U ovom trenutku preko polovine stanovništva u svijetu je na internetu. Više od dvije trećine ima mobilni telefon, a većina ljudi sada koristi pametne telefone. Nije se, međutim, povećao samo broj ljudi koji koriste internet. Ono što daje dodatni značaj je to što se tokom proteklih dvanaest mjeseci povećalo i vrijeme koje ljudi provode na internetu. Prosječan korisnik interneta sada svakog dana provede oko šest sati koristeći uređaje i usluge na bazi interneta.
Više od 76% građana Jugistočne Evrope su korisnici interneta, dok 40% njih koristi sve aplikacije društvenih mreža na mobilnim telefonima, a većina su mladi ljudi.
Sedamdeset odsto privrednika iz Jugoistočne Evrope smatra da će im ukidanje cijena rominga pomoći da se podstakne trgovina. Više od dvanaest miliona turista je prošle godine došlo na Zapadni Balkan i svi su bili zabrinuti zbog cijena rominga. Mladi ljudi sa Zapadnog Balkana smatraju smanjenje cijena rominga korisnim isto koliko i slobodno kretanje, što je dovoljno velika stvar da ih ubijedi da češće putuju i lakše se povezuju sa svojim vršnjacima. Svi su složni da će umanjenje cijena rominga biti od velike koristi za građane i ekonomski razvoj.
Navodim sve ove brojke, jer je to u velikoj mjeri dio mog posla i dužnosti u Savjetu za regionalnu saradnju (RCC), organizaciji koja pomaže regionalnu saradnju u cilju evropske integracije Jugoistočne Evrope.
U živopisnom raskošnom regionu, privilegija je biti na položaju gdje radite na njegovom društvenom i ekonomskom jačanju, ali i na tome da se njegovi građani njim ponose, pri tome otkrivajući stvarni potencijal ovog dijela Evrope. To je nezbrisiv dug koji imamo prema građanima ovog regiona, ljudima koji su više od pola vijeka podnosili ogromne patnje, ljudima koji su svu svoju vjeru položili u svrhu promjene svojih života prema Evropi.
Zbog toga što sam i sama vrlo svjesna ovog duga, prednost dajem opipljivim rezultatima u odnosu na obećanja.
Ipak sam i sama građanka Zapadnog Balkana, dolazim iz Albanije i iz sopstvenog iskustva poznajem uspone i padove, lirsku melodiju riječi Balkan u samom regionu, ali i eho tog zvuka van njega. Moj dom i moja porodica su u Tirani, sjedište moje kancelarije je u Sarajevu i moj posao podrazumijeva mnogo putovanja. Biti u kontaktu i u vezi sa ljudima, privatno i poslovno, je, zato, od ključne važnosti.
Zaista je nezgrapno i nezgodno žonglirati SIM karticama, mijenjati ih prilikom prelaska granice ili juriti besplatan signal za internet da provjerite poruke ili jednostavno isključiti prenos podataka u romingu, sve u pokušaju da vam račun za telefon bude u razumnim granicama, a da pri tom još i završavate poslove bez obzira gdje se nalazite ili nazovete ljude koje volite i javite im da ste sigurno stigli. Mnogi moji prijatelji, kolege, poslovni partneri... obični građani, kao što smo vi i ja, su prošli kroz sve ovo.
Zamorno, komlikovano i skupo.
Jasno je da Zapadni Balkan nije ekonomski dobro razvijen region. Nezaposlenost je visoka, odliv visokokvalifikovane radne snage je sve veći. Ljudi su izgubili poslove, iz različitih razloga, i od sada će živjeti s rizikom da će napredak tehnologije „pojesti“ još i više radnih mjesta. Živimo u svijetu u kome skoro da nema mjesta za ljude koji ne posjeduju digitalne vještine. To je postalo norma, bez obzira da li ste na internetu ili ne. Društvene veze, osjećanja, aktivnosti, avanture, posao, politika, vlast - sve zaista stvarne istine našeg postojanja su zasnovane na internetu.
Prije godinu dana, lideri Zapadnog Balkana su prigrlili inicijativu za regionalni sporazum o romingu, predviđajući region bez rominga. Novi regionalni sporazum dio je rezultata u oblasti povezanosti Višegodišnjeg akcionog plana za regionalni ekonomski prostor Zapadnog Balkana na koji su se lideri iz regiona obavezali na samitu Zapadnog Balkana u Trstu u julu 2017. godine, kao i agende prioriteta podržane na samitu EU i Zapadnog Balkana u Sofiji 2018. U ovom kontekstu održava se i drugi Digitalni samit Zapadnog Balkana 4. i 5. aprila ove godine u Beogradu.
Vlade sa Zapadnog Balkana su sa nama, Savjetom za regionalnu saradnju koji je omogućavao proces, i Evropskom komisijom koja je pomagala, tokom prethodne godine neumorno radile na ovom sporazumu, koji će kada se potpiše značiti preduzimanje mjera ili neprocjenjive koristi jedne politike čiji uspjeh se ne svodi samo na dodatno smanjivanje rominga i njegovo ukidanje 2021. godine u regionu Zapadnog Balkana, već i na korektno i jednako postupanje prema građanima ovog regiona, pokrećući i proces smanjivanja cijena rominga između Zapadnog Balkana i Evropske unije.
To znači da možete više razgovarati, slati više poruka i više pretraživati internet bilo gdje da se nalazite u regionu, a platiti mnogo manje. Nema više briga o tome da li ste isključili prenos podataka u romingu kada prelazite granicu.
Sa ekonomskog stanovišta to je velika stvar za svih šest država regiona, tako se privrednici povezuju brže i jeftinije, radnici se lakše povezuju sa potencijalnim poslodavcima, a ujedno je to i mogućnost koja privlači turiste, jer ne samo da mogu posjetiti i uživati u našim brojnim lokalitetima kulturnog i avanturističkog turizma već mogu i lako podijeliti svoja iskustva.
Osim što ima pozitivan uticaj u našem regionu, ovaj proces daje nam svima i razlog da razumijemo da je Evropa stanje uma i da evropska integracija treba da predvidi i obuhvati stvarnu transformaciju našeg regiona. U svijetu u kome je budućnost, u najboljem slučaju, tmurna i maglovita, ali vjerovatnije neizvjesna, moramo povećati osjećaj odgovornosti za regionalnu saradnju.
Svaka šansa koju nismo iskoristili u ovom trenutku i na ovom mjestu kao ozbiljan znak osjećaja odgovornosti za našu budućnost je propuštena šansa. Kao što je Pjer Burdije rekao „za oblikovanje budućnosti potrebno je djelovati u sadašnjosti.“
S obzirom da današnje opredjeljenje ometa sjutrašnje mogućnosti, krajnje je vrijeme da zajedno ostvarimo rezultat, sa zajedničkom vizijom zajedničke svrhe, koju smo svi prigrlili, a to je da je ovaj region naš dom.
Autorka je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) iz Sarajeva
Bonus video:
