I bi popis! Istina, još se nisu stišale etničko-religijsko-jezičke strasti, ali su barem pristigle brojke o onome što nikog nije zanimalo. Saznali smo da nas je manje nego što smo mislili i da kao nacija opasno „starimo“. Saznali smo da je u svega 6 od 21 opštine zabilježen rast broja stanovnika. Iz različitih razloga, u Budvi i u Šavniku je manje stanovnika nego stanova. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se prilikom popisa u Budvi nisu prebrojali nezavršeni stanovi, izgleda da u svakom može zanoćiti tek pola čovjeka.
Popis je uvijek trenutak „presabiranja“ i novog početka. Na primjer, odnos stanova i stanovnika u Budvi pružio bi nam mogućnost da planiramo ljudske resurse. Pošto je uglavnom riječ o vikend stanovima, jasno je da sa više od 34 hiljade završenih stanova najtraženije profesije mogu biti one koje su usmjerene na održavanje tih stanova: kućepazitelji, čistačice, keramičari, vodoinstalateri, električari, moleri... Roditeljima koji priželjkuju da im djeca ostanu da žive u Budvi, preostaje da ih usmjeravaju da naprave izbor među ovim zanimanjima. Na drugoj strani, ostaje mogućnost da budvanska, i uopšte crnogorska djeca, osobito ako budemo dio EU, odu u zemlje koje će im pružati širi registar profesija i mogućnosti. Između dva popisa se već odselilo oko pet hiljada građana i to uglavnom onih do četrdeset godina starosti. Pošto je naše visoko obrazovanje uglavnom usmjereno na produkciju menadžera, pravnika i ekonomista, a standardi EU će zahtijevati smanjenje zaposlenih u javnim službama, sva je prilika da će mnogim visokoškolcima preostati nezaposlenost ili prekvalifikacija.
Iako je Budva još uvijek prestižno turističko mjesto, u hotelskim i ugostiteljskim objektima je malo mještana među kuvarima i konobarima. Crna Gora „uvozi“ te profesije, između ostalog i zbog zakona tržišta: „stranci“ će raditi za 300 eura, mještani traže mnogo više. Istina, sa tolikim brojem vikend stanova, čak i kada se porez povećao za 100%, teško je sačuvati plažni prostor za prave turiste. Parkova odavno nema, a ni parkinga. „Na sreću“ svaki čas bukne po neka nesreća u okruženju, pa se ogrijemo nadom da će nas „ova sezona izvaditi“.
U toku objavljivanja preliminarnih rezultata popisa završena je javna rasprava o Nacrtu plana Budva Centar. Spratnost objekata je povećana, pa su sada dozvoljeni objekti i do devet spratova, kao i niz solitera. Na prostoru dječijeg vrtića, tik do stare, lijepe kuće Anđusa, ucrtan je soliter sa 23 sprata. Znači da će se i dalje tražiti radnici u građevinarstvu. Međutim i njih Crna Gora tradicionalno uvozi iz regiona, često bez plaćanja pratećih poreza i doprinosa. Građevinci će popuniti i prazne privatne smještajne kapacitete – mnoga domaćinstva već ne mogu računati na turiste.
Tranzicioni razvoj grada i migracije, urodili su i kulturnim „plodovima“. Na to je u Budvi „stidljivo“ ukazivalo kontinuirano gubljenje gradskih atributa: nestali su bioskop i biblioteka, a „Grad teatar“ nikada nije dobio svoj prostor; odavno su ugašene lokalne novine, a Televizija Budva je u štrajku. „Inženjeri pristanka“, koji su nekada „pecali“ građane obećanjima da će se u nekoj novoj „mega - građevini“ naći prostor za sve što je izgubljeno, sada se više ni ne trude. Čemu to kad je na građanskom protestu zbog zatvaranja biblioteke bilo tek dvadesetak ljudi. Tržišni uslovi su neumoljivi – Budvi nisu potrebni ni biblioteka ni bioskop, ne treba joj ni pozorište, komotno se mogu zabetonirati i arheološki lokaliteti, a na zidinama Starog grada izbušiti po vrata na svaka dva metra, kako bi svi koji to mogu, otvorili po kafanu. Dobro bi bilo napraviti novu rivu oko cijelog Starog Grada, jer bi kafane sa južne strane bile pun pogodak. Ili možda povećati spratnost na devet etaža. Pa ipak, sve je to „raj“ pri Šavniku, koji takođe nema tih sadržaja i još je uspio da izgubi 29% stanovništva.
Brojke su neumoljive. One vas munjevito spuste na zemlju i učine smiješnim vaše ubjeđenje da ima neko ko o svemu misli i sve planira, pa da je sigurno predvidio i to što se događa. A onda počnete da se plašite da izgleda nije bilo plana i da su se stvari otele kontroli. Jasno vam je da su za nama ratovi, tranzicija i posljedice loših procjena. Jasno vam je i da se onaj ljudski kapital naslijeđen iz socijalizma dobrano istrošio, a novi se teško stvara.
Rimljani su imali boga Janusa, kome su bili posvećeni svaki prvi dan, mjesec i akcija. Pošto je osmatrao svaki ulazak i izlazak, uvijek je prikazivan sa dva lica. Budva i Šavnik su naš Janus sa dva lica. Jedno nas pita: ko će raditi na sjeveru ako opusti; drugo: šta će biti sa jugom ako ga istrošimo. Ako smo još uvijek država koja je proklamovala da će izgraditi društvo znanja i na taj način ostati konkurentna u svijetu koji se sve brže mijenja, možda bi ovaj popis mogao biti novi početak. Naravno, ukoliko etničko-religijsko-jezički predznaci nisu predviđeni da sačuvaju utabane staze ka Nigdini.
Autorka je profesorica književnosti
Bonus video:
