Toksini su dio svakodnevnog života i ne možemo im pobjeći. Nalaze se svuda oko nas, u vazduhu, vodi, hrani, ali i u našem tijelu. Donosimo vam četiri velika izvora toksina u našem životu koje bismo trebali izbjegavati ili regulisati jer u suprotnom uzrokuju zdravstvene probleme.
Nedostatak sna
Potreban nam je kvalitetan san kako bi tijelo nesmetano provodilo svoje unutrašnje procese detoksikacije. Stručnjaci preporučaju osam sati sna svaku noć. Ako imate problema sa spavanjem, pokušajte malo stabilizovati svoj ritam - svaki dan u isto vrijeme idite u krevet. Nedostatak sna loše će djelovati na vaše zdravlje.
Gotova hrana
Kada se umorni vraćamo sa posla, ponekad je najlakše doći u prodavnicu i kupiti već skuvanu hranu. Međutim, unos gotove hrane u tijelo trebalo bi biti minimalan i trebali bismo izbjegavati često konzumiranje takvih jela, jer ne sadrže potrebne nutrijente i često su puni nezdravih masti, šećera i toksina.
’Neuredna’ prošlost
Ako ste dugo vremena pušili, konzumirali brzu hranu ili pili veće količine alkohola, to ostavlja dugoročne posljedice na vaše zdravlje. Čak i kada se riješimo tih ‘poroka’, tijelo ih pamti. Kada je naš organizam preopterećen toksinima, mora pronaći mjesto na kojem će ih ‘skladištiti’ i uglavnom ih sprema u masno tkivo. Stoga ljekari preporučuju da barem jednom godišnje napravite mali program detoksikacije u kojem ćete eliminisati ‘skrivene’ toksine.
Proizvodi za čišćenje
Želimo čist dom bez bakterija pa često posežemo za raznim sredstvima za čišćenje koja u sebi sadrže hemikalije i iako dobro ispunjavaju svoju svrhu, zapravo nisu dobri za za zdravlje ako ih koristimo nepravilno. Prilikom čišćenja zaštitite ruke gumenim rukavicama, a ukoliko na proizvodu piše da zaštitite i disajne puteve, obavezno to učinite.
Stres prednjači
Jedan od trenutnih efekata koje izaziva stres, kada se nađemo u nekoj alarmantnoj situaciji je taj da naše cijelo tijelo ima alarmirajuću reakciju. Srce počne ubrzano da kuca, pluća se šire, mišići se grče. Ovo je reakcija koju proizvodi naše tijelo da bi nam omogućilo da imamo veću snagu i brzinu od one koja je uobičajena. Ista fizička reakcija se javlja kada ste u hroničnom stresu - zabrinuti za svoj posao, gužvu u saobraćaju, kada se bavite problemima sa djecom.
Razlika između ova dva stanja je to što će se hitne situacije brzo razriješiti, a sa drugom to najvjerovatnije neće biti slučaj.
Bolesti zuba nisu bezazlene
Pokvareni zubi i paradentoza zuba nisu za zanemarivanje, to su prava mala žarišta i takoreći tempirane bombe od kojih obično kreću puno veći zdravstveni problemi.
Zanemarivanje oralne higijene kao što je pranje zuba četkicom ujutro i uveče, neredovna upotreba zubnog konca ili vodice za ispiranje usta, neće uzrokovati samo neprijatan zadah, već nas može vremenom dovesti u nezgodnu situaciju, pa čak i uzrokovati kardiovaskularne tegobe. Opet, s druge strane, svakodnevna njega, pravilna ishrana i redovne stomatološke kontrole mogu spriječiti ne samo najčešće bolesti zuba – kao što su karijes na zubima, upala desni i paradentopatija – nego posredno i vrlo ozbiljne bolesti, poput onih kardiovaskularnih, respiratornih, očnih, bubrežnih.Hormon stresa ubija nervni i imuni sistem
Jedan od glavnih efekata stresa na tijelo je proizvodnja hormona kortizola koji luče nadbubrežne žlijezde. U slučaju hroničnog stresa, tijelo je izloženo visokom nivou kortizola duži vremenski period, što može oštetiti komletan nervni sistem i potisnuti imuni sistem.
Ovi efekti mogu izazvati oštećenje srca, povisiti krvni pritisak i pojačati stomačne probleme. Takođe, ovi efekti dovode do preranog starenja moždanih ćelija. Uticaj se odražava i na stanje vašeg tkiva, kostiju, mišića, nerava, što prouzrokuje cjelokupnu toksikaciju (“trovanje”) vašeg tijela. Neprekidna tenzija u mišićima može ubrzati taloženje kalcijuma iz krvi u zglobovima, što može dovesti do reumatizma i lumbaga.
Bonus video:
