Prosto rečeno, naš imuni sistem je mreža ćelija, tkiva i organa koji rade zajedno da zaštite naše tijelo od negativnih uticaja i opasnosti. U rijetkim slučajevima, kao kod primarne imunodificijencije na primjer, imuni sistem ne postoji ili ne radi kako treba, ali kod većine zdravih ljudi on odvaja "prijatelje" od "neprijatelja" i odgovara na preteće invazije "neprijatelja" u vidu bakterija, virusa , parazita...
Evo pet činjenica o ovom važnom sistemu koje možda niste znali:
1. Imuni sistem može da se prilagodi okolnostima
Naš sistem imuniteta "napravljen" je tako da radi u pozadini i održava nas zdravim. I kod većine zdravih ljudi, on će se prilagoditi promjenama u spoljašnjoj sredini, ali i u samom organizmu, tako da efikasno može da odgovori na "napade" novih klica, bakterija i virusa svakog dana. Stalna izloženost novim bakterijama omogućava našem imunom sistemu da "uči" i time postaje efikasniji u odbrani našeg organizma.
Osobe koje pate od hronične imunodeficijencije imaju oštećen imunitet, što ih čini naročito podložnim infekcijama različitih vrsta.
2. Naš stomak je "prva linija odbrane"
Najveći dio našeg imunog sistema nalazi se u našem gastrointestinalnom traktu. "Crijeva i uopšte, naš sistem organa za varenje, je najvrijedniji dio našeg imunog sistema, jer se upravo tu reguliše sve što se dešava. Vaš gastrointestinalni trakt radi na tome da razlikuje loše bakterije od dobrih, koje su ključne za naše opšte zdravlje, pa i za naš imuni sistem. I vjerovali ili ne, ovaj provjera u crijevima započinje još prije rođenja, dakle, dok je beba još u maminom stomaku", objašnjava za "Hafington post" imunolog dr Ketrin Vosner.
3. Timus (grudna žlijezda) ima svojih "pet minuta slave" dok ne uđemo u pubertet
Timus svojih "pet minuta slave" doživljava dok smo mladi. Lociran je iza grudne kosti, između plućnih krila i odgovoran je za proizvodnju važnog tipa bijelih krvnih zrnaca koji se zovu T-limfociti ili T-ćelije.
Nezrele T-ćelije šalju se u timus, u kojem sazrijevaju i postaju važan dio urođenog i stečenog imunog sistema našeg organizma, boreći se protiv bakterija i virusa. Interesantno je da kad uđemo u pubertet timus počinje da se smanjuje i polako se pretvara u masno tkivo.
4. Bez slezine može da se živi
Slezina je jedan od najvećih limfatičnih organa u tijelu, i ona našu krv prečišćava oslobađajući je od virusa, bakterija i drugih agenasa koji mogu da izazovu bolesti. Nalazi se iza želuca, ispod dijafragme i ovaj organ je "višenamjenski filter" koji prečišćava našu krv, odstranjujući neispravna crvena krvna zrnca, a istovremeno je i neka vrsta "skladišta" koje čuva bijela krvna zrnca koja mogu da proizvode antitijela u slučaju da se razbolimo.
Kad se naše tijelo bori sa nekom infekcijom, slezina privremeno poraste, ali ako naprsne ili pukne mora biti odstranjena. Iako možemo da živimo bez slezine, našem organizmu je lakše da bude (i ostane) zdrav ukoliko je ona tamo gde treba da bude. Naš imuni sistem ima mnogo 'viškova', za svaki slučaj. Ukoliko se javi neki problem, ili neki dio otkaže, ti 'viškovi' nam omogućavaju da opstanemo.
5. Antitijela su mikroskopska "pešadija"
Kad naš organizam otkrije bakterije ili virus, ili bilo koje strano tijelo koje može da izazove imuni odgovor, to je okidač za stvaranje antitijela. Kad su jednom stvorena, antitijela pamte šta je napalo organizam i spriječavaju te iste antigene (bakterije, viruse, alergene) da ponove napad. I upravo ta činjenica je ono što leži u osnovi koncepta vakcinacije, prenosi Mondo.
Bonus video:
