Turisti koji ovih dana brodom obilaze lijepi zaliv Boke, da bi mu se po ko zna koji put divili, ostaju začuđeni. Obala je izgubila svoje zelene konture. Nestao je ogroman broj stogodišnjih palmi, čak je građevinski nemilosrdno napadnuta i uvijek zelena makija koja je u svim zemljama Sredozemlja, sem Crne Gore, zakonom zaštićena.
Jedinstven je zaključak da našom obalom dominiraju betonska naselja, odnosno da je u toku nepovratna betonizacija obale.
Međutim, pogled od Herceg Novog prema Igalu je i dalje lijep. Dominira lijepi objekat Instituta „Dr Simo Milošević“ koji je veoma znalački uklopljen između dva uzvišenja sa svojim vrlo vrijednim zelenim okruženjem: palme, magnolije, eukaliptusi, mimoze, agave i ostala domaća vegetacija o kojoj se prilikom izgradnje Instituta veoma vodilo računa.
I ova zelena oaza Instituta je platila svoju cijenu, jer je u hercegnovskoj apokalipsi surlaša stradalo tačno 79 višedecenijskih stabala palmi vrste Phoenix canariensis. Znajući vrijednost svog zelenog okruženja, očekuje se da će hortikulturna služba Instituta adekvatno izvršiti njihovu supstituciju.
Institut raspolaže sa više parkova čija je ukupna površina 139.000 metara kvadratnih i to:
- park kod prve faze Instituta površine 1.899 m2;
- park i šuma kod druge faze Instituta površine 26.705 m2;
- park i šuma kod dječjeg odjeljenja površine 13.946 m2;
- park i šuma kod Vile „Galeb“ površine 61.101 m2;
- park ispod Vile „Galeb“ površine 16.194 m2;
- šuma Šištet površine 19.195 m2.
Institutove zelene površine formirale su se preko sedam decenija kao terapeutski dio na otvorenom za tzv. vanjske aktivnosti. U ovom prostoru se sprovode terapijske procedure koje zahtijevaju boravak u prirodi i to u periodu od 6 do 10 sati gdje se koriste tretmani: hladovine i zelenila, čistog vazduha i travnatih površina.
Ove tretmane koriste kardiološki i reumatološki bolesnici, kao i oni koji imaju problema sa hipertenzijom i dijabetesom i svi ostali koji imaju problema sa disanjem.
Pozitivnim zdravstvenim učincima zelenih površina doprinosi svježi vazduh, fizičke aktivnosti na otvorenom kao i mogućnost opuštanja. Za razliku od ostalih promjena životnih navika koje imaju kratkoročne učinke, boravak na zelenim površinama poboljšava zdravlje, naročito mentalno. Pokazalo se da zeleno okruženje Instituta povoljno utiče i na slabo pokretne pacijente ako iz svoje sobe gledaju u zelene površine.
Tada se lakše podnosi bol i povećava mogućnost ozdravljenja.
Na zelenim površinama, za razliku od ostalih, vazduh je više jonizovan, ultraljubičasto zračenje i lako isparljive supstance koje lebde iznad biljaka utiču na pojačanu jonizaciju kiseonika koji opet blagotvorno utiče na efikasnije usvajanje kiseonika i povećanje odbrambenih sposobnosti organizma.
Područje Igala na kome dominira Institut „Dr Simo Milošević“ izrazito je bogato prirodnim ljekovitim faktorima (ljekovita klima, morski peloid, morska i mineralna voda) i, naravno, velike zelene površine bili su dovoljan razlog da se Igalo proglasi za liječilišno mjesto.
Ali, poslije više decenija pokušaja, nije uspjela da se realizuje želja da se Igalo proglasi za liječilišno mjesto, čiji bi status Igalu dao poseban imidž. To bi podrazumijevalo izgradnju samo privlačnih objekata uklopljenih u parkovske površine, gdje bi svi djelovi mjesta gdje borave gosti na liječenju i rehabilitaciji predstavljali zonu mira u odnosu na ostale djelove obale.
Kako se projekat Igalo - liječilišno mjesto nije realizovao, ostaje nam da strahujemo za sudbinu prirodnih vrijednosti Igala, naročito za atraktivne zelene površine Instituta.
Zeleno bogatstvo Instituta treba koristiti što više u zdravstvene svrhe i što je najvažnije - truditi se da svaki dio ovog bogatog zelenila ostane očuvan.
Nadamo se da će ova informacija uticati i na arhitekte koji na zelenilo gledaju samo kao estetsku dimenziju svojih projekata. Da će uvažiti činjenicu da zelenilo donosi niz zdravstvenih dobrobiti. Nemilosrdno uništavanje zelenila uslijed povećane urbanizacije depresivno djeluje na većinu ljudi, sem arhitekata, koji tvrde da će betonizacijom obale i uništavanjem zelenila poboljšati uslove života.
Prostor i perspektivu Igala najviše je uništilo domicilno stanovništvo koje je željno čekalo da unovči svoje parcele, zidajući apartmane za tržište i tako za sva vremena uništilo perspektivu Igala kao liječilišnog mjesta. Uostalom, izgradnja apartmana i stanova za tržište je dominirajuća pojava za sve investitore na Crnogorskom primorju koji svojim neznanjem uništavaju naše ne baš obnoviljivo prirodno bogatstvo. Ogromna pohlepa za brzim bogaćenjem ruši sve moralne norme i sve se svodi na grabljenje prostora. Tako da sve češće umjesto prekasnih vizura Boke, imamo vizuelno zagađenje sivim betonskim apartmanskim naseljima bez ikakvog zelenila.
Da nije sve tako depresivno kad su u pitanju zelene površine u Igalu potvrdiće Izvod iz PUP-a Opštine Herceg Novi koji je usvojen ove godine i koji ćemo doslovno citirati: “Posebno se insistira na zaštiti ovog kompleksa u svijetu činjenice da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture prihvatilo inicijativu za upis objekta Titove vile u Registar nepokretnih kulturnih dobara (Dopis Mministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Kotor, br. 05-58/2016 od 22.11.2016.)“.
Na osnovu svega, u PUP-u Herceg Novog figurira zaključak da se u cilju zaštite i revitalizacije zelenih površina Instituta svi budući planovi kreću u pravcu stvaranja botaničke bašte koja bi 60 odsto bila izložbena zona koja reprezentuje raznovrsnost i bogatstvo biljnog svijeta i 40 odsto prostora parka bi predstavljalo rekreativnu zonu za potrebe zdravstvenog turizma.
Da li će se realizovati ovi zaključci iz PUP-a Opštine Herceg Novi i da li će oni biti budući korektivni faktor za sve devastirane zelene površine, zavisiće u prvom redu od poteza budućih investitora-vlasnika koji ne bi trebali dozvoliti da se nastavi silovanje prirode u ovom lijepom krajoliku Boke Kotorske.
Autor je viši naučni saradnik Instituta „Dr Simo Milošević“, Igalo
Bonus video:
