Demokratski front je u svom programu građanima ponudio promjenu modela privrednog razvoja koja se zasniva na sasvim suprotnim pretpostavakama u odnosu na neoliberlani program DP SS DP. Naša vlada bi pokrenula čitav niz mjera i mehanizama za podršku otvaranju novih radnih mjesta, prioritetno u proizvodnji roba i usluga za izvoz. Naravno, vodeći računa o domaćim kadrovima, ravnomjernom regionalnom razvoju i optimalnom korišćenju resursa. U tom pogledu, vlada DF bi dodatnim sredstvima stimulisatla otvaranje svakog radnog mejsta. Preko Razvojne banke bi se obezbjedili dugoročni izvori finansiranja za kupovinu opreme i mašina, projekte, izgradnju zgrada za pokretanje proizvodnje. Preko Fonda rizičnih ulaganja otkupljivale bi se hipoteke kod banaka sa velikim diskontima. Pored dugoročnih izvora kapitala za investicije, obezbjeđivao bi se i neophodni obrtni kapital za reprometrijal i sirovine za pokretanje proizvodnje. PDV bi se naplaćivao tek kada preduzeća naplate svoja potraživanja, a ne odmah nakon fakturisanja. Državni garantni fond izdavao bi garancije bankama za izvozno orijentisane projekte i na taj način pomagao preduzetnicima koji imaju dobre poslovne ideje, a nemaju imovinu za hipoteku, da dobiju kredite kod banaka. Država ne treba da se libi od subvencionisanja kamata za kredite preduzetnicima koji otvaraju radna mejsta u proizvodnji za izvoz. Poreska politika treba da bude takva da stimuliše ulaganje u nerazvijena područja na sjevereu države. Stopa poreza na dobit treba da bude 0, za firme koje otvaraju pogone na sjeveru.
Posebno je važno stimulisati otvaranje malih porodičnih zanatskih radnji, sitne proizvodnje i sl. koje mogu biti od velikog značaja za rješavanje pitanja nezaposlenosti. Za ove male radnje (frizere, sajdžije, obućare, krojače, kućnu radinost, poslastičare, buregdžinice...) treba ukinuti fiskalne kase, a inspekcije službe temeljno reorganziovati na način da njihova osnovna uloga bude preventivna i edukativna, a ne represivna. Aktuleni režim drži u stalnom strahu od inspekcija, kazni i zatvaranja hiljade naših ljudi čija egzistencija zavisi od tog posla. Na ovaj način režim primorava vlasnike ovakvih radnji i njihove porodice da glasaju za DPS. Vlada DF bi oslobodila preduzetnički duh naših ljudi i stimulisala malu privredu i porodične firme. Odmah treba ukinuti sva parafiskalna opterećenja privredi, što će značajno smanjiti troškove poslovanja. Ovakva transparentni poslovni ambijent, jasna i jednostavna fiskalna politika i inspekcijska služba koja dominatno djeluje prevetivno i edukativno, djelovaće podsticajno na otvaranje novih malih radnji, koje će kapilarno zapošljavati ljude i povećati flekibilnost i mobilnost tržišta rada.
Radnici moraju biti zaštićeni i sindikat mora biti obavezan u svakom preduzeću sa preko 10 zaposlenih. Rad na crno i nesiplaćivanje poreza i doprinosa sa zaradama treba da budu krivična djela. Porez na prihod ne treba naplaćivati za plate koje su do prosječne zarade.
Kamate u crnogorskim komercijalnim bankama su previsoke i imaju karakter zelenaških. Više je razloga za to, od sistemskih i strukturnih, do špekulatvnih i kriminalnih, ali u ovom trenutku najveći problem je zabrinjavajuće visoki nivo nenaplativih kredita. Naime, rukovodstva crnogorskih komercijalnih banaka su u toku 2006, 2007, 2008 godine davali ogoromne iznose kredita ne poštujući uobičajne standarde u procjeni rizika i obezjeđenju kredita. Za kolateral su uzimane akcije ili nekretnine koje su nerealno procjenjivane i čija je tržišna vrijednost naduvana. Lično nemam nikakve dileme da se radi o dogovorenim transkacijama između rukovodstava banaka i privilegovanih klijenata koji su dobijali kredite bez valjanog pokrića. Najveći dio od preko 1 milijarde ovakvih kredita bez pokrića je završio van Crne Gore na privatnim računima dužnika, a u bankarskim bilansima ostale su ogromne rupe. Zbog tih nenaplativih kredita, povećan je nivo obaveznih rezerevi i banke su morale da uvode nove troškove građanima i privredi i da zadržavaju zelenaške kamate od oko 10% koje pogubno djeluju na opstanak malih i srednjih preduzeća. Najveća odgovornost leži na Centralnoj banci koja je tolerisala lažno predstavljanje ovih nenaplativih kredita u bilansima banaka. Umjesto da se ovi krediti tretiraju kao nenaplativi i da se knjiže kao gubici, sa obavezom banaka da ih supstuišu novim kapitalom, Centralna banka je tolerisala knjigovodstvene malverzacije. To je dovelo do smanjenja kredita za privredu i građane i zadržavanja visokih kamatnih stopa koje predstavljaju ozbiljan problem za normalno fukcionisanje pirvrede. Drugi veliki problem su dugovi države, gdje komericjlane banke radije kreditiraju državu, nego privredu. Ovakvo stanje je neodrživo i vodi ka krizi likvidosti i solventnosti privrede, smanjenju privredne aktivnosti, zatvaranju malih i srednjih preduzeća i povećanju nezaposlenosti. S toga je neophodno hitno osnivanje državne razvojne banke koja treba da obezbijedi dugoročni kapital za finansiranje investicija u proizvodnju i poljoprivredu po kamatama do maksimalno 3% godišnjje uz razumne grejs periode.
Akciza na gorivo mora biti manja, jer je maloprodajna cijeva goriva neodrživa. Nedopustivo je da država toleriše šverc grandioznih razmjera u koji su uključeni vrhovi režima i njihovi tajkuni, a da građani kroz visoku cijenu goriva, takse i slične namete finansiraju državu. Siva ekonomija i šverc moraju biti energičnom akcijom svih državnih organa sasječeni u korijenu. Vlada DF bi radikalno promjenila odnos građana prema švercu i utaji poreza, što je postala odomaćena praksa. Poštovanje zakona, jedna tretman svih građana, regularno poslovanje i plaćanje poreza moraju biti temlej novog pravnog i ekonomskog patriotizma. Eliminisanjem šverca, zapljenom imovine stečene kriminalom i konfiskacijom 6,25 milijardi USD iznijetih iz zemlje, napunićemo budžet i stvoriti fer uslove za tržišnu utakmicu u kojoj neće biti kažnjavani oni koji posluju regularno, a nagradjivani šverceri, prevaranti i utajivači poreza. Na kraju krajeva, Vlada DF će morati uložiti ogroman napor da nas ugledni svjetski investitori počnu prepoznavati kao destinaciju u kojoj vlada sila zakona, a ne zakon sile, kriminal i korupcija.
Bonus video:
