Nesvakidašnja predstava koja govori o crnogorskoj princezi Jeleni Savojskoj u savremenom dobu, “Apartman Savoja”, biće premijerno izvedena večeras u 20 časova u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, na Cetinju.
Reditelj predstave Slobodan Milatović kaže za “Vijesti” da je “Apartman Savoja” savremena tema, priča o starom čovjeku koji pravi muzej, zadužbinu Jeleni Savojskoj u rodnoj Crnoj Gori, da bi joj se odužio... Da bi uspio u tome, starac se zadužuje i stavlja stvari pod hipoteku.
On ističe da predstava o Jeleni Savojskoj ne priča priču o njoj ili o istoriji, već je stavlja u savremene okolnosti, sukobljavajući tradiciju i baštinu koje društvo čuva, sa današnjim, savremenim društvom koje je korumpirano.
“Predstava spaja epohe savremenoga, savremenih okolnosti i savremene Crne Gore i tradiciju... Jelena Savojska je u Beču, kod psihijatra. Ona je savremena žena u današnjem vremenu i čudnim okolnostima. U prvom dijelu se priča o njoj, Jelena je dominantna, a u drugom je kod psihijatra, preispituje sebe”, rekao je reditelj.
Milatović je dodao i da je za naše društvo veoma “škakljiv kontekst u koji smještamo Jelenu, ali ona uvijek ostaje heroina iako predstava ne priča o heroini već o ženi koja ima probleme sa kojima mora da se nosi”.
Ovaj komad nastao je prema dramskom predlošku tekstova Sandre Vujović i Marije Čolpe, koji su rezultat jednogodišnjih radionica koje su vodili pisci Ljubomir Đurković i Ognjen Spahić, pod okriljem EU programa “Kreativna Evropa”. Tako su spojene jednočinka “Apartman Savoja” Sandre Vujović i kratka priča
“Punktiranje duše” Marije Čolpe, dvije različite forme u jednu cjelinu, a Milatović je to prenio na scenu.
„Izazov je bio spojiti dvije oprečne književne forme u jedinstvenu dramaturšku cjelinu. Želio sam da predstava ima sasvim klasičnu formu kako bi dao pravi značaj i time istakao dramaturški pristup i dao prioritet glumačkoj igri. Meni je najvažnija bila adaptacija i dramaturška obrada. Našli smo pravi put. Ličnost Jelene Savojske na značenjskom nivou naše nacionalne svijesti ima posebnu dimenziju, koju još ne umijemo rabiti kako treba. Ona je svojim životom i humanizmom nadmašila mnoge heroje i heroine ondašnjeg, ali i današnjeg vremena“, kazao je Milatović, koji uz režiju potpisuje i adaptaciju i scenografiju.
Marija Čolpa kaže da je na predstavi radila kroz današnju percepciju vremena, u želji da princezu 'oslobodi' tjeskobe.
„Pronašla sam podatak da je princeza Jelena, sa samo četiri godine, prisustvovala krštenju svoje tek rođene sestre Sofije u Vlaškoj crkvi na Cetinju. U trenutku krštenja, Sofija je umrla. Osjetila sam tu njenu potrebu za dijeljenjem. Darivanjem i dobročinstvom je popunjavala tugu, tragiku i podsvijesnu bol. Odlučila sam da na dramski način 'popravim' procjep i oslobodim je tjeskobe. Da može na miru počivati. Zato se u mojoj priči 'punktira duša'”, rekla je Marija Čolpa o svom tekstu.
Priču će publici približiti glumačka ekipa: Ana Vučković, Momčilo Pićurić i Miloš Pejović. U Apartmanu Savoja sudariće se potpuno različiti životi.
“Starac Nikola je zaglavljen u prošlosti, nemoćan da prihvati novo doba i njegova surova pravila. On opsesivno čuva predmete iz prošlosti. Tu je i bračni par, lik Petra kao simbol novih pravila u modernom vremenu. Pokazuje se slika odnosa prema tradiciji i njenog sukoba sa novom modernom”, navodi se u saopštenju Kraljevskog pozorišta.
Dramaturg Božo Koprivica kaže da se u predstavi “šest lica naginje u ambis prošlosti... Starac Nikola u ambis sjećanja na kraljicu Jelenu Petrović Savojsku” koja se ne pojavljuje na sceni već samo u ispovijesti starca Nikole.
„U prvom dijelu u jednočinci vidimo opsesiju starca Nikole, a opsesija često dovodi do humora. Druga psihoanalitička priča govori o tome da je princeza Jelena išla kod psihijatra, i onda se sve sklopilo. Između krika koju ima za sestru Sofiju koja je kao djevojčica umrla na krštenju u Vlaškoj crkvi, Jelenina kćerka Mafalda je stradala 1944. zbog povezanosti sa Italijanima koji su pružali otpor fašistima. Krik za sestrom i krik za kćerkom. Vidjećemo koliko je sve uklopljeno na premijeri. A ne volim premijere. Mislim da je pozorište proba u stvari, meni je najveće zadovoljstvo u pozorištu da glumim publiku, da sam jedan jedini gledalac“, kazao je Koprivica uoči premijere.
Iako starac Nikola u drami nije uspio da osnuje zadužbinu i tako vrati Jelenu Petrović Savojsku, dramaturg predstave Božo Koprivica kaže da postoji nada da će ova predstava podstaknuti državu da vrati Jelenu, princezu i kraljicu na Cetinje, a “ako neće država onda će Cetinjani”, jer, zaključuje: “Cetinje je pozorište”.
Lik Jelene simbol Cetinja i CG
Glumica Ana Vučković naglašava da je predstava napravila dobar posao, a da je lik Jelene simbol Cetinja i Crne Gore.
“Osjećam pravo pozorište, nešto čisto i zaista lijepo. Imali smo izazov sklopiti dva različita teksta, mislim da smo napravili dobar posao. Jelena Savojska je lik koji ih povezuje, prvi dio je omaž njoj. Žalosno je što živimo u vremenu u kome je sve svejedno, vlada „svejednoća“, prema tradiciji, prema njenom liku koji je značajan za našu istoriju. Nju doživljavam kao pravu Crnogorku, humanu, spremnu da odbrani ono što smo u našoj osnovi, što smo izgubili u vremenu. Ona je za mene simbol onoga kako ja vidim Cetinje, njegovu ljepotu i njegov miris. Danas imamo neke druge vrijednosti koje nam društvo nameće, pod oklopima smo, pod nekom plastikom, ali mislim da tih njenih osobina ima još u nama“, rekla je glumica.
Bonus video:
