Svaka uplata veća od 1.000 eura biće pod lupom zbog mogućeg pranja novca i finansiranja terorizma.
To je predviđeno novim članom predloga Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji nalaže obavezno utvrđivanje i provjeru identiteta klijenta, praćenje poslovnog odnosa i kontrolu transakcija klijenta kod povremenih elektronskih transakcija.
Novim članom 9a predviđeno je da je obavezno kontrolisati transakcije iznad 1.000 eura izvršene od klijenta koji nije u poslovnom odnosu sa obveznikom.
Takve uplate kontrolisaće se bez obzira da li su uplatilac i primalac ista osoba, odnosno bez obzira da li neko sa jednog sam sebi uplaćuje novac.
Novina u Zakonu je i to što će institucije moći da kategorišu da li klijent, grupa klijenata, transkacija, državna ili geografska oblast predstavljaju niži ili viši rizik od pranja novca i finansiranja terorizma.
U zavisnosti od toga, moći će da primijene pojednostavljene ili produbljene mjere utvrđivanja i provjere identiteta klijenta, praćenja poslovnog odnosa i kontrole transakcije.
Dodato je i da je obveznik dužan da utvrdi identitet klijenta prilikom ulaska u kazino.
Predlogom zakona dodato je i da je obavezno sprovođenje odgovarajućih mjera radi utvrđivanja da li su korisnici životnog osiguranja ili životnog osiguranja povezanog sa investicionim jedinicama i stvarni vlasnici korisnika politički eksponirana lica.
Propisano je da se to mora utvrditi najkasnije u vrijeme isplate polise osiguranja, ili potpunog ili djelimičnog prenosa polise.
“U slučaju višeg rizika, obveznik je dužan da pored mjera iz člana 8 ovog zakona, preduzme sljedeće dodatne mjere:
- da prije isplate polise obavijesti višeg rukovodioca;
- produbljene provjere i praćenja poslovanja klijenta koji je vlasnik polise osiguranja i ako postoji osnov sumnje u pranje novca ili finansiranje terorizma, obavijesti organ uprave u skladu sa članom 41 ovog zakona.
- Obveznik je dužan da mjere iz stava 3 ovog člana sprovodi i u odnosu na članove uže porodice i bliske saradnike lica iz člana 32 st. 4 i 5 ovog zakona”, piše u članu 32a.
Objašnjeno je da će se provjere raditi za politički eksponirano lice i u periodu od najmanje 12 mjeseci od dana prestanka obavljanja javne funkcije, a da je nakon isteka tog perioda obveznik dužan da sprovodi mjere za smanjenje rizika dok ne utvrdi da u vezi sa tim licem više ne postoji rizik od pranja novca i finansiranja terorizma.
Advokat Danilo Mićović “Vijestima” je rekao da su sve izmjene u skladu sa evropskim Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
“Zakon se usklađuje sa zakonom koji se odavno primjenjuje u državama članicama Evropske unije”, kazao je on.
Uvode registar stvarnih vlasnika
Najkasnije godinu od stupanja na snagu podzakonskih akata mora se uspostaviti registar stvarnih vlasnika, propisano je predlogom Zakona.
Pod stvarnim vlasnicima podrazumijeva se fizičko lice koje ima u svojini ili kontroliše klijenta, odnosno fizičko lice u čije ime se vrši transakcija i uspostavlja poslovni odnos, kao i fizičko lice koje vrši stvarnu kontrolu nad pravnim licem, privrednim društvom, stranim turistom, stranom institucijom ili sličnim subjektom stranog prava.
Ukoliko nije moguće utvridti stvarnog vlasnika, stvarnim vlasnikom smatraće se jedno ili više lica na upravljačkim pozicijama privrednog društva ili pravnog lica.
Registar stvarnih vlasnika biće elektronska baza podataka u kojoj će se čuvati tačni podaci o stvarnim vlasnicima, radi obezbjeđivanja transparentnosti vlasničkih struktura i sprovođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Bonus video:
