Stare stambene zgrade u zoni pored morske obale, od Starog grada do Zavale, zamijeniće kule i višespratnice. Umjesto porodičnih kuća i vrtova, nići će kule i soliteri čiji su vlasnici poznata imena crnogorskog biznisa i politike.
Pod pritiskom moćnih investitora lokalna vlast je Budvi namijenila izgled Long Biča i Vankuvera.Tako će i biti ukoliko budvanska Skupština bude usvojila Nacrt izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana Budva-centar.
Lokalna vlast je Budvi namijenila izgled Long Biča i Vankuvera
"Povećanje spratnosti, odnosno profit koji će time biti zarađen, ne iznenađuje nakon što se pogleda lista takozvanih strateških investitora, koji su tokom proteklih godina pokupovali zemljište na atraktivnim lokacijama u centru Budve. Proces prostornog planiranja i izgradnje objekata odavno je zarobljen profitnim interesima nekoliko pojedinaca i njihovih familija", komentarisao je za „Pod lupom“ direktor urbanizma MANS-a Dejan Milovac.
Među investitorima lokalni moćnici
Najznačajniji investitori, vlasnici zemljišta u zahvatu DUP-a Budva–centar, prethodno su pokupovali atraktivne parcele podižući milionske kredite kod banaka, tako da, kako je „Pod lupom“ utvrdila uvidom u katastar, gotovo svaka vrijedna lokacija u Budvi ima milionske hipoteke.
Na potezu Sajma svoje mjesto pronašao je podgorički biznismen Jovan Popović, vlasnik firme “Fab live”.
U zoni pored Slovenske plaže, u kojoj je gradnja stanova bila zabranjena, on podiže apartmansko-poslovni kompleks „Tre Canne“, tri staklene građevine sa 275 stanova za tržište. Popoviću je ucrtana kula od 11 etaža sa dvije zgrade od pet spratova, a građevinsku dozvolu za gradnju izdalo je Ministarstvo održivog razvoja sa spratnošću koja je u međuvremenu duplirana.
Na potezu Sajma svoje mjesto pronašao je podgorički biznismen Jovan Popović, vlasnik firme “Fab live”
Parcele firme “Fab live” d.o.o., opterećene su hipotekom CKB banke od preko 6 miliona eura.
Na lokacijama koje su u vlasništvu Bora Lazovića, šefa budvanskog DPS-a, ucrtane su tri kule. Tako je u blizini gradske luke, na njegovom zemljištu predviđen soliter od 24 sprata.
"Tu sam parcelu kupio još 1984. godine, i od tada čekam da se valorizuje na pravi način. Postoji plan za gradnju, ali tu nema ništa sporno", izjavio je nedavno za „Dan” Lazović.
Uz vrtić soliter sa 23 sprata
U neposrednoj blizini, na lokaciji dječjeg vrtića, koja se i dalje vodi na državu, ucrtan je drugi soliter sa 23 sprata.
Prethodnim rješenjima tu su bile planirane desetospratne kule, pa su Lazović i drugi vlasnik solitera na placu dječjeg vrtića, uz saglasnost ministra Predraga Sekulića, uvećali građevine za 13 spratova!
Lazović ima svoje poslovne interese i na drugom kraju Slovenske plaže gdje je na lokaciji Lugovi, na kojoj se nalazi stadion Fudbalskog kluba “Mogren”, čiji je on predsjednik, ucrtana kula sa 11 spratova u paru sa drugom u malom parku ispred hotela “Park”.
Obje na zemljištu koje se u katastru nepokretnosti vodi na firmu “Nova Star investment” (NSI) CG DOO, u kojoj FK “Mogren” ima suvlasništvo od pet odsto. Zemljišne transakcije između NSI i FK “Mogren” predmet su istrage Vrhovnog državnog tužilaštva.
Na parceli pored hotela “Mogren”, koju funkcioner SDP-a i direktor JP “Morsko dobro” Rajko Barović dijeli sa dvojicom partnera čija su imena nepoznata javnosti i firmom “MCC inžinjering”, ucrtana je zgrada od 10 etaža, pokazuju podaci katastra i DUP-A.
Ovaj poslovni blok visoke spratnosti pravi je betonski zid u srcu grada
Ista spratnost nastavlja se i na dijelu zgrade čiji su formalni vlasnici budvanska pekara “Orbis” Slobodana Vujovića i Montenegrobanka. Desetostruko je povećana i spratnost poslovnog prostora koji pripada beogradskom JAT-u.
Ovaj poslovni blok visoke spratnosti pravi je betonski zid u srcu grada, nadomak drevnih bedema Starog grada i čitav je pod hipotekom Hypo Alpe Adria banke.
Zaduženi milionskim hipotekama
I cijelo turističko naselje Slovenska plaža preoblikovano je u blokove zgrada visoke spratnosti. Na bazenu Rondo planiran je ovalni toranj od 12 spratova.
Povećana je i spratnost zgrade “Zeta film”, nekadašnjeg preduzeća za distribuciju filmova koje je Opština ranije prodala. U Centralnom registru Privrednog suda kao njegovi vlasnici upisani su bliski rođaci kontroverznog biznismena Branislava Mićunovića.
Zgrada se, sa sadašnje dvije, planom kaskadno podiže do 10 etaža.
Urbanizovan je i gradski trg. Budva je vjerovatno jedini grad na svijetu u kome je vlast stambenim zgradama i garažom zazidala gradski trg.
Jedan od značajnijih investitora je i Panto Vučurović, vlasnik C-Vračara iz Herceg Novog. Na lokaciji “Panto marketa”, u centru Budve, ucrtana je kula od 11 spratova, pokazuju podaci Uprave za nekretnine i DUP-a. Pacela je opterećena hipotekom CKB od 3,2 miliona eura.
Preko firme “Uniprom” iz Nikšića, Vučurović ima udjela i u kompleksu koji je ucrtan na zelenoj površini pored zgrade Pošte, zvanoj Velja voda, na zemljištu koje se u katastru nepokretnosti vodi na Montenegrobanku a.d. Podgorica, Opštinu i rusku firmu „Velja voda lux“ iz Tivta.
Jedan od značajnijih investitora je i Panto Vučurović, vlasnik C-Vračara iz Herceg Novog
Biser među građevinama DUP-a Budva-centar predstavlja svakako i zgrada ucrtana na lokaciji budvanske pijace i tržnog centra u vlasništvu firme “Megapromet”, Miodraga Mitrovića, poslovnog partnera Opštine.
Na mjestu zelene gradske pijace predviđen je blok od 9 do 12 etaža. Parcela je pod zabranom otuđivanja po zaduženju Atlas mont banke u iznosu od 4 miliona eura.
U blizini tržnog centra stambeni blok obezbijedila je najbliža rodbina bivšeg ministra uređenja prostora, Branimira Gvozdenovića. Na parceli čiji je vlasnik firma “Planet”, čiji je jedan od osnivača njegov pašenog Ljubiša Šestović, na mjestu male kamene kuće obrasle mediteranskim zelenilom ucrtana je zgrada sa osam spratova. Parcela veličine 1.260 kvadrata ima teret zabrane otuđivanja i hipoteku Hipo Alpe Adria banke u iznosu od 790.000 eura.
Profesor Ralević pod lupom tužioca
Tvorci DUP-a Centar, a zatim i njegovih izmjena, nijesu vodili računa o tome da Prostorni plan Crne Gore izričito zabranjuje razaranje identiteta gradskih naselja. SO Budva je prije tri godine usvojila taj dokument,koji je tipičan primjer plana koji se radi za poznate investitore, odnosno svojevrsna lista želja vlasnika atraktivnih lokacija, pripadnika crnogorske političke elite i njima bliskih tajkuna i novobogataša iz privrednog i kriminalnog miljea.
DUP Budva je trebalo da važi do 2013, ali je odlučeno da se promijeni
DUP Budva je trebalo da važi do 2013, ali je odlučeno da se promijeni, pa se od predloga za izmjenama na nekoliko lokacija prešlo na prekrajanje gotovo cijelog plana.
Izrada izmijenjenog, kao i osnovnog plana, povjerena je Ahitektonskom fakultetu u Beogradu, odnosno profesoru Miodragu Raleviću. On je, prema saznanjima „Pod lupom“ predmet interesovanja kotorskog tužioca, jer je više Budvana podnijelo krivične prijave protiv njega zbog ucrtavanja spratova nakon javne rasprave.
„Pod lupom“ je poslao mail beogradskom profesoru, interesujući se za komentar njihovih sumnji za njegovu, navodno, korupciju, ali on nije odgovorio na pitanja.
Mediteranska Budva preoblikovana je po ugledu na Vankuver.
Vankuver
"Model Grad kula ima za cilj unošenje iskustava drugih savremenih svjetskih turističkih gradova (Vankuver, Long Bič...) kod kojih gradnja ide u visinu u obliku 'kula' čime dolazi do oslobađanja i povećanja otvorenih prostora, pogotovu prostora uz morsku obalu... ", navodi se u obrazloženju DUP-a.
Ako resorno ministarstvo ostane pri saglasnosti koju je već dalo na izmjene, biće omogućena legalizacija u međuvremenu bespravno podignutih objekata, kao i onih za koje su građevinske dozvole izdate suprotno planu i čije je poništenje zatražila Republička urbanistička inspekcija.
Mediteranska Budva preoblikovana je po ugledu na Vankuver
Dokument je trenutno kod Arhitektonskog fakulteta u Beogradu kako bi njegov autor razmotrio primjedbe Budvana.
Između “Avale” i Mogrena Knežević gradi „Mogren garden“
Jedan od vodećih investitora u Budvi je “Atlas grupa”, kompanija Duška Kneževića i partnera, u čijem su vlasništvu tri ključne lokacije u zaleđu poznate plaže Mogren, u centru grada i na prostoru Jadranskog sajma, a što se navodi i na sajtu te kompanije.
Na 6.174 kvadrata, na stijenju između hotela “Avala” i plaže Mogren,u zoni morskog dobra gdje je gradnja zabranjena, smješten je turistički kompleks „Mogren garden“. U sklopu tog vrta od betona, neposredno uz plažu, predviđena je gradnja kule sa 11 etaža i 15-ak vila raspoređenih po obodu litice, te manja privatna marina.
Mogren Garden
Izmjenama DUP-a, Atlasove šestospratne vile uvećane su za još dva- tri sprata.
Parcela je pod hipotekom Pireus banke od osam miliona eura. „Atlas grupa“ i na Trgu Republike posjeduje dvospratnu zgradu, koja će nići u devetospratnicu, dok je na lokaciji Jadranskog sajma predviđena gradnja dviju višespratnica od 11 etaža. Obje su opterećene hipotekom grčke Pireus banke na milionske iznose.
Ministarstvo: DUP se mijenja zbog nekih vlasnika
"Zbog imovinsko-pravnih odnosa i rješenja pojedinih saobraćajnica onemogućeno je da pojedini vlasnici na adekvatan način realizuju svoju imovinu, pa se pristupilo izmjenama koje kao takve ne moraju biti i usvojene", objasnila je za „Pod lupom“ Ivana Bulatović, šefica kabineta ministra za održivi razvoj Predraga Sekulića.
Ona tvrdi da je Nacrt izmjena DUP-a , na koji je Ministarstvo samo „dalo mišljenje, a ne saglasnost“, u skladu sa njegovim planskim dokumentima.
"I po do sada važećem planu teoretski je bilo moguće graditi objekte spratnosti P + 23 ili više", objašnjava ona.
Na pitanje kako se rješenja iz novog plan uklapaju u zvaničnu politiku ministarstva da smanji stambenu izgradnju u korist hotela, ona je u pisanom odgovoru navela da se „ovim izmjenama ne određuje osnovni sadržaj, već se otklanjaju problemi nastali u implementaciji plana iz 2008.“
Javni interes žrtvovan zbog privilegovanih
Rješenja u sadašnjoj verziji plana “Budva-centar”, a naročita ona koja se tek predlažu izmjenama plana, u potpunoj su suprotnosti sa onim što je makar zvanična politika Vlade kada je u pitanju valorizacija prostora na Crnogorskom primorju.
"Izgradnja stanova za tržište nasuprot izgradnji turističkih kapaciteta nije izbor koji je teško napraviti kada je u pitanju ekonomski benefit za lokalnu zajednicu. Nažalost, svjedoci smo da to nije bio slučaj i sa Budvom, bolje rečeno ekipom koja upravlja gradom", rekao je direktor za urbanizam MANS-a Dejan Milovac.
"Ovaj plan, nažalost, predstavlja samo još jedan dokaz da je javni interes uvijek bio prva kolateralna žrtva megalomanskih projekata"
"Ovaj plan, nažalost, predstavlja samo još jedan dokaz da je javni interes uvijek bio prva kolateralna žrtva megalomanskih projekata od kojih će koristi imati samo privilegovani i da se prostor u Budvi i dalje smatra robom koju odmah treba potrošiti i jednokratno maksimalno iskoristiti.
Ideja o održivom razvoju je lokalnim vlastima bliska taman toliko koliko i ideja o sprovođenju zakona i propisa", izjavio je Milovac koji smatra razočaravajućim što i “nova uprava” Budve nije ništa naučila iz slučaja Zavala.
Bonus video:
