Podatak da od 34 doživotne sportske nadoknade, koje se isplaćuju iz budžeta Ministarstva prosvjete i sporta, čak je sedam korisnika zaslužilo za razultate u karateu koji nije na programu Olimpijskih igara, bio je uzrok brojnih diskusija i osporavanja u crnogorskoj sportskoj javnosti.
Jedan od najtrofejnijih crnogorskih karatista, Dragoljub Kopitović, odbacuje sve optužbe i tvrdi da je svaka nagrada i više nego zaslužena.
- Očigledno je da neko, iz ličnih pobuda i razloga želi da omalovaži uspjehe crnogorskog karatea, i ovaj sport. To što neko ne voli karate ne daje za pravo da se omalovažava ovaj sport koji u tradiciji, istoriji i po rezultatima sa najvećih takmičenja je u vrhu sportova koji su promovisali Crnu Goru, a karatisti su to radili sa ponosom sa vrha pobjedničkog postolja na svjetskim, evropskim prvenstvima, kao i na Mediteranskim igrama. Koliko je teško osvojiti medalju u karateu, ponajbolje svjedoče činjenice - na evropskim prvenstvima učestvuju takmičari iz više od 40 zemalja, dok na svjetskim taj broj prelazi 100. Svjetska karate federacija - WKF je prepoznatljivi član Međunarodnog olimpijskog komiteta od sredine marta 1999. godine, a karate je u programu Mediteranskih igara koje se održavaju pod pokroviteljstvom MOK -a. Osim toga, karate je i na programu Univerzijade, koju organizuje FISU, a koja je članica MOK -a - objasnio je Kopitović.
• Ipak, i pored nesporne popularnosti i zastupljenosti karatea na svim kontinentima, ovaj sport još nije uvršten u program OI. Zašto?
- Smatram da su moćni lobiji bogatih zemalja u program OI progurali neke sportove, koji se po popularnosti i zastupljenosti ne mogu mjeriti sa karateom. Ali, doći će i tajdan, to je nesumnjivo. Činjenica je da je poput Crne Gore, karate u vrhu popularnosti svugdje u svijetu. Kod nas, u Karate savezu Crne Gore ima preko 50 klubova sa blizu 6.000 takmičara i prema tome sigurno spada u tri najpopularnija sporta, a i u regionu i svijetu je karate daleko ispred mnogih olimpijskih sportova.
Kopitović ističe da su on i njegovi nekadašnji klupski i reprezentativni drugovi imali velike uspjehe na međunarodnoj sceni.
- Ne želim da nabrajam moje i rezultate mojih kolega, ali do njih se zasigurno nije moglo doći slučajno. Rezultat su krvavog rada, odricanja, pa su karatisti zasluženo birani za najbolje crnogorske sportiste, a dodjeljivana su im i najveća društvena priznanja. Ponosan sam na podatak da spadamo u najtrofejnije crnogorske sportove, a naši su sportisti činili osnovu karate reprezentacije bivše Jugoslavije. Nastavićemo i dalje da postižemo velike uspjehe za Crnu Goru i ne želim da polemišem sa pojedincima koji nijesu upoznati sa karateom i njegovim sistemom takmičenja pod okriljem MOK -a. Od tih dušebrižnika samo želim da vrhunske karatiste ostave na miru. Naravno, želim im i da oni ostvare status vrhunskog sportiste, ukoliko su ispunili kriterijume za to - zaključio je Kopitović.
Do uspjeha u katama je teže doći
Iako Kopitović ne želi da priča o medaljama i uspjesima, i letimičan pregled dokumentacije za sticanje statusa vrhunskog sportiste govori o impresivnoj sportskoj biografiji. Na svjetskim i evropskim takmičenjima medalje je osvajao u borbama, ali i katama, pojedinačno i u timu.
- Po meni, teže je uspjeti u katama. Trening je komplikovaniji i teži, a sam nastup mora da zadovolji pravila koja isključuju i najmanji nedostatak koncentracije, koordinacije i snage, a uz sve to mora se pokazati kreativnost. Malo je takmičara koji su uspijevali u obje discipline, ali Englez Brenan, Dragoslav - Zeko Božović i ja smo rijetki primjeri da je to moguće. Ipak, samo uz ogromna odricanja i šestočasovni dnevni trening, pa to više niko i ne pokušava. Iako sam osvojio brojne medalje, smatram da sam mogao više da napravim da sam se orijentisao samo na jednu disciplinu. I nikako ne mogu da stoje napisi da su sumnjivi statusi vrhunskog sportiste ostvareni u disciplini kate. Karate je sport na programu Mediteranskih igara, a od organizatora zavisi koju će disciplinu ili kategoriju da ubaci u program. Na posljednjim MI u Peskari na programu je u muškoj konkurenciji bilo pet težinskih kategorija, iako se na svjetskim prvenstvima takmičenja održavaju u sedam kategorija, unificiranih od strane stručne komisije MOK -a. Pa ni atletika nije uvrštena na osnovu pojedinih disciplina, već kao sport - objasnio je Kopitović, koji je uspjehe nastavio i kao trener Budućnosti, koju je vodio do osam evropskih medalja...
Bonus video:
