Izjava izvršne direktorke Centra za ženska prava na Forumu civilnog društva, održanom u okviru samita o Zapadnom Balkanu, u Beču od 26-28. avgusta 2015. Forum je ponudio jedinstvenu priliku da predstavnici civilnog društva iz jugoistočne Evrope izraze svoje zabrinutosti i formulišu konkretne zahtjeve prema visokim predstavnicima Evropske unije, njenim državama članicama i vladama zemalja Zapadnog Balkana
Centar za prava žena podržava žene i djecu u ostvarivanju pristupa pravdi. Pomažemo im da budu bezbjedni od nasilja. Ne uspijemo uvijek u tome, uprkos svim naporima.
Nismo uspjeli kada su žene ubijene, iako su mnogo puta tražile policijsku zaštitu. Nismo uspjeli kada je žrtva trgovine ljudima osuđena na godinu dana zatvora za davanje lažnog iskaza, jer je svjedočila o trgovini ljudima u koju su bili uključeni visoki državni funkcioneri. Znamo da nismo uspjeli kada su se naše institucije ponašale kao bystanderi tokom oštre kampanje zasnovane na rodnoj diskriminaciji protiv aktivistkinje civilnog društva koja se hrabro bori protiv korupcije u našoj zemlji.
To se dešava zato što sistem i pojedinci u njemu i dalje imaju diskriminatorski pristup prema pitanju ženskih prava i rodno zasnovanog nasilja. Oni nastavljaju da okrivljuju žrtvu, da osporavaju njene motive i kredibilitet. Pitanje tradicionalnog načina razmišljanja je jedna stvar i sigurno zahtijeva vrijeme, obrazovanje i obuku. Međutim, nedostatak individualne odgovornosti i nekažnjivosti državnih službenika za takvo ponašanje je pitanje vladavine prava i političke volje za promjene. Ovakvi slučajevi su lakmus test za vladavinu prava, koja je, kao što znamo, ključna tekovina Evropske unije i preduslov za naše članstvo u njoj.
Da li zaista možemo govoriti o vladavini prava ako postoji vječiti jaz između pravnih normi i primjene standarda koji se odnose na ženska prava u praksi policije i pravosuđa? Pitanje ženskih prava i rodno zasnovanog nasilja nije samo žensko pitanje, čuli smo to mnogo puta. To je pitanje poštovanja ljudskih prava koje utiče na društvo u cjelini. Ne postoji društveni napredak bez emancipacije žena. To je jasno ako pogledamo crnogorsko i balkansko civilno društvo u kome su žene, lišene formalne moći da donose odluke, pronašle svoje polje djelovanja i pokazale istrajnost, posvećenost i hrabrost u pokretanju brojnih pitanja od ogromnog društvenog značaja poput antiratnih inicijativa, nekažnjivosti za ratne zločine, siromaštva, problema korupcije, organizovanog kriminala, nasilja, trgovine ljudima i slično.
Ni Balkan ni Evropa ne mogu sebi priuštiti ignorisanje takve progresivne snage u ovako izazovnim vremenima.
Tražimo od Vlade Crne Gore aktivno praćenje sudskih postupaka i statusa ženskih prava, a od Evropske unije čvrsto insistiranje na vidljivim rezultatima u ovoj oblasti.
To je od ključnog značaja i zaista može donijeti promjene.
Bonus video:
