Da svisneš. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore poslao je predlog Vladi da poveća cifru od 1.300 na 2.000 eura poslanicima/cama. Predstavnici/ce osiromašenog, opljačkanog naroda traže da im se na ime privilegija i izjednačavanja sa ministarima u Vladi, poravna stanje.
Ništa manje, ništa više nego 700 eura plus. Vele, dijele ministi, pa i mi da podijelimo. Nismo ništa bolji. Ruka ponovo u našem džepu, uprkos znanju da su nas rasturili kao „bugarsku skupštinu“, o jadu zabavili. Nema boljeg komentara - „Vaši“- rekla bi moja majka - „nikad ne znaju kada da prestanu da piju krv“.
Odgovor - zakonodavna vlast može da ukine sve privilegije u ovoj zemlji, jer ima pravnu metlu, a to joj je radni zadatak - da počisti - regulisanje i kreiranje stanja u državi. Lekcija broj jedan - poslanici/ce padoše kao i mnogo puta do sada - istrčali na teren pa pokazali svoj veš. Svi nesaglašljivi, inače, po pitanju NJC, saglasiše se do jedan sa ovim zahtjevom za povišenje, poput vjera i vjeroispovjedača, oko pitanja raspolaganja ženskim tijelom i prava na abortus. Moć je privlačna tezga. Naročito nad ženama. Do 1.300 mnogi od nas ne mogu da dobace. Uprkos znanju i zvanju.
Informacija da će se angažman za narodne predstavnike u odborima preduzeća smatrati konfliktom interesa, uputi me u strah istih. Svoje sebične razloge pravdaju porukom iz Evrope, koju boli briga - da su vam naknade najniže, pa da ih povećate. Gospodo od privilegija, niti smo mi Evropa, niti ste vi europejci, niti je vaš rad dobio prelaznu - demantuje vas stvarnost svakog dana - makar po jednim štrajkom glađu.
Neki su kablovi očigledno, bilo podmorski ili zemljani, pokidani - pa ni vi ni Evropa ne primate signal. Ovo ću reći još samo jednom - civilno društvo, gospodo, oni zaludnici, na sva usta govorili su makar deset godina o toj otimačini našeg novca i muke, o tom konfliktu interesa, o tom nasilju kojeg ste spremni svi zajedno da podržite. Sestre kese - rekla bi avet devedesetih. Produžiše pominjani.
To što su vašim neznanjem i nesposobnostima, lažima i političkim trgovinama i tezgama, zloupotrebom narodne muke, manipulacijom povjerenja, devastirani znanje, profesija, obrazovanja, struke..... i što to i dalje nije vaša briga - tu odgovornost ne prihvatate kada tražite JOŠ.
Kome do vama pripada odgovornost što nas je sve više koji oblast društvenog života ne mogu da nastane. Nema od čega da se živi. Ili se štrajkuje glađu. Odbačeni/e - ne nastanju život.
Uz dužno poštovanje svim grupama odbačenih, koje je prošlonedjeljno istraživanje markiralo kao diskriminisane - ugrožene, žene su tu najbrojnija grupa. Za njih se govori, i hoće se reći, da su dobro prošle i da su nešto neravnopravnije. Ovaj put neću o brojkama - hoću o političkom programu jednog transparenta.
Na rukometnoj utakmici cura iz Budućnosti protiv tima iz Norveške razvijen je transparent na kojem je pisalo „MI SMO ĐECA PODGORIČKA, SVIMA NAM JE MILA PIČKA.“ To je bio odgovor „osjetljive“ rulje koju na nekim mjestima zovu navijačima, na vijesti da će Crna Gora pokušati da se suoči sa ideologijom fašizma i isključivanja Drugih.
Transparent upečatljivo i nedvosmisleno svjedoči da devedesete nisu bile iznenađenje i da su žive, življe nego ikada. Čak su i vješti peru, koji su davno ukazivali na „šešire šegrtovanja“ i opasne discipline šurovanja za zlikovcima, a sada već i sami negdje trljajući fotelje, otrli, neke patose sopstevnom mržnjom prema ženama, ulazeći u zonu rizika da im se hipoteze i zaključci proglase mizoginijom, a podvikne na svijest da li znaju što time čine. I jednima i drugima da bude jasno – politički program organizovanog silovanja, bilo kao ratna ili mirnodopska tezga, nikada nije osuđen u Crnoj Gori. Zato je aktivan. Matriks.
Pisao je te večeri pred licima rukometašica koje su nam godinama dizale samopouzdanje kada je to gotovo bilo nemoguće - svodeći ih na predmet koji treba da siledžijstvo siledžija, pa makar u autorskoj priči bili prepoznati kao muževi, braća i sinovi. Pred ženama Crne Gore.
Opipiljiva, opredmećena mržnja muškaraca prema ženama vrištala je sa tribina, iz fotelja moći, sa političkih govornica, iz sudnica, sa ulice, iz smijeha moćnika, iz arogancije onih koji po sistemu pampura i malih šrafova podržavaju i saglašavaju se sa oduzimanjem šansu – gubitkom budućnosti.
Žene Crne Gore znaju koju količinu nasilja piju svaki dan. I koliko i zašto moraju da aplaudiraju gok ih pljuju i svode na objekte za podkusurivanje. Podršci ovom programu sudi se u Hagu, dok se na sudovima Crne Gore obaraju presude za ratni program zločina zbog nedostatka dokaza. Kakvi dokazi su potrebni da bi se ratno zločinovanje povezalo sa pomenutom porukom na terenu. Rat koji se taji da je vođen, izlazi kroz uši...
Koliko žena je ta masa silovala od terena do svojih i tuđih kuća i dvorišta – a transparent mi daje za pravo da vjerujem u to. Izostanak akcije mi daje pravo, informacija koja sumnjiči ljekare za kriminal i nasilje, zloupotrebu povjerenja nad trinestogodišnjakinjom nam se „osmjehuje“ da je program aktivan.
Nesuočeni sa prošlošću koja vrvi od nasilja nad ženama, učestvujemo u zločinima, tolerišućim stavom, negiranjem da se nama to ne dešava, prešutkivanjem, sumnjičenjem, potrebom da nam se očigledne činjenice dokazuju, aplauzima i popijenom agresijom dok stojimo i čekamo da sila prođe, poimanjem - to je njihova privatna intimna stvar.
Transparent sa tribina u Morači je refleksija jednog stanja u kojem se društvo nalazi, u kojem je poraslo mnogo generacija, u kojem se svakog dana predstavnici/ce parlamenta, Vlade, takmiče ko će uzeti više - ko će oštetiti i uništiti više sve nas zajedno. Kako će nas ovog puta ostaviti za sobom u toj otimačini na koju se ne oglasi niti jedan jedini predstavnik/ca protiv predloga? Arogancijom i silom. Istog mirisa je i poruka sa bilborda – „Gurnute u pozadinu“, dok DPS-ovci planiraju primjenu političke participacije žena kao svoj petnestogodišnji plan - na rate. Dakle, ima još da se otima i da nas s vremena na vrijeme podsjete da nam nisu sišli sa grbače.
„Kako u debelo uho zabiti nežnu reč“, pitao je Branko Miljković. Dok sječemo granu na kojoj sjedi još samo sirotinja. Glasom za bojkot postojećih i njihovih kontrapostojećih.
Bonus video:
