Sljedeće sedmice, svjetski lideri okupiće se na Konferenciji Ujedinjenih nacija o održivom razvoju “Rio +20” u Rio de Žaneiru u Brazilu. Da li će biti uspješna? Mislim da hoće. U to sam siguran zbog svega onog što je prethodilo samoj konferenciji. Na prvom mjestu, tu mislim na veoma opsežne pregovore. Čak i u ovom momentu, više je neslaganja nego saglasnosti oko detalja takozvanog ”završnog dokumenta“ koji će biti usvojen na Konferenciji. Ipak, taj dokument nije glavna odrednica događaja. Mnogo je važnije ono što je konferncijom “Rio +20” već ostvareno – a to je formiranje globalne inicijative za promjenu.
Konferencija “Rio +20” je samo jedna od važnih prekretnica na dugom putu. Na čuvenom Samitu o planeti Zemlji, održanom 1992, održivi razvoj definisan je kao važna globalna kategorija.
Danas, došli smo do šireg i više nijansiranog razumijevanja tog vjekovnog imperativa: kako još bolje balansirati razvojne potrebe rastuće populacije u svijetu - tako da svi mogu okusiti plodove ekonomskog napretka, a da pri tom očuvamo najdragocjenije resurse naše planete: zemlju, vazduh i vodu. Više od 100 šefova država i vlada pridružiće se učesnicima konferencije u Riju, koji će, prema procjenama, biti oko 25,000, da zajednički trasiraju naš put naprijed.
Predugo smo spaljivali i konzumirali naš put ka prosperitetu. Taj model je iza nas. U Riju, moramo početi da kreiramo novi model – model ekonomije 21. vijeka koji odbacuje mit o nemogućnosti ostvarenja kompromisa između razvoja i zaštite životne sredine. Sve je jasnije da, uz vođenje mudre politike, vlade mogu ostvariti rast svojih ekonomija, smanjiti siromaštvo, stvarati dostojanstvena radna mjesta i ubrzati društveni razvoj na način da se u potpunosti poštuje očuvanje prirodnih resursa.
U širem smislu, uvjeren sam da je impuls za promjenom već nepovratan. Dokaz za to je svuda oko nas, vidljiv u malim i velikim državama, u bogatim i u siromašnim. Barbados, Kambodža, Indonezija, Republika Koreja i Južna Afrika, samo su neke od mnogih zemalja koje već usvajaju strategiju takozvanog "zelenog rasta", koja se ogleda u ograničenom korišćenju prirodnih resurse na efikasniji način, otvaranju novih radnih mesta i u promovisanju razvoja uz nisku stopu emisije ugljen dioksida. Jermenija, Azerbejdžan, Egipat, Kenija, Jordan, Malezija, Meksiko, Nepal, Senegal i Ukrajina već primjenjuju tehnologije zelenog razvoja u raznim granama industrije, od poljoprivrede do turizma. Kina se obavezala da će obezbijediti 16 odsto svojih energetskih potreba iz obnovljivih izvora do 2020 i planira da investira više od 450 milijardi (američkih) dolara u reciklažu otpada i razvoj “čistih” tehnologija u okviru postojećeg petogodišnjeg plana.
U Brazilu, na primjer, u upravljanje otpadom i procesu reciklaže zapošljeno je više od 500.000 ljudi, od kojih su većina sa margina društva. U okviru novog Zakona o zapošljavanju u ruralnim oblastima, Indija isplaćuje ljude za bolje upravljanje prirodnim resursima, kao što su šume i svježe vode. Gdje god se okrenete, nacionalne i lokalne vlasti usvajaju principe i prakse koje, posmatrane zajedno, mogu pomoći tranziciju iz perspektive ruinirane životne sredine i rastuće socijalne nejednakosti ka novoj eri inkluzivnog i uravnoteženog održivog rasta.
Vlade i države, nisu same u tom procesu tranzicije. U Riju, više od 1.000 privrednih lidera sa svih kontinenata poslaće zajedničku poruku: Način na koji smo navikli da radimo više ne funkcioniše! Mnogi od njih su članovi UN Global Compact-a – pokreta volontera iz privatnog sektora koji razumiju da u 21. vijeku društvena odgovornost znači korporativnu održivost.
Stoga je kompanija Najk (Nike), koja je šampion takozvane "zatvorene petlje" – načina proizvodnje uz minimalno industrijsko zagađenje, pokrenula novi program pod nazivom Mata ne Peito - Portugalski kolokvijalizam za "preuzimanje izazova", pomažući zaštitu šumskih ekosistema u Brazilu.
Kompanija Unilever se obavezala da će sve svoje sirovine nabavljati iz održivih izvora do 2020. Kenijska kompanija Safarikom (Safaricom) uvrstila je princip rodne ravnopravnosti u svoju poslovnu politiku radi kreiranja takozvanog ‘mother-friendly’ okruženje u kojem su zaposlenim majkama omogućene brojne olakšice u radu.
U međuvremenu, kompanija Majkrosoft (Microsoft) objavila je da će uskoro ostvariti takozvanu ‘carbon-neutral’ operativnost, odnosno proizvodnju uz nulto zagađenje okoline. Kineska Broud Grupa (Broad Group) koja proizvodi ne-električne klima uređaje koji su za 200 odsto energetski efikasniji od uobičajenih, sada taj koncept razvija i u proizvodnji drugih uređaja kojima se ostvaruje znatna ušteda električne energije. Tafstaf (ToughStuff) sa Mauricijusa nastoji da obezbijedi pouzdanu solarnu energiju za više od 33 miliona ljudi u Africi do 2016, dok kompanija Furničr Enerdži (Future Energy) iz Abu Dabia radi na elektrifikaciji ruralnih oblasti u Avganistanu i južnopacifičke ostrvske države Tonga.
Energija će biti fokus Konferencije u Riju. Ja bih je nazvao “zlatna nit” koja povezuje tačke ka održivoj budućnosti – ključni pokretač za razvoj, socijalno uključivanje i zaštitu životne sredine, uključujući klimatske promene. Zato sam u 2011 osnovao novu incijativu pod nazivom “Održiva energija za sve”. Naš cilj je: obezbijediti univerzalni pristup modernim energetskim servisima za jednu od pet osoba u svetu koje ih trentno nemaju; smanjiti rasipanje energije udvostručenjem energetske efikasnosti, kao i udvostručiti udio obnovljivih izvora energije na globalnom nivou. U Riju, lideri vlada, poslovnog svijeta i civilnog društva objaviće čitavu galaksiju akcija usmjerenih na unapređenje ovih ciljeva, od promovisanja čistijih i efikasnijih rerni do pružanja podrške vladama da bolje iskoriste svoje geotermalne i druge potencijale obnovljive energije.
“Održiva energija za sve” je partnerski model budućnosti. Princip je jednostavan, ali moćan: UN koriste svoju nenadmašnu sazivačku moć da okupe sve relevantne aktere da rade na ostvarenju zajedničkog cilja, za opšte dobro. Na kraju krajeva, upravo se o tome i radi kada je riječ o Konferenciji Rio +20. Da, sami pregovori su vrlo važni, jer sporazumi koje danas uspijemo staviti na papir, oblikovaće debate sjutrašnjice. Ali Rio +20 ide i korak dalje – to je izraz dinamičke globalne inicijative za promjenu, veliki korak naprijed prema budućnosti koju želimo.
Bonus video:
