Nakon Crne Gore i Bosne i Hercegovine studije dr Jevrema Bjelice “Ogledi o ruskoj književnosti XIX i XX vijeka” promovisane su u svečanoj sali Matice Srpske u Novom Sadu. Riječ je o knjigama koje je Zavod za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice objavio tokom ove godine, a koje je priredila dr Tatjana Jovović, profesorica na katedri za ruski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Nikšiću. U njima se nalaze tekstovi iz sedam Bjeličinih knjiga nastalih u periodu od 1983. do 2009. godine u kojima je na esejistički način obradio 44 ruska i sovjetska književnika.
Profesorica ruske književnosti, dr Draginja Ramadanski, kazala je da je Bjelica svojim životnim djelom realizovao zadatak dostojan čitavog tima specijalista.
"To potvrđuju Hamvaševe slutnje da je istinsko djelo mahom posthumno i da između velikih djela ne postoji razlika u godinama. Sva velika djela su vršnjaci. Svako veliko djelo stalno je prisutno. I ono najvažnije - sva velika djela naši su vršnjaci", kazala je Ramadanski.
Pohvalila je uspješno žanrovsko premošćavanje koje je Jovović postigla, kao i činjenicu da je "u vremenu i prostoru rasuti opus" uspjela da “rearanžira u baštinu sub spetiae deteraitatis".
"Rekla bih da je dominanta ovog književno-istoriografskog djela samokontrola, obzirna izbaždarenost svih sastojska, naučnih, političkih, biografskih, stilističkih. Ovo je sažetak jedne profesionalne odanosti na putu do teško izvojevane jasnosti, preglednosti, do osnovnih kontura četrdeset četvorice najvećih ruskih pisaca tokom dva burna vijeka svjetske i književne istorije”, istakla je Ramadanski.
Prema njenim riječima Bjelica, kao odlikovani predstavnik realsocijalističke društvene kontrole, istovremeno je suptilni, mudri, tolerantni književno istorijski djelatnik.
"Jevrem je znao i od nas bolje da idealni zabran književnosti, gdje funkcionišu vrhunski poetički i etički principi, ne trpi prodor robusne stvarnosti, ni civilne ni uniformisane, posebno ne one bezbjednjačke", kazala je profesorica ruske književnosti.
Prema riječima priređivača, dr Tatjane Jovović, Bjelica je pokazao hrabrost u svojim ogledima jer je dao prikaz autora od kojih su pojedini bili njegovi vršnjaci, iako je postojalo nepisano pravilo da se piše o autorima koji su makar stotinu godina mrtvi.
"Kada su završena ova prerađena djela Jevrema Bjelice imala sam perspektivu na jedan iščezli svijet - svijet socijalističke romantike i epohe koja sa ove distance izgleda veoma privlačno i ima nostalgičnu draž”, kazala je Jovović.
Jevrem Bjelica (1933-2012) je bio član Društva za primijenjenu lingvistiku CG, kao i Društva književnika. Objavio je više od 250 stručnih i naučnih radova, a bavio se i prevodima sa ruskog, češkog, makedonskog i slovenačkog jezika. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Živa iskra želje za novim saznanjima i enciklopedija
Profesorica Radojka Tmušić Stepanov kazala je da je neimarsko djelo Jevrema Bjelice svojevrsni literarni put dug 1.264 stranice sa 44 znaka. Priznala je da je pored pojedinih znakova zastala, sa nekima “popričala”, a i sa “autorom je neku prozborila”.
“Ovo djelo na svoj način uzvikuje, a sigurna sam naći će odjeka kod onih kod kojih je živa iskra želje za novim saznanjima i spremnost da se krene novim putevima, kao i na novi način starim putevima", kazala je Tmušić Stepanov.
U svom izlaganju dotakla se pojedinih Bjeličinih ogleda, kao i ruskih stihova koji su obilježili zlatno doba književnosti.
“Ovo djelo Jevrema Bjelice kao linkove daje putokaze za one koji hoće da istražuju i da saznaju nešto više”, istakla je Tmušić Stepanov.
Prema njenim riječima "Ogledi" se mogu smatrati svojevrsnom enciklopedijom ruske književnosti.
Bonus video:
