STAV

Bogatstvo u plažama

Dužina morske obale: 293,5 km, dok je dužina plaža: 73 km, ponavljam, jer nam se čini da je plažni prostor veliki i nemilice ga trošimo, a u stvari smo isuviše mala zemlja da bi se razbacivali sa prirodnim bogastvom. Plaže su resurs koji moramo sačuvati i za buduće generacije
163 pregleda 2 komentar(a)
odmor, plaža, Foto: Pixabay.com
odmor, plaža, Foto: Pixabay.com
Ažurirano: 10.08.2015. 07:37h

Iako nevoljno, moramo priznati da se crnogorski turizam bazira na kupališnom. Sunce, more i plaže, privlače turiste, a sve ostalo je prilog. Plaže su dominantna stavka u turističkoj ponudi. To potvrđuje i statistika. U periodu jul-septembar, prethodne godine, ostvareno je 87% od ukupnog broja noćenja. Zato su plaže-kupališta naše bogatstvo.

Dužina morske obale: 293,5 km, dužina plaža: 73 km. Kupalište je kopneni prostor pristupačan svakome i koji se slobodno može koristiti za kupanje. (Zakon o morskom dobru).

Izgrađena i uređena kupališta su biznis, zato se i vode ratovi između potencijalnih zakupaca. Ostale plaže - propadaju. Na atraktivnim plažama je pravi krkljanac, stoga se bježi na manje plaže, na stijene, nepristupačne predjele đe su prilazi samo s morske strane ili kozjim stazama. Ali i njih otkriju i daju u zakup.

Svjetski standardi upućuju da je minimum plažnog prostora po jednom posjetiocu 5 m2. Master planom smo predviđeli 10 m2. Kod nas, na pojedinim plažama, jedan kupač na dva kvadrata, što je nedopustivo za ozbiljnu turističku destinaciju

Broj postojećih plaža je 74, dužine 57.505m, površine 1.615.700 m2 na kojima može da se kupa oko 169.000 kupača, a treba učiniti napor da taj broj bude 270.000. Zašto? Prema realnim brojkama, ne onim koje daje statistika, Crna Gora raspolaže sa 256.985 ležajeva na obali. Pri popunjenosti svih kapaciteta već sada fali oko 90.000 mjesta za kupanje za turiste, a da se ne spominje da kod ovog proračuna ne ostaje ni jedno mjesto za Crnogorce. U julu i avgustu 160.000-170.000 turista dnevno posjećuje plažu, u prosjeku, mada u nekim danima taj broj može da dostigne 250.000 možda čak i 400.000.

Master plan

U evidenciji JP Morsko dobro, organizacije kupališta u 2012. (www.morskodobro.com) - dužina 301 komercijalizovanih kupališta je 31,3 km, na površini od 804.599 m2. Na njima može da se sunča-kupa na svojih 5 m2 160.920, ili da se lagodno osjeća na plaži na 10 m2, 80.460 posjetilaca.

Ulcinjska pješčana Velika plaža duga 13 km, široka 60 m, površine oko 780.000m2, može da primi 156.000 kupača na 5 m2. U registru Morskog dobra u Ulcinj su evidemtirana 36 kupališta u dužini od 5.455 m, na 284.161m2, đe može biti 56.832. Obiđite ostali dio (nezakupljene) plaže, dovoljno mjesta, ali i smeća? Mala plaža u Ulcinju je velika gužva. Dužine 360 m, površine 10.300 m2, može da primi po standardima od 5 m2 oko 2.060 kupača, a u sezoni je dnevno taj broj i do 4 puta veći.

Budvanske plaže, komercijalizovane u Morskom dobru, su duge 9,5 km sa površinom od 265.499 m2, što može na 5 m2 po osobi, da primi 53.100 kupača, a sa komforom od 10 m2 26.550. Još ima mjesta za par hiljada kupača na nezakupljenim plažama. Kako broj ilegalaca prelazi 30%, onda je veliki problem za mjesta pod suncem. Još je veći, jer su tu hotelske plaže đe je standard za jednog kupača veći.

Na hercegnovskoj rivijeri, na 82 plaže dužine 5,7 km i površine 72.312 m2, lagodno sunčanje na površini od 5 m2 može da priušti 14.460 kupača, a pola od toga bi uživalo. Ima tu još mjesta na pontama, rivama…

Statistički ima mjesta, ali ipak je problem evidentan, posebno na odabranim plažama.

Ako želimo postati priznata turistička destinacija, standard za prihvat kupača na plažama mora se ispoštovati na 5 m2 i to za javne plaže, dok za uređena i izgrađena kupališta 10 m2 po jednom kupaču, a hotelska znatno više. Tim standardima moramo težiti. Pretrpavanjem postojećih plaža, ne. Devastacijom obalnog područja još manje. Stanje na zakupljenim crnogorskim plažama, znatno se unaprijedilo. Ko voli ugođaj na plaži siguran sam da će ga i dobiti. Ali isto tako mnoga zakupljena kupališta su postala brana osrednjem gostu. Na brojnim plažama poput svetostefanske, tzv. hotelskim, i drugim mondenskim nema peškira da remete unificiranost plaža. Sve se plaća, pijesak, stijena. Ono, pristup je slobodan, ali im cjenovnik ne da.

Ostale su plaže bez čuvara, neuređene, ali prikladne turistima plitkog džepa, koji se sa istom željom kupaju i sunčaju. Ali su neprimjerene imidžu turističke destinacije.

Moraju se uskladiti smještajni kapaciteti sa plažnim prostorom. Postojeće stanje nas upućuje na oprez i obavezu da ih sačuvamo od devastacije i radimo na novim plažama koje će biti po standardima. Međutim, na obalnom prostoru se gradi, neko javno drugi tajno. Niko ne haje što smo potpisnici Barselonske deklaracije po kojoj je zabranjena gradnja u obalnom pojasu do 100 metara. Krče se šumoviti predjeli, grade stambeni objekti, hotelski resorti, mali i veliki kompleksi. Niču mali, ali za crnogorske prilike veliki gradovi. Može, ali s mjerom.

Master planom CG se ugledala na Majorku. Zato, upozoravam na njihovu grešku, koja ih je skupo koštala. U zanosu slave, gradili su bez plana. Ostali bez turista. Rješenje je bilo bolno. Rušili su sa planom, da bi vratili turiste… Bolje učiti na tuđim, nego na svojim greškama.

Dužina morske obale: 293,5 km, dok je dužina plaža: 73 km, ponavljam, jer nam se čini da je plažni prostor veliki i nemilice ga trošimo, a u stvari smo isuviše mala zemlja da bi se razbacivali sa prirodnim bogastvom. Plaže su resurs koji moramo sačuvati i za buduće generacije

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")