Već preko 800 dana Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i ostali arapski saveznici blokiraju zalivsku državu Katar. Inspirator ove blokade je saudijski prestolonasljednik Mohammed bin Salman, koji je okončanje bojkota povezao sa više zahtjeva. Jedan od njih je da turska vojna baza u Kataru, otvorena 2016, bude odmah zamandaljena. Katarski emir Tamim bin Hamad odbacio je ovaj zahtjev. Umjesto toga će na jesen, u prisustvu R. T. Erdogana, predsjednika Turske, otvoriti i drugu vojnu bazu na teritoriji Katara. To su potvrdili i u redakciji Erdoganu bliskog turskog lista “Hürriyet”.
Trenutno je u pustinji Katara stanionirano oko 3.000 turskih vojnika. Koliko će ih ubuduće biti, novinarka ovog turskog lista Hande Firat nije htjela da otkrije, ali je rekla: „Mogu da kažem da će broj biti drastičan.“ Izvori u Kataru polaze od toga da će ubuduće do 5.000 pripadnika turske armije trajno biti izaslano u emirat.
Ankara za Dohu najbitniji partner u regionu
Proširenjem turskog vojnog prisustva vlade u Dohi i Ankari šalju jasne signale. Erdogan demonstrira da se - uprkos padajućoj podršci u narodu, kao i privrednoj krizi u Turskoj - čvrsto drži svojih planova proširenja uticaja Turske na Bliskom istoku. Istovremeno, ova druga turska vojna baza u Kataru ima zadatak da - u slučaju dalje eskalacije iranske krize - štiti turske ekonomske interese u Perijskom zalivu.
Sa svoje strane, emir Tamim od Katara demonstrira da saudijska blokada nema uticaj na njegovu politiku. I da mu ne pada na pamet da ispuni i jedan od uslova iz ultimatuma saudijskih i ostalih Arapa. Neće zatvoriti ni svoju svjetski aktivnu televiziju Al Jazeera. A ni tursku bazu u Kataru.
Naprotiv, Katar i Turska su od početka blokade u junu 2017. svoje političke, privredne i vojne odnose kontinuirano podizali na viši nivo. Ankara je tako postala najbitniji regionalni partner izolovanog zalivskog emirata.
U decembru 2017. obje armije su otvorile zajednički komandni centar u Kataru. I Turska i Katar se aktivno miješaju u politike kriznih država Somalije i Libije, te tamo podržavaju određene milicije. A prije dvije nedjelje su u Turskoj održani i zajednički manevri armija Dohe i Ankare.
Uz to ide i rastući turizam: po informacijama Ankare, samo u prva četiri mjeseca ove godine preko 30.000 državljana Katara posjetilo je Tursku: čisto statistički: 10% Kataraca.
Monarsi Maroka i Jordana se udaljavaju od Saudijske Arabije
Princ Mohamed bin Salman od Sauda ovakav razvoj situacije doživaljava kao ličnu uvredu: on je javno optužio vlade u Ankari i Dohi da su se stavile na čelo alijanse sa Muslimanskom braćom, koji imaju za cilj da sruše što više režima u arapskim državama i instaliraju islamističke sisteme. Vladajuće familije Saudijaca i UAE sve resore ulažu u ono što one smatraju stabilnošću: podršku represivnim režimima - poput pomoći generalima u borbi za vlast u Sudanu.
Činjenica je da puno arapskih vlada spoljnu politiku Erdogana i Tamima već godinama posmatraju sa zabrinutošću ali istovremeno smatraju posve pogrešnim maksimalističke zahtjeve i poteze saudijskog prestolonasljednika prema Kataru. Zato su se posljednjih mjeseci kralj Mohammed VI od Maroka i kralj Abdullah II od Jordana jasno distancirali od Rijada.
Vladajuća porodica Bahreina, sa druge strane, ostaje vjerna Saudijcima. Nova turska vojna baza u Kataru jasno signalizira da Ankara i Doha moćni Rijad smatraju za neprijatelja, kako je rekao saudijski ministar spoljni Khalid bin Ahmad al Khalifa. Njegov zaključak glasi: „Katar nije sa nama“.
(Der Spiegel) Prevod: M. VULETIĆ
Bonus video:
