Crnogorski turizam je kao tema ušao u sferu političkog djelovanja - prepucavanja. Od njega zavise partije, Skupština, Vlada - oni koji odlučuju, kao i turistički radnici, turisti, građani - oni koji se ne pitaju.
Jer, pitanje turizma nije diskreciono pravo političara i mjesto za interesna lobiranja i raskusurivanja. Turizam je privredna grana od koje sve više zavise građani Crne Gore, u cjelosti država, sadašnja i buduća pokoljenja.
Skupština svojom zakonodavnom ulogom kreira poslovni ambijent. Očito je da što god predloži pozicija, opozicija je protiv, i obratno. Sad je takva klima da ni jedni ni drugi nijesu jedinstveni.
Kocka je bačena. U turizmu je sreća sastavni dio djelatnosti - ima li sunca, ima li snijega… Ali, skupštinske igre na sreću najmanje nam trebaju.
Turizam je, par ekselans, ekonomsko pitanje, a uz to i društveno, socijalno, sportsko, rekreativno… Jedino što ne smije biti instrument politike. Što više politike, to manje turizma.
Turizam je prodaja snova, odmor iz snova, posao iz snova…
Čijih? Investitora - tur-operatora - hotelijera, ili turističkih radnika, turista!
Vrelo turističko ljeto, preliva se na jesenje - miholjsko ljeto i najavljuje zimske turističko-parlamentarne čarolije. Ako je što rodilo ove godine to su parlamentarne partije. Stari poslanici u nove klupe, nove nazive. Ne zna se ko je đe, ko je u vlasti, ko je opozicija. Da bude što veselije, imamo opoziciju u vladajućoj koaliciji, i opoziciju u partijama koje slove kao opozicija.
Sukobili se poslanici vladajuće koalicije. Opozicija jedva stiže da se umiješa. Malo dosoli, više zapapri. Jezik postao nerazgovjetan. Još nijesu raščivijali klausulu intabulandi. Najgore je kad se za diskusiju jave pravnici, da pojasne neukima. Dva pravnika - tri tumačenja.
Ljevica, desnica, zavisni, nezavisni poslanici. Zakonopisci jedno, Zakonodavci (poslanička većina) drugo tumačenje zakona. Kakva je ljubav među njima najbolje pokazuje rasprava koja je upućivala posmatrača da se radi o izdaji državnih interesa, kršenju ljudskih prava, biti ili ne biti za Crnu Goru.
Uči me kolega pravnik - vi ekonomisti nemate saznanja koliko je opasno usvojiti zakon ili pravnu normu koja je suprotna pravnoj regulativi. I dodaje izreku Valtazara Bogišića, autora Opšteg imovinskog zakonika Knjaževine Crne Gori: Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi.
Pomislih - kako brzo mijenajamo, tumačimo i primjenjujemo zakone, kod nas bi svi išli grbavi.
Primjer dobre saradnje je julsko zasjedanje parlamenta. U pitanju su bile tri tačke: dvije Odluke - investiciona-razvojna projekta i Prijedlog Zakona o morskom dobru.
Toplo-hladno (40 stepeni vani, a 20 u skupštinskoj sali) poremetilo, valjda, rasuđivanje poslanika. Nešto je usvojeno, nešto nije usvojeno, a Prijedlog zakona o morskom dobru povučen iz procedure.
Proljećnje zasjedanje završilo, poslanici otišli na ljetovanje, poželjevši jedni drugima lijep zasluženi odmor.
Nadao sam se da će pauzu do jesenjeg zasjedanja iskoristiti u rješavanju nedoumica i kao pravi partneri, saradnici donijeti jedinstvene odluke za dobrobit države.
Nažalost, prevarih se. Principijelnost poslanika na nivou, iste svađe, etiketiranja, dobacivanja: izdaja, korupcija, mito, rušitelj.
Rezultat glasanja, iako donosi značajne promjene u tuirstičku djelatnost, trenutno mi nije bitan.
Zašto? Mnogi građani, koji su pratili zasjedanje najvećeg zakonodavnog tijela, prvi put su se susreli sa turizmom, a čini mi se, da su i pojedini poslanici zatečeni. Jeste da kriterijum na fakultetima varira, ali pojedini poslanici, i oglašivači tzv. turistički eksperti, ne bi izlazili iz prve godine. Dok, makar, ne nauče osnove turizma.
A o turizmu svi znaju sve. Valjda su pohađali kurs Zavoda za zapošljavanje.
Zlo se trpi od straha gorega, jer su najavljene investicione Odluke za Buljaricu, Kraljičinu plažu, Zakon o morskom dobru (opet), Zakon o turizmu… Kakva, tek, njih sudbina očekuje?
Nažalost, spica razdora je trasiranje turizma. Da li će turizam izaći na auto put zavisiće od mnogo elemenata, a najviše od znanja, sposobnosti i umijeća. Ako se ovako nastavi, ne gine nam slijepa ulica.
Održivi, elitni, zeleni, tematski turizam. Turistička infrastruktura i suprastruktura. Ima li mjesta za condohotel, mixed-use resorte, wild beauty resorte, eko lodge, tradicionalne hotele.
Pitanja koja su značajna za privredni razvoj Crne Gore odnose se na razvoj turizma. Bilo da su u pravu oni koji bi da grade - zašto? Ili pak oni koji su da se ne gradi, opet - zašto? Da li Zakon reguliše ili ne predmetnu materiju. Ali, nikako da se dođe do pravih razloga ZA i PROTIV. Pravne začkoljice naćeraše jedne u klin, a druge u ploču.
A imamo 6 fakulteta za turizam, pozovite 66 profesora da daju mišljenje, i još toliko pravnih eksperata da raščivijaju pravne nedoumice.
Imamo oko 350 hotela, pozovite direktore, ili udruženja, da daju mišljenje.
Valjda ćemo naći rješenja za grbavost.
Neko zarađuje radom, neko pričom. Jedni projektuju, planiraju da se gradi, drugi projektuju i planiraju da se ne gradi. Jedni primaju pare da se gradi, drugi da se ne gradi.
Đavo će ga znati ko je u pravu.
Turizam je ozbiljna, mogla bi biti i zahvalna priča. A uspjeha nema bez znanja, spremnosti,…
Multi multa, nemo omnia novit (Mnogi znaju mnogo, ali niko ne zna sve).
Dragi poslanici…
Na zdravlje i nazdravlje vam predstojeći dani!
Autor je glavni urednik magazina “Putovanja”
Bonus video:
