Iako je prošlo više od pet godina od donošenja Zakona o postupanju prema maloljetnicima, oni i dalje kazne zatvora i pritvora izdržavaju u istom dijelu spuškog zatvora i pod praktično istim uslovima kao punoljetni osuđenici. I u izvještaju Stručne službe Vrhovnog suda za 2016. godinu se ističe da nije dobro da boravak maloljetnika u pritvoru podrazumijeva zajednički boravak sa odraslim pritvorenim licima.
Sagovornici "Vijesti" smatraju da se na takav način ne može postići ono što je suština Zakona - da se prema djeci postupa drugačije nego prema odraslima.
Zakonom, koji je donijet u septembru 2012. je propisano da se kazna maloljetničkog zatvora izvršava u odjeljenju za maloljetnike, da u zatvoru moraju imati stručno osposobljene pedagoge, psihologe i penologe, i da maloljetnik ne može biti upućen u samicu. Propisano je i da se ne smiju koristiti sredstva prinude prema maloljetnicima, osim u izuzetnim okolnostima, a zabranjeno je i nošenje i upotreba vatrenog oružja u ustanovi u kojoj se izvršavaju krivične sankcije prema njima.
Iz Ministarstva pravde kažu da su svi maloljetnici koja se nalaze u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), po osnovu pritvora ili radi izvršenja kazne zatvora, smještena odvojeno od odraslih. Oni, međutim, navode da će Zakon biti ispoštovan do kraja ove godine, kada planiraju da otvore novi objekat za odjeljenje za maloljetnike, koji je izgrađen u okviru ZIKS-a.
"Time će biti obezbijeđeni uslovi u skladu sa Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku", rečeno je iz “Vijestima” iz tog ministarstva.
Oni su rekli da će u novim prostorijama maloljetnici izdržavati kazne zatvora, dok će pritvor i dalje ostati u Istražnom zatvoru u kome borave odrasli.
"U Istražnom zatvoru Podgorica se nalaze dvije sobe koje su namjenjene za potrebe smještaja maloljetnih lica kojima se odredi mjera pritvora. Smještajni kapaciteti odgovaraju za smještaj četiri maloljetna lica. Prostorije su adaptirane i uređene u skladu sa standardima 2016. godine", odgovorili su iz ministarstva.
Sagovornici, ali i izvještaj Stručne službe, govore drugačije.
U izvještaju Stručne službe piše da je prostorija u kojoj boravi maloljetnik slabo opremljena i skučena i da tokom boravka u pritvoru ZIKS-a nije obezbijeđeno pružanje kontinuirane psihosocijalne podrške maloljetniku. Takođe je sugerisano da se maloljetniku obezbijedi pristup obrazovnim i rekreativnim sadržajima.
Stručna služba je tokom prošle godine izvršila neposredan uvid u uslove boravka maloljetnika u pritvorskim prostorijama Istražnog zatvora u Podgorici.
"Kako ZIKS ne obezbjeđuje pružanje kontinuirane psihosocijalne podrške, ni tretman maloljetnika u pritvoru, Stručna služba je obišla 1 pritvorenog maloljetnika u Zatvoru u Podgorici u četiri navrata, a maloljetnik je proveo dva mjeseca u pritvoru. Drugi maloljetnik je proveo jedan mjesec u pritvoru u Zatvoru Bijelo Polje i Stručna služba ga je obišla jednom”, piše u izvještaju.
U oba slučaja je preporučena zamjena pritvora u smještaj u vaspitnu ustanovu nezavodskog tipa JU Centar „Ljubović“ u Podgorici, kako bi se spriječio negativni uticaj pritvora i odraslih koji su smješteni u Istražni zatvor.
"Pritvor podstiče negativnu popularnost i identifikaciju sa (punoljetnim) izvršiocima krivičnih djela, stvaranje kontakata sa odraslim pritvorenim licima, koji se nastavljaju i nakon izlaska iz pritvora”, piše u tom izvještaju.
Razić: Zakon je mrtvo slovo na papiru
Advokatica Andrijana Razić rekla je "Vijestima" da zakonska rješenja prema maloljetnicima ostaju samo "mrtvo slovo na papiru".
"Kada imamo činjenično stanje da maloljetni osuđenici potpuno suprotno svim imperativnim normama Zakona, kaznu maloljetničkog zatvora izdržavaju na isti način, pod istim uslovima i u istim prostorijama sa punoljetnim osuđenicima, ne samo da to ne pomaže smanjenju maloljetničke delinkvencije, već direktno doprinosi njenom povećanju", rekla je ona.
Time što oni nijesu u istim ćelijama sa odraslima, kazala je Razić, nije ispoštovan Zakon, jer je to isti objekat, u kome moraju biti u dodiru sa njima i pod istim uslovima kao oni.
"A to je daleko od onoga kako bi trebalo po zakonu da bude”, ocijenila je Razić.
I načelnica Stručne službe Dijana Popović Gavranović je odgovarajući na pitanje “Vijesti” ocijenila da djeca moraju biti potpuno odvojena od odraslih, da bi se prema njima postupalo u skladu sa domaćim, ali i međunarodnim zakonodavstvom.
Razić je upozorila da smo svjedoci svakodnevnog porasta broja krivičnih djela koja izvršavaju sve mlađi maloljetnici i da je to alarmantno.
Za dvije godine izrečeno 11 kazni maloljetničkog zatvora
Iz izvještaja Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) za prethodne tri godine može se zaključiti da sve mlađi maloljetnici izvršavaju krivična djela.
Prema izvještajima VDT prošle godine je 477 maloljetnika izvršilo krivična djela. Odbačena je 136 prijava, a za 104 maloljetnika prijave su neriješene. Za 219 maloljetnika podnijet je predlog za izricanje krivične sankcije, od čega je za šest izrečena kazna maloljetničkog zatvora.
U 2015. godini bilo je 448 maloljetnika, koji su izvršili krivična djela. Odbačeno je 135 prijava, a 74 prijave nijesu riješene. Prema 195 maloljetnika podnijet je predlog za izricanje krivične sankcije, a za pet maloljetnika određena je kazna maloljetničkog zatvora. U 2016. godini, u Crnoj Gori, alternativne mjere su primijenjene prema 113 maloljetnika zbog izvršenja 116 krivičnih djela. Prema njima je primijenjeno 119 alternativna mjera - 49 opomena i 70 vaspitnih naloga. U 2015. godini primijenjena je 121 alternativna mjera, 50 opomena i 71 vaspitni nalog. Prema podacima Stručne službe, u prošloj godini, najviše maloljetnika je imalo 15 godina kada su izvršili krivično djelo, a gotovo polovina kazni je izrečena zbog djela sa elementima nasilja.
"Najviše krivičnih djela su izvršili maloljetnici uzrasta 15 godina, dok je u 2015. godine najviše krivičnih djela bilo izvršeno na uzrastu od 16 godina, u 2014. godini najviše je bilo maloljetnika koji su izvršili krivično djelo na uzrastu od 17 godina“, piše u izvještaju.
Sa elementima nasilja izvršeno je 55 krivičnih djela, krađe 47, protiv bezbjednosti saobraćaja sedam.
"Taj broj je približan stanju iz 2015. godine, a broj krivičnih djela protiv bezbjednosti saobraćaja je dvostruko manji“, navodi se u izvještaju.
Prema Zakonu, maloljetnicima se mogu izreći krivične sankcije ili alternativne mjere. Krivične sankcije su vaspitne mjere, kazna maloljetničkog zatvora, mjere bezbjednosti. Alternativne mjere su opomene i vaspitni nalozi. Zakonu ne podliježu djeca koja imaju ispod 14 godina i za njih je nadležan Centar za socijalni rad.
O uslovnom otpustu odlučuje sud
Vlada je početkom novembra usvojila Predlog zakona o postupanju prema maloljetnicima, kako bi uskladili zakon o maloljetnicima sa Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčanih kazni i mjera bezbjednosti. Razić je rekla da su u pitanju estetske izmjene.
"Radi se uglavnom o terminološkim izmjenama i izmjenama o uslovnom otpustu”, kazala je ona.
Izmjene se, rekla je, uglavnom odnose na skraćenje rokova u kojima sud preispituje razloge za dalje trajanje vaspitnih mjera i određene nadležnosti prenose sa stručne službe na organ starateljstva.
"Usklađivanje ta dva zakona je svojevrstan apsurd, jer se nijedna odredba Zakona o izvršenju kazni ne odnosi na maloljetnike. Oni se u tom zakonu i ne pominju kao posebna kategorija osuđenih lica”, istakla je Razić.
Popović: Djecu treba vaspitavati, a ne kažnjavati
Popović Gavranović kaže da struka i praksa pokazuju da maloljetnicima više pomaže izricanje vaspitnih naloga, nego kažnjavanje krivičnim sankcijama.
"Vaspitni nalog omogućava djeci da svojim trudom poprave grešku, štiti ih od stigmatizacije i neprijatnih posljedica sudskog postupka i pozitivnom kontrolom doprinosi da ne ponove krivično djelo“, rekla je ona. Vaspitni nalozi su jeftiniji za državu, kazala je Popović, i doprinose većoj efikasnosti pravosudnih organa.
"Djeca prema kojoj su primijene krivične sankcije evidentiraju se u kaznenoj evidenciji, dok se ona prema kojoj se primijene alternativne mjere ne. Zahtijevanje strogih krivičnih sankcija govori o našoj nemoći da rješavamo društvene probleme i da nemamo odgovarajuće kompetencije da djelotvorno pomognemo djeci”, kazala je ona.
"Istorija nečijeg kriminalnog ponašanja se ne može promijeniti, a problematični stavovi o kriminalu, agresivno ponašanje i druga neodgovorna ponašanja su podložni promjenama", kazala je Popović.
Cilj krivičnog postupka prema djeci nije kažnjavanje, naglasila je Popović, nego pružanje pomoći koja će ih djelotvorno zaustaviti i spriječiti ponovno činjenje krivičnih djela.
"Ako se djeca tretiraju i kažnjavaju bez uvažavanja njihovih prava, bez pomoći i podrške odraslih u primjeni prava, bez posebnog postupka za djecu (poseban zakon, posebne odredbe koje štite djecu, ravnoteža između zakona i potreba djece) ne može se očekivati ni da se djeca ubuduće ponašaju shodno zakonu“, Kazala je Popović .
Svako drugo dijete je gledalo dok neko dobija batine
Gotovo svako drugo dijete je vidjelo da neko dobija batine, a svako treće dijete je doživjelo da neko u njegovom prisustvu puca iz pištolja ili nekog drugog oružja.
Trećina ispitanika je bilo fizički napadnuta i vrijeđana. Isto toliko ispitanika je doživjelo napad oruđem ili oružjem, dok je 19,3 odsto ispitanika doživjelo da bude ubijena osoba koju poznaju.
To su rezultati istraživanja koje je NVO „Djeca prije svega“ sprovela u saradnji sa Poliklinikom za zaštitu djece grada Zagreba i udrugom “Hrabri telefon”, o iskustvima mladih o različitim oblicima nasilja i trauma doživljenih u djetinjstvu.
Istraživanje je rađeno u aprilu 2012. godine, na uzorku od 810 studenata Univerziteta Crne Gore, u opštinama: Bar, Bijelo Polje, Kotor, Berane, Podgorica, Nikšić, Cetinje.
"Ovi indikatori ukazuju na rizičan socijalni ambijent u kojem žive naša djeca i mladi i značajno su veći od indikatora dobijenih istovjetnim istraživanjem sprovedenim u Hrvatskoj 2006. godine“, istakla je Popović.
Nema uslova za audiovizuelno snimanje djece
Iz izvještaja Stručne službe može se zaključiti i da nijesu obezbijeđeni adekvatni uslovi za audiovizuelno snimanje djece.
"Prostorije za snimanje djece su opredijeljene u opštepoznatim nedostajućim prostornim kapacitetima svih tužilaštava. Otuda ni u jednom tužilaštvu ne postoje čekaonice za djecu (koje štite djecu od izloženosti pogledima, pitanjima drugih; sa sadržajima primjerenim djeci; stručnom podrškom“, piše u izvještaju.
Audiovizuelna oprema za snimanje djece, piše u tom dokumentu, ne obezbjeđuje potrebni kvalitet zvučnog snimka ni u trenutku snimanja, ni prenos zvuka, posebno kada govori dijete mlađeg uzrasta, ni u kasnijim fazama postupka (pravljenje transkripta, prikazivanje snimka na sudu) i predstavlja dodatni rizik za retraumatizaciju djeteta.
Bonus video:
