Prije desetak godina donesen je liberalni Zakon o zapošljavanju i radu stranaca. Kako se nije pokazao u praksi, Skupština, 2008. usvaja novi Zakon koji je dopunjen u julu 2011. Opet nejasnoće. Opet dopuna. Zato je, decembra 2014. usvojen (naj)noviji Zakon o strancima. Znači, za deset godina - tri nova Zakona, plus dvije dopune. I svi su bili najbolji, evropski.
Pretpostavljalo se, zbog dugogodišnjih studioznih priprema, da će se primjenom od 1. aprila, ovog posljednjeg, riješiti sve nejasnoće sezonskog zapošljavanja u turizmu.
I ovaj Zakon je izazvao nedoumice jer je, zbog koincidencije, istovremeno doživljen kao turistička prvoaprilska šala, ali i kao državna zbilja. Vlada se zaklela da se Zakon mora sprovoditi, turistički radnici da ga neće poštovati. Ovi drugi potražili spas u ultimatumu. Katanac ili stranac. Razlog. Domaći neće - stranci hoće, nama malo - njima dosta, mi ne znamo - oni znaju. Rezultat - ako nema ko da radi, neminovna propast sezone.
Uvidjevši da nema šale i da će biti manje para od turizma, Skupština (jedinstveno), poslije punih 1536 sati (64 dana), donosi izmjene i dopune. Primjena pojedinih zakonskih odredbi koje regulišu zapošljavanje stranaca primjenjivaće se od 1. novembra ove godine. Do tada kao do sada. Ali od tada, Zakon je zakon.
Šta je poenta spora?
Zakon štiti naše. A - naši neće da rade.
Ono što je za jedne najveći kvalitet Zakona - stimulisanje poslodavaca da zaposle domaći kadar, to je za druge najveća kočnica.
Imamo primjer da se pred sezonu mladi (pri)javljuju za sezonski rad, a u sezoni ih ni čut’ ni viđet’. Pa čak ni oni koji su izabrali turizam kao životni poziv, radije sjede doma nego što bi radili u svojoj profesiji. Neki, čak, odrade mjesec, pa odustanu.
A Crna Gora u odnosu na turističku ponudu, ima veliki broj mladih, učenika, studenata, nezapošljenih, čiji budžet može da se popravi dodatnim poslovima. Ali, interesovanja nema.
U desetak srednjih škola priprema se stručni kadar, a na šest fakulteta se obrazuje menadžment za turističku djelatnost. Koliko ih je tek na birou. Zašto na hiljade učenika i studenata NEĆE DA RADE u grani za koju su se životno opredijelili? To su naši prvopozivci (obveznici) za sezonske poslove.
Štaviše, sa najviših državnih adresa, PKCG, CTU, ekspertskih foruma, od strane investitora, čuje se kako Crna Gora nema stručnog i obrazovnog kadra u turističkoj djelatnosti. Imamo nedovoljan broj stručnih kadrova i zavisimo od kadrova iz stranih zemalja - poruka je iz PKCG.
Odgovor treba potražiti, prvenstveno, od naših - zašto neće da rade, ali i od onih koji školuju stručni turističko-ugostiteljski kadar - znaju li ili ne da rade.
Jer, ako dekani fakulteta za turizam (6) i direktori srednjih škola ne stanu u odbranu svoje profesije, svojih studenata i učenika - ko će. Ovo samo pod uslovom da proizvode kvalitetan kadar. Da li se četvorogodišnje ili trogodišnje školovanje izjednačava sa desetodnevnim kursem? Koliko su cijenjeni ugostitelji i turizmolozi? Kakvi su uslovi, i kolika su primanja u turizmu?
Ko je u pravu?
Privreda koja vapi za našim stučnim kadrom, i u nedostatku ga traži vani.
Menadžeri, ugostitelji (sa biroa), naši studenti, kojih su puni spiskovi, a prazne radne knjižice.
(Ne)stručnost ili (ne)rad, ali i ove sezone naših nema, a njihovih na pretek.
Kao rezultat, najveći dio naše mladosti se obreo na crnogorskom primorju, ali kao turisti, koje su usluživali mladi iz susjednih država.
Limitirajući faktor za rad na sezonskim poslovima je zarada, i uslovi rada. Valjda i ljubav prema odabranom pozivu.
Kako to da je našima malo, a strancima dosta? Odziv iz susjednih država je dobar.
Prosječna neto zarada u sektoru usluge smještaja i ishrane, u 2014. bila je 385 eura, što je među najnižim sektorskim primanjima. Kad zapošljeni primaju ovoliko - koliko primaju sezonci? Više? Sigurno ne.
Pored niskih primanja, pominje se i težina posla. Neki kažu - nije teško, za to su se školovali, radiće dva-tri mjeseca i odmoriti se. Treba uštedjeti novac za studiranje, egzistenciju. Ima i onih drugačijeg mišljenja - šikaniranja na poslu, rad preko osam časova, uslovi smještaja i ishrane su loši.
Ko je u pravu? Što je u pitanju. Đe su naši? Stranci su nužno zlo, bez kojih se ne može odraditi glavna turistička sezona.
Vladini ljudi i hotelijeri - režiraju i kreiraju turističku zbilju!
Primjena odložena.
Rješenje iznuđeno.
Istorija se ponavlja.
Imamo li kadra ili ne? Ako imamo, đe je? Ako nemamo, zašto činimo zaludnju rabotu i mučimo učenike i studente? Što motiviše njihove da rade, a destimuliše naše da ne rade?
Od koga da očekujemo odgovore?
Privremeno zatišje, ide nastavak serijala na jesen.
Iz Vlade poručuju - Zakon je usvojen, pa dopunjen i od novembra se mora poštovati. Valjda su zato u Zakonu najbolje odrađene kaznene mjere.
Ali, već je najavljena inicijativa iz Privredne komore, Crnogorskog turističkog udruženja i Unije poslodavaca, o izmjeni Zakona o zapošljavanju stranaca.
Zašto?
Nemamo turističkog kadra.
Šta će na to reći prosvjetna elita?
Sljedeće godine će se priča ponoviti, ukoliko do tada ne donesemo novi najevropskiji Zakon o strancima.
Autor je glavni odgovorni urednjuk magazina “Putovanja”
Bonus video:
