U Crnoj Gori su od 2004 do 2016. godine osuđene 34 osobe za krivično djelo trgovina ljudima, većinom muškarci starosti od 30 do 60 godina, saopšteno je iz Vladine Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.
Osuđeni su uglavnom porijeklom iz Crne Gore, Srbije, Kosova, Albanije, Hrvatske i Ukrajine.
Kako podsjećaju, Crna Gora je uglavnom država tranzita, a u manjem obimu zemlja porijekla i krajnje destinacije žrtava trgovine ljudima.
“Prema statističkim pokazateljima, u periodu od 2004-2016. godine identifikovano je 38 žrtava trgovine ljudima. Najzastupljeniji vid trgovine ljudima je oblika seksualne eksploatacije, dok su registrovana i dva slučaja trgovine ljudima oblika radne eksploatacije”, kazali su iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima agenciji MINA.
Precizirali su da su žrtve trgovine ljudima identifikovane u Crnoj Gori pretežno strani državljani (najčešće starosti od 17 do 45 godina) i u manjem broju maloljetnici (od 12-17 godina) porijeklom iz Srbije, Kosova, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Ukrajine i u manjoj mjeri iz Crne Gore.
“Djeca Romi i Egipćani, raseljene porodice iz ratom zahvaćenih područja se javljuju kao najranjivija kategorija stanovništva u odnosu na trgovinu ljudima/djecom. Primjeri iz prakse ukazaju da većina žrtava trgovine ljudima ne posjeduje visok nivo obrazovanja, kao i da većina potiče iz sredina u kojima je jako ukorijenjen diskriminatorski odnos prema ženskom polu, koji se reflektuje i na tržištu rada”, navode iz Vladine Kancelarije.
Oni ukazuju da je od izmjene Krivičnog zakonika Crne Gore, uvođenja sklapanja nedozvoljenog braka kao vida trgovine ljudima, povećan broj identifikovanih maloljetnih Romkinja kao potencijalnih žrtava trgovine ljudima u cilju sklapanja nedozvoljenih brakova.
Iz Vladine Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima su kazali da je u Upravi policije formirana posebna Jedinica za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, u čijem fokusu je rad na pojačanoj identifikaciji žrtava i potencijalnih žrtva u Crnoj Gori.
“Ukoliko bilo koje lice na teritoriji Crne Gore ima sumnju da se neka osoba nalazi u lancu trgovine ljudima, na raspolaganju ima i 24 sata Vladinu SOS antitrafiking liniju 11 66 66. Svaka informacija koja može ukazati na postojanje krivičnog djela trgovine ljudima se provjerava od onih koji su specijalizovani i obučeni za postupanje u odnosu na predmete trgovine ljudima”, podsjećaju iz Vladinog tijela.
Oni navode da su u saradnji sa Misijom OEBS-a u Podgorici organizovali izradu liste indikatora za rano preopoznavanje žrtava trgovine ljdudima.
Ona, pored opštih, sadrži posebno navedene indikatore za prepoznavanje žrtava trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije, potom u svrhu seksualne eksploatacije, kao i indikatore koji ukazuju na trgovinu djecom kao i trgovinu djecom u svrhu prosjačenja.
“U kontinuitetu se sprovodi kampanja STOP trgovini ljudima i medijska prezentacija TV Spota kojim se promoviše Vladina SOS linija za žrtve trgovine ljudima 116666. Broj SOS antitrafiking linije je istaknut na svim graničnim prelazima u Crnoj Gori”, podsjećaju iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.
Oni poručuju da je u borbi protiv trgovine ljudima Crna Gora prepoznala multidisciplinarni pristup kao jedan od najboljih modela borbe protiv te pojave, koji podrazumijeva prvenstveno kvalitetnu saradnju državnih organa, međunarodnih organizacija i civilnog sektora.
“Nacionalna Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima je kontinuirano fokusirana na multiagencijski pristup i izraženu međunarodnu saradnju kako u okviru prevencije, zaštite žrtava, tako i u dijelu krivičnog gonjenja počinilaca ovog krivičnog djela”, poručuju iz tog tijela.
Kako ističu, kao jedinstven primjer u regionu jeste i postojanje Vladinog Skloništa za žrtve trgovine ljudima.
“Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima od 2006. godine u potpunosti finansira funkcionisanje Skloništa koje je u mogućnosti da 24 sata pruži svu neophodnu pomoć žrtvama trgovine ljudima, počev od one koja je neophodna za osnovnu egzistenciju poput hrane, odjeće i obuće, pa sve do stručne pravne, psihosocijalne i medicinske pomoći”, pojašnjavaju iz tog tijela.
Oni poručuju da je spremnost institucija Vlade da se efikasno suprotstave trgovini ljudima dokazana i potpisivanjem Sporazuma o saradnji između državnih institucija i šest nevladinih organizacija.
“Sporazum čini produktivnijom saradnju državnih tijela koja su direktno uključena u pitanja trgovine ljudima i na taj način zakonom definisane obaveze institucija su konkretizovane jasno određenim operativnim postupcima koje potpisnici Sporazuma realizuju u rješavanju konkretnog slučaja trgovine ljudima”, rekli su iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.
Oni su saopštili da su prioriteti u radu podizanje nivoa svijesti javnosti o fenomenu trgovine ljudima kao preventivni vid djelovanja, kontinuirano pospješivanje regionalne/međunarodne saradnje, unaprjeđenje stručnih kapaciteta nadležnih subjekata, posebno u dijelu što bolje identifikacije žrtava trgovine ljudima.
"Prioritet je i jačanje stručnih kapaciteta predstavnika nadležnih institucija na lokalnom nivou, posebno u dijelu identifikacije i pružanja pomoći i zaštite žrtvama trgovine ljudima", kažu iz Kancelarije.
Pojašnjava se da se žrtvama trgovine ljudima u skladu sa Sporazumom o saradnji, pomoć i zaštita žrtvama trgovine ljudima pruža po principu dobrovoljnosti i pristanka žrtve nakon identifikacije.
“Prilikom identifikacije, žrtvi se nudi mogućnost smještaja u Vladinom Skloništu za žrtve trgovine ljudima. Žrtve trgovine ljudima imaju pravo na odgovarajući i siguran smještaj, na psihološku pomoć, na materijalnu pomoć, na usluge prevođenja i tumačenja, na savjetovanje i informisanje, na pomoć tokom i po okončanju krivičnog postupka”, precizirali su iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.
Pojasnili su da je u pružanju socijalne, dječje zaštite i porodične zaštite potencijalnim žrtvama trgovine ljudima, Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbijeđuje odgovarajuću socijalnu, dječju i porodičnu zaštitu, preko Centara za socijalni rad, sa prioritetom u odnosu na ostale slučajeve.
"Mehanizmi pomoći obuhvataju procjenu socijalno-ekonomskog stanja, kao osnova za dodjelu jednokratne novčane pomoći i drugih oblika zaštite u skladu sa zakonom, utvrđivanje zakonskog osnova za postavljanje staraoca, izradu individualnih planova zaštite potencijalnim žrtvama trgovine ljudima u saradnji sa drugim potpisnicima Sporazuma", precizirali su iz Vladine Kancelarije.
Pojasnili su da u Crnoj Gori prema važećem zakonodavstvu žrtve krivičnih djela mogu ostvariti pravo na naknadu štete na dva načina, i to od okrivljenog podnošenjem predloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivičnom postupku ili podnošenjem tužbe u parničnom postupku.
Dodaju da će se naknada štete žrtvama krivičnih djela nasilja urediti Zakonom o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja koji će stupiti na snagu danom ulaska Crne Gore u Evropsku uniju.
"Zakonom se predviđa se da se, radi zaštite i pomoći žrtvama krivičnih djela nasilja izvršenih sa umišljajem, novčana naknada štete obezbjeduje u budžetu Crne Gore. Naknada se isplačuje ukoliko se u postupku procijeni da je žrtvi neophodno odmah isplatiti naknadu prije pokretanja sudskog iii drugog postupka a radi pravovremenog otklanjanja štetnih posledica za fizičko i psihičko zdravlje žrtve", pojasnili su iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.
Bonus video:
