U nikšićkoj galeriji “Nikola I” otvorena je izložba “Titanic - Carpathia - Rijeka”, u kojoj je prikazan put i krah najčuvenijeg putničkog broda u istoriji, kao i život broda “Karpatija” koji je jedini pritekao u pomoć “Titaniku”, a plovio je na liniji Njujork - Rijeka (tadašnja Austro-Ugarska).
U slici i riječi ispričana je priča o razvoju riječke luke, koju je Mađarska proširila za prihvat prekookeanskih brodova, kao pandan Trstu, o brodu “Karpatija”, na kome se nalazilo sedamdesetak Hrvata i koji je postao poznat po spašavanju preživjelih putnika i članova posade sa “Titanika”, kao i foto-priča o “Titaniku”, uz pisma, svjedočenja, fotografije, plakate, crteže i skice.
“Priča o 'Titaniku' indirektno ne može zaobići ni sjeverni Jadran i grad Rijeku... Prema izvorima, oko 40 putnika s područja Austro-Ugarske kupilo je putnu kartu za 'Titanik', a svega je njih troje preživjelo tragediju brodoloma“, zapisao je autor izložbe Nikša Mendeš, a pročitao Milosav Milatović, kustos u JU “Muzeji i galerije” Nikšić.
Posebna pažnja na izložbi data je Josipu Caru, konobaru sa “Karpatije”, koji je uspio da sačuva “ djelić ” 'Titanika'. On je kao suvenir kući donio prsluk za spasavanje, a Nikšićani su imali priliku da vide njegovu repliku.
“Kao jedan od pet sačuvanih primjeraka u svijetu, a jedini u Evropi, prsluk je direktna veza 'Titanika' i 'Karpatije' sa Rijekom. Kao vrijedan eksponat čuva sjećanje na najveću pomorsku tragediju, ali i hrabre hrvatske pomorce koji su bili dio posade broda 'Karpatija'”, zapisao je Mendeš.
Prsluk je Josipova supruga tridesetih godina 20. vijeka darovala Gradskom muzeju Sušak, a danas se nalazi u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka.
Posada broda “Karpatija”, koji je te kobne noći bio najbliži “Titaniku”, uspjela je da spase 712 putnika i članova posade.
Izložba, koja će biti otvorena narednih desetak dana, djelo je Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja iz Rijeke, uz posredovanje Zajednice Crnogoraca iz Rijeke i JU "Muzeji i galerije" Nikšić, a u okviru Programa podrške razvoju kulture.
Galerija
Bonus video:
