Pokret za promjene u potpunosti ostaje privržen minimumu prinicipa koje treba da uključi Ustav Crne Gore u pogledu obezbjeđivanja dodatnih ustavnih garancija nezavisnosti i efikasnosti pravosuđa. U potpunosti se slažemo da se mora izbjeći bilo kakva uloga političkih institucija u donošenju odluka u proceduri imenovanja i razrješenja sudija. S druge strane, cijenimo da se u izboru modela organizacije pravosuđa mora dodatno povesti računa i o trenutnom stanju u pravosuđu, koje zahtijeva hitne i sveobuhvatne reformske mjere.
Nepodijeljena ocjena i domaće i međunaordne stručne, političke, ali i šire laičke javnosti je da je crnogorsko pravosuđe trenutno opterećeno teškim hipotekama optužbi za korupcionašku praksu i povezanost sa organizovanim kriminalom. Ovako pravosuđe , kakvo je danas, ne može da odgovori na sve veće zahtjeve i domaće i međunarodne javnosti u vezi uspostavljanja vladavine prava i efikasne borbe protiv korupcije i organizovang kriminala.
S toga je PzP, kao istinska proevropska i refromska politička partija, snažno uvjerena da je ustavno rješenje koje predviđa da sudije same biraju članove Sudskog savjeta iz reda sudija, samo dodatno stabilizovalo i ojačalo postojeće stanje u pravosđu i na duži rok onemogućilo nužne reforme. PzP, stoga, insistira da je sada prioritet obezbijediti ustavne mehanizme potrebne za sprovođenje neophodnih refromi u pravosuđu, uz puno poštovanje temeljnog prinicipa i standarda Savjeta Evrope (SE).
Imajući u vidu trenutno stanje u pravosuđu koje je pod višestrukom kontrolom vlasti (politčkom, interesnom i porodičnom), PzP je kao dio dogovora o glasanju za Ustav sklopila Politički sporazum sa vladajućim partijama u kome smo se dogovorili da u saradnji sa Venecijanskom komisijom SE, odmah nakon usvajanja Ustava, treba uspostaviti stalni monitoring implementacije i funkcionisanja modela Sudskog savjeta predloženog Ustavom. Ukoliko se, na osnovu analize rezultata monitoringa, predloženi model pokaže neefikasnim, potpisnici Sporazuma su saglasni da se pokrene procedura za izmjenu modela na osnovu predloga PzP.
Mi smo predlagali model u kojem će sve članove Sudskog savjeta birati Skupština kvalifikovanom dvotrećinskom većinom. Cijenimo da u Sudskom savjetu ne treba da bude nijedna politička ličnost već isključivo nezavisni pravni stručnjaci, po mogućnosti sa iskustvom u pravosuđu. Predlažemo da većinu članova Sudskog savjeta čine sudije koje će biti predložene od strane opšte konferencije sudija, a da ostatak članova budu nezavisni stručnjaci koje će predlagati ovlašćeni predagači.
Zbog povećanja konkurencije i izbjegavanja uticaja klanova, cijenimo da bi bilo poželjno obezbijediti i mehanizam samokandidovanja. Na ovaj način Skupština ne bi imala nikakv uticaj na izbor i razrješenje sudija, ali bi zadržala nepohodnu kontrolnu funkciju u cilju obezbjeđivanja nužnog balansa između zakonodavne i sudske vlasti.
Sudski savjet odlučuje o izboru, disciplinskoj odgovornosti, imunitetu i razrješenju sudija, predsjednika sudova i sudija porotnika na osnovu kriterijuma i u postupku predviđenim zakonom.
Sudski savjet utvrđuje broj sudija u svakom sudu u zemlji, predlog sudskog budžeta i i vrši druge poslove određene zakonom.
Sudski savjet ima jedanaest članova koje iz redova sudija, advokata, univerzitetskih profesora i drugih istaknutih pravnika bira Skupština dvotrećinskom većinom na osnovu kriterijuma i u postupku određenim zakonom.
Članovi Savjeta se biraju na četiri godine i ne mogu biti ponovo birani. Šest članova Sudskog savjeta moraju biti sudije sa stalnom sudijskom funkcijom na predlog Opšte konferecnije sudija. Ako Skupština bira ove članove Savjeta, onda da to čini između 14 ili 21 kandidata koje predloži Opšta konferencija sudija koja treba da bude otvorena za javnost (novinari, predstavnici NVO). Dakle, na svečanoj sjednici obavlja se postupak prebrojavanja zapečaćenih glasova svih sudija, što je u Crnoj Gori moguće izvesti u kratkom roku zbog malog broja sudija.
Kandidate za preostalih pet članova Sudskog savjeta predlažu Advokatska komora, Pravni fakultet i nevladine organizacije s najmanje dvogodišnjim iskustvom u oblastima zaštite ljudskih prava, unapređenja demokratije, vladavine prava i borbe protiv korupcije. Za člana sudskog savjeta može se samokandidovati i pravnik koji ispunjava zakonom predviđene uslove. Ove institucije ukupno predlažu 8 kandidata, između kojih Skupština bira 4, bez ograničenja u pogledu institucije ili profesije. Obavezno treba tražiti da izbor svih članova Savjeta mora da bude kvalifikovanom većinom.
Protiv odluke Savjeta o izboru kandidata na funkciju sudije, može se pokrenuti upravni spor (alterantiva ustavna žalba).
Ovlašćeni predlagači predlažu Skupštini najmanje dvostruki broj kandidata od broja koji se bira.
Sudski savjet jedanput godišnje podnosi izvještaj o stanju u pravosuđu Skupštini.
Venceijanska komisija nam je 12. oktobra 2007. poslala odgovor u kome navodi da naš predlog “sadrži brojne veoma pozitivne elemente. Posebno, izbor članova sudskog savjeta u parlamentu treba da bude dvotrećinskom većinom, čime se obezbjeđuje da većina u parlamentu ne može nametnuti svoje kandidate, ne bi bilo direktnog uključivanja parlamenta u izbor i razrješenje sudija, većina članova sudskog savjeta bila bi izabrana između kandidata predloženih na opštoj konferenciji sudija”.
I na ovaj način PzP je pokazao i dokazao svoju posvećenost demokratskim standardima i prinicpima ustavne nezavisnosti pravsuđa, refromski kapacitet i stručnost prilikom koncipiranja ustavnih rješenja i otvorenost prema mišljenjima i sugestijama respektabilnih NVO koje se bave ovom problematikom.
Danas, tri godine kasnije, ispostavilo se da vlast nije ispunila politički sporazum, a da nam EU sugeriše da mijenjamo Ustav u dijelu modela upravljanja pravosuđem, i pored toga što je ovaj aktuelni model zastupao predsjedndik parlamenta, Krivokapić lično. Svaka sličnost sa blamažom oko neizglasavnja izbornog zakonodavstva je slučajna.
Bonus video:
