodnevnim časovima, u organizaciji Prijestonice Cetinje i Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori - održana konferencija pod nazivom “Beautiful Cetinje”- u cilju prezentacije istoimenog projekta koji, uz sve ostalo, podrazumijeva i rekonstrukciju centralnog trga - pominju se čak i pižuni uz stabla brijestova i nekakav bunar - te pojedinih fasada objekata u Istorijskom jezgru grada - uz primjenu mjera energetske efikasnosti, pružanja stručnih obuka u toj oblasti, kao i podrške preduzetništvu i malim poslovima - malim biznisima.
Na Internetu sam pronašao tek par sličica, tj. renderinga koji ukazuju na budući izgled trga - i što da vam kažem - it's not my cup of tea - bojim se - te kamene ploče su presitne ako mene pitate - ali svakako treba sačekati.
Završetak radova je najavljen za 13. novembar, na Dan Prijestonice Cetinje - pa ćemo da vidimo. Gorim od želje da vidim taj kamen - jer sam, u međuvremenu, dosta toga naučio o crnogorskom kamenu - a kako čuh, trg će biti popločan upravo našim, svima nama najdražim kamenom.
Dakle, obnoviće se čuveni cetinjski brijest - pa će, možda, da zaposle i nekoga od časnih, nezaposlenih Cetinjana - iz kategorije teško zapošljivih - da glumi staroga kralja Nikolu I - pod brijestom.
Pronašao sam i PDF dokument - naslovljen “Beautiful Cetinje initiative” - što ga je potpisao Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Cetinja - Stare kraljevske prijestonice Crne Gore. Ako vas zanima čitava ta priča - u tom dokumentu vam sve lijepo piše - ja sam odustao od čitanja nakon par pasusa:
Nonetheless, the impediments to development are three fold: a) currently there are 1,539 unemployed individuals (unemployment rate of 18%, when the national average is around 12%) most of which fall in the category of difficult to employ individuals; b) over 30 unmovable monuments of culture require significant renovation and adaptation as part of cultural and historical heritage, and a resource for tourism growth, and c) most of existing objects and infrastructure are built without implementing of energy efficiency measures, which results in high maintenance costs, which is even bigger problem in a case of cultural heritage.
Pojma nisam imao, takođe, da je nedavno raspisan Konkurs za izradu Idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja rekonstrukcije Trga umjetnika na Cetinju - sa svim pratećim sadržajima
OK - pokušao sam da nađem prevod - ali nisam uspio - pa moram ja da vam prevedem taj pasus:
Međutim, prepreke razvoju su trostruke (piše se threefold - a ne three fold - i mi pišemo trostruko - a ne tro struko - op.a.):
a)trenutno imamo 1.539 nezaposlenih osoba (stopa nezaposlenosti je 18 %, dok je nacionalni prosjek 12 %) od kojih većina spada u kategoriju teško zapošljivih osoba;
b) preko 30 nepokretnih spomenika kulture zahtjeva značajno renoviranje - obnavljanje - i adaptaciju - prilagođavanje - kao dio kulturnog i istorijskog nasljeđa, i izvora za rast turizma, i,
c) većina postojećih objekata i infrastrukture građeno je bez implementiranja - primjene - mjera energetske efikasnosti - energetske učinkovitosti - što rezultira visokim troškovima održavanja, što je čak veći problem u slučaju kulturnog nasljeđa.
Da je Kralj Nikola I, slava mu i milost, znao da će svojim ogromnim graditeljskim pregnućem prouzrokovati dalekosežne probleme - vjerovatno bi intervenisao u daleko manjem obimu. Ostale cetinjske gradograditelje - a bilo ih je - bolje da ne pominjemo u ovom kontekstu.
Na fotografiji Vladinog doma, na primjer, pojavljuju se neki vrlo pitoreskni likovi na krovu - koji kao da se spremaju da skoče sa krova - i savršeno se uklapaju uz one skulpture na pročelju
Pojma nisam imao, takođe, da je nedavno raspisan Konkurs za izradu Idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja rekonstrukcije Trga umjetnika na Cetinju - sa svim pratećim sadržajima. Konkurs je raspisala Prijestonica Cetinje - Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine - a organizovala ga je pomenuta institucija u saradnji sa Kancelarijom UNDP u Crnoj Gori. Ovih dana bi trebalo da padne žiriranje konkursa - pa će - možda - dakle ništa ne obećavam - o tome biti riječi i na ovom mjestu - što će zavisiti od kvaliteta pristiglih radova, naravno.
Kad već pomenuh cetinjske gradograditelje - moram da vam se pohvalim da, evo par dana unazad, isčitavam knjigu "Cetinje/ spomenici arhitekture" - autora Dušana i Uroša Martinovića. Knjiga je objavljena davne 1980. godine, od strane IŠRO Obod/ Cetinje - i preslatka je - što da vam kažem.
Držanje, držanje, i samo držanje - to je oduvijek bio cetinjski moto
Još da autori nisu toliko često koristili pridjev "ljupka" - u kontekstu opisivanja pojedinih arhitektonskih djela izvanredne ljepote - čitanje bi mi lakše palo.
Što se tiče fotografija u knjizi - sve grafičke priloge potpisuju Predrag Spasić i Zdravko Gagović, pa valjda potpisuju i fotografije, što nije eksplicitno navedeno, koliko sam mogao da primijetim - i one su preslatke.
Na fotografiji Vladinog doma, na primjer, pojavljuju se neki vrlo pitoreskni likovi na krovu - koji kao da se spremaju da skoče sa krova - i savršeno se uklapaju uz one skulpture na pročelju.
Ispred zdanja se takođe pojavljuju neki nevjerovatni likovi - u najnevjerovatnijim pozama - kao da se nalaze na pozorišnoj sceni - što opet nije ni najmanje čudno kad je o časnim Cetinjanima riječ.
Držanje, držanje, i samo držanje - to je oduvijek bio cetinjski moto.
Iskopao sam i ovu staru razglednicu na kojoj figurira objekat Vladinog doma - u funkciji potvrde navedenog - a kasnije sam ustanovio da se zapravo radi o ustaljenom maniru prilikom fotografisanja važnih zdanja na Cetinju - uvijek imate to cetinjsko “držanje” u prvom planu - ispred objekta.
To je sve za danas - nastavak u sljedećem broju.
Đukanović energično demantovao optužbe
Posebno mi se sviđa način na koji gospoda Martinovići - Dušan i Uroš - u knjizi Cetinje/spomenici arhitekture (IŠRO Obod/ Cetinje 1980.), obrađuju notornu kontroverzu vezanu za finansiranje izgradnje Đukanoviće palate - Đukanovića kuće ili Palate četiri godišnja doba - u Njegoševoj ulici: Đukanovićeva palata je građena u isto vrijeme kada i zgrada Vladinoga doma.
Njen vlasnik (Marko Đukanović - op.a.), inače predsjednik Državnog savjeta Kraljevine Crne Gore, bio je nadzorni organ prilikom gradnje Vladin-doma. Ova okolnost je izazvala sumnju kod dijela građanstva da je Đukanović koristio građevinski materijal sa državnog objekta (na kojemu je vršio nadzor) i za svoju privatnu palatu.
Energično je demantovao insinuacije koje mu se inputiraju, negirajući da je imao “ikakve nagrade materijalne i u ma kakvom obliku”
Takve priče su kolale po gradu. Štaviše, izvjesni “Cetinjanin” je u zagrebačkom “Srbobranu” (broj 224, 20. oktobra 1911.) i pisao o tobožnjim zloupotrebama Đukanovića. I neke srpske novine donosile su napise o tome - kako je, navodno - Đukanovićeva palata sagrađena od materijala s Vladin-doma i da su joj podovi građeni od azsbesta nabavljenog za bolnicu “Danilo I”.
Sve je to dalo povoda da ovu zgradu pakosnici nazovu “kopile Vladinog doma”, pod kojim je imenom i danas mnogi znaju... Sve je ovo dobilo takve razmjere da - uprkos autoritetu i poziciji Đukanovića - umalo nije došlo do obustavljanja radova na toj kući.
Razumije se, M. Đukanovića je sve ovo teško pogađalo. S tim u vezi, objavio je on i duže pismo u listu “Cetinjski vijesnik” (broj 90, 16. novembra 1911. godine), u kojemu je opovrgavao priče o izgradnji njegove privatne kuće.
Energično je demantovao insinuacije koje mu se inputiraju, negirajući da je imao “ikakve nagrade materijalne i u ma kakvom obliku”. Pogotovu “laž je i kleveta najgnusnija da je meni - veli on - osim za novac na osnovu pismenih ugovora” neko nešto uradio na privatnom objektu.
U potvrdi svoje izjave navodi i cifarske podatke o cijeni pojedinih radova koju je platio izvođačima.
Uredništvo cetinjskog glasila je čitav ovaj slučaj prokomentarisalo samo jednom mudrom arapskom poslovicom, koja glasi: “Kada bi se čovjek na putu morao bacati kamenom za svakim psom koji za njim lane, nikada ne bi prispio svojem poštenom cilju”.
Bonus video:
